DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1939 str. 22     <-- 22 -->        PDF

poručuju najveću opreznost pri uvođenju Mičurinskih voćaka, koje stoje
po 100 dinara po komadu. I ogledi sa tim voćkama kod nas nisu dali
baš sjajne rezultate.


A i da smo pored toga stvorili kakvu brzo rastuću vrstu putem
selekcije, koliko bi vremena trebalo da se uzgoji potreban broj sadnica!
U isto vreme posredstvom sadašnjih naših metoda ekspresne šume mogu
se stvoriti od najobičnijih sadnica, kojih ima na milijone u svim rasadnicima.
Stoga smo spremni da u svako doba podignemo ekspresne šume,
pošto ima i dovoljno materijala i tehničke mogućnosti.


Za kulturnu praktičku propagandu stanica je uzgojila nekoliko čisto
ukrasnih vrsta: Berberis atropurpurea, Lespedeza bicolor i naročito odgojena
Dafina. Putem širenja ukrasnih vrsta najbolje se može probuditi
interesovanje za pošumljavanje uopšte u širim slojevima pučanstva.


Prodaja sadnica uspešno je otpočela, tako da smo ih u jesen prodali
za sumu od oko 6.500 dinara.


Agronomski deo stanice uspešno je napredovao. Od prodaje plodova,
u glavnom jagoda, malina i graška primljeno je oko 5.500 dinara.
Svega toga je stanica prodala do sada za 12.000 dinara, a prošle godine
za circa 3.000 dinara. Za proletnju sezonu stanica raspolaže sa materijalom
za circa 18.000 dinara i porudžbine već stižu. Ako ćemo prodati sve,
onda ćemo povratiti sav kapital uložen u toku 1938 g. i deo troškova za
1937 god.


Jabuke, višnje, breskve dale su plod odličnog kvaliteta, ali u maloj
količini. Stoga je taj rod služio radi demonstracija u toku predavanja
na stanici.


Nikako nije uspeo ogled sa lekovitim travama, pa stoga neće biti
ni ponovljen. Posejali smo nekoliko vrsta; one su rasle dobro i stanica
je osušila i pokupila nekoliko vreća. Ali trud na kidanju napr. latica i
lišća i procedura sušenja zahteva i suviše utroška. I ako su na tome većim
delom radila deca, ovaj se trud ne može nikako isplatiti, pošto farmacije
plaćaju suviše nisku cenu. Svakako prodaja trava ne bi mogla
podmiriti ni 10% uloženog novca.


VI Kulturna propaganda.


Nema sumnje, da stanica vrši ogromnu propagandu u korist pošumljavanja
uopšte. Naša dosadašnja propaganda za pošumljavanje, ma
koliko je bila umešna i energična, nosi u samoj sebi klicu neuspeha. Ono
što odbija seljaka od rada na pošumljavanju, odbija i sve druge. Stavimo
još jedamput pitanje, na koje nismo dobili nikakav odgovor. Kako se
mogu široke mase nagovoriti, da rade ono, što će dati rezultat za 100
godina?! Neka to bude i 40 godina pa i 20, to ne menja stvar. A kada
stanica kaže, da je moguće podignuti šumu za nekoliko godina, onda to
interesuje svakoga. Stoga je potpuno prirodno i razumljivo, što je naša
stanica sa svojim ekspresnim šumama imala velik uspeh.


I zato, posle izvanredno povoljnog prijema od strane javnosti mi
smo pristupili kulturnoj propagandi, jer, zaista, imam o š t a da propagiramo.


Propagandu smo vodili na više načina. Prvo smo sastavili propagandni
letak sa uputama, koji smo razašiljali svima interesentima.


352