DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1939 str. 50     <-- 50 -->        PDF

I. Predavanje prof. Dr. Herberta Hesmera: Prilike i nastojanja oko
podizanja i nege šuma u Nemačkoj
Nemačka je zemlja vrlo stare šumarske kulture. Već u srednjem
veku bile su na mnogim mestima preduzimane šumskouzgojne mereprovođena veštačka pošumljavanja. Kako su se kod veštačkog podizanja
šuma preferirali beli bor i smreka, bile su listače, koje su nekada daleko
prevlađivale u nemačkim šumama, potisnute na manje nego jednu trećinu
ukupne površine koja je pod šumom.


U saznanju, da veoma raznovrsni stanišni odnošaji u nemačkim
šumama traže naročitu pozornost kod izbora drveća i utvrđivanja ciljeva
gospodarstva, započeta je prošle godine izrada jednog velikopoteznog
općeg uzgojnog programa. Na osnovu otpočetih egzaktnih istraživanja
zemljišta i prirodnih biljnih zajednica treba da se izdvoje jedinice,
kojima će se podjednako gospodariti. Program rada obuhvaća i izgradnju
sastojina i oblike smesa, na koje treba da se prema okolnostima primene
najrazličitije vrste uzgoja od jednodobne, po čistoj seči nastale čiste sastojine
sve do mešovite preborne šume.


Kad se jednom još privremeno, po zaključenju svih opita definitivno
utvrde smernice gospodarenja za različite jedinice staništa, ne srne se
bez važnih razloga otstupati od njih, da bi se svaka samovolja u sastavu
i izgradnji! buduće nemačke šume posve eliminisala.


U godinama krize nega sastojina u nemačkim šumama, zbog umanjene
mogućnosti prođe naročito slabijih sortimenata, nije se svuda provodila
u poželjnom opsegu. Tek posle nacionalsocijalističkog prevrata
1933 g., kada se je zbog općeg oživljenja privrede unutarnja potrošnja
drveta znatno podigla, bilo je moguće da se naknadno provedu zaostale
prorede, čemu je došlo u prilog i to što su čiste seče u državnim šumama
kroz nekoliko godina bile obustavljene. Sada međutim mogu da se vrše
i čiste seče, u koliko je to doista potrebno. Temeljitost provađanja proreda,
koje su potrebne iz uzgojnih obzira, zagarantovana je među ostalim
i naredbom, da kod toga mora da se poseče određena minimalna
masa, a da kod konačnog korištenja ne ostane veća od najviše mase.


Pored izbora najprikladnijih vrsta drveća za nemačko gospodarstvo
od odlučne je važnosti kultivisanje drvnih masa najprikladnijih za
pojedina vegetaciona područja. U ranija vremena podizale su se sastojine
bora, smreke, hrasta, johe i drugih vrsta drveća pretežno iz semena
neprikladnog domaćeg i stranog porekla, te rezultati nisu zadovoljili, dok
danas ne samo da su preduzete zakonske mere, da se spreei kultiviranje
neprikladnih drvnih rasa, nego se čak i postojeće nerasne sastojine
najbržim tempom odstranjuju, da ne bi pokvarile staništu odgovarajuće
vrline okolnih sastojina, koje su rasno ispravne.


No ne čine se skrajni napori samo u pravcu, da se u postojećim
nemačkim šumama primenom svih i zadnjih rezultata naučnih istraživanja
postignu najveći prihodi, već se istovremeno vrše pošumljavanja
i zadnjih još preostalih goleti sposobnih za uzgoj šume, čija površina nije
više velika. Tako je već u prvoj godini posle nacionalsocijalističkog prevrata
bilo nanovo pošumljeno 40.000 ha površine.


II. Predavanje proî. Dr. Huberthuga Hilia (rektora):
Prelom, kakav smo u Nemačkoj doživeli nacionalsocijalističkom revolucijom,
zahvatio je sve osnove misli i života. Ipak nalazimo u tako


380