DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1939 str. 9 <-- 9 --> PDF |
na teret novoustrojive imovne opčine erar plaća, to nalažem šumarskom uredu, da sve troškove i izdatke, koje počam od 1. siječnja 1913. godine mjesto novoustrojive ličke imovne općine ili na teret iste erar pokrije, potanko ustanovi i na teret imovne općine propiše, pa da se u svoje vrijeme pobrine glede naknade po imovnoj općini! na ovaj način ustanovljene i propisane dugovine«. Dugovina je otpisana, ali se drugi dio prednje odredbe nije vršio ni izvršio. Zašto, nisam mogao iz akata ustanoviti. Godine 1914. počeo je svjetski rat. U našoj državi nije o tom više vodio brige ni šumski ured sušački ni kasnije naše ministarstvo šuma i rudnika. Prihod u novcu, koji je od zgode do zgode unilazio, posebno je knjižen, slao se i dalje u banku na priplod, ali se iz toga novca nije posve ništa trošilo, već je sav trošak oko uprave, čuvanja, pokrića javnih il ostalih dažbina snosila državna blagajna. Nisam mogao ustanoviti, da se je isto trošilo za nabavu materijala, pokretnoga ili nepokretnoga imetka, za pošumljavanje, njegovanje, uređivanje, iskorišćavanje šuma ili za izgradnju nekih gospodarskih objekata (lugarnica, šum. cesta ...). Iz početka administrativnim putem, prigodom odredaba ministra, a kasnije §-om 9. zakonskoga članka LXVI iz godine 1931. o državnom proračunu, određeno je izvjesno jedino to, da se sa novcem, koji uniđe prodajom izvjesne vrsti drvnoga materijala iz izručenih šuma za buduću ličku imovnu općinu, zasebno rukuje i da se taj novac ima ulagati u sigurnu banku na priplod do osnutka ličke imovne općine, kada bi se taj depozitni novac imao rekompenzirati državnom šumskom eraru za troškove uprave i ine izdatke, što ih taj erar ima sa izlučenim šumama za tu općinu. Nije ni iz administrativnih riješenja vidljivo, kakova je pravna narav toga novca, da li je to državni novac ili novac buduće ličke imovne općine. Nije to danas više ni potrebno ispitivati. Od god. 1915. do 1918. nema nikakovih podataka o depozitu. Od godine 1918. po osnutku Jugoslavije do god. 1927. nema također ništa. Uprava i poslovanje vršilo se kao i do sada. Ali u god. 1925. zavedena je u stvari disponiranja sa depozitom novca ličke imovne općine jedna nova praksa, po kojoj je direkcija šuma počela trošiti od toga novca za djelomično pokriće nadzornih i upravnih troškova kao i za nekoje materijalne izdatke, koji su vezani na poslovanje sa izlučenim šumama (putni računi šefova šumskih uprava zbog izviđa o potrebi građe, konsignacije stabala za pravoužitnike, nadzora nad čuvarima izlučenih šuma, nabavka tiskanica, lugarskih knjiga, pisaćeg pribora, popravak lugarnica itd.), na što je od 1925. do 1932. potrošeno svega 187.120 D. Na osnovu opetovanoga traženja ministarstva šuma i rudnika kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (S. R. Br. 22796 od 14. XI. 1927), kojim ono upozorava, da u smislu člana 117 zakona o uređenju Državne hipotekarne banke imaju sve ustanove u novim oblastima, koje su do donošenja toga zakona primale na uloge i čuvanje novac, te uloge sa 1. IV. 1927. uložiti u tu banku, direkcija šuma Sušak otpremila je u februaru 1929. g. ministarstvu šuma i rudnika svotu od 933.616.45 Din. Uloženoga novca bilo je početkom 1932. godine 1,292.692 Dinara. Ulagalo se od 1878. do danas. 275 |