DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1939 str. 51 <-- 51 --> PDF |
konzervativnom objektu, kakav je šumarstvo, mnogo veću meru postojanosti, nego što bi se moglo pretpostaviti pogledom na probleme, koje je taj prelom izneo. Sve ono, što je nemačka šumarska nauka u dva veka polučila, upravo je tim prelomom našlo svoje puno opravdanje. Jer u jednom svetu, u kojem je veza krvi sa zemljom jedan od temeljnih elemenata novoga naziranja, mora neminovno da poraste i prestiž šumarstva, koje je tako čvrsto povezano o tlo i koje je toliko nesebično zauzeto za budućnost naroda. Premda uspesi nemačkog šumarstva u prošlosti dolaze do punog uvažavanja, ipak se porodilo mnoštvo novih pitanja, od kojih možemo danas ovde samo posve mali broj da povadimo i) razmotrimo. Da bismo mogli shvatiti današnje nemačko šumarstvo, neophodno je potrebno da najpre utvrdimo novi način posmatranja gospodarskih problema. Polazimo od premise, da je tvorno mišljenje i delanje, koje počiva na intuiciji, vezano sa krvi, te da počiva delom na prirođenoj rasi, a delom na ličnom svetovnom nazoru individua. Celokupno posmatranje, a time i gledanje na gospodarske probleme upravljeno je na naciju. Narod je sudbinska zajednica, koja je posve zarobila pojedinca. Prema tome cilj je gospodarstva, da obezbedi životne potrebe jednoga naroda. No mi nikad ne osmatramo materijalne zadaće života kao najpresudnije, nego im pretpostavljamo idealne. Tako je i zadaća nemačke šumarske nauke po izreci našeg Reichsforstmeister-a Hermana Gôringa ponajprije održanje nemačke šume kao jednog plemenitog dobra nemačkoga naroda, kao jednog prirodnog blaga. Šuma je prema tome u prvome redu čuvar domaće prirode i domaće zemlje. Tek onda, kada su etične i estetične vrednosti šume pbezbedene, postavlja se gospodarska zadaća zadovoljenja potreba proizvodnjom. U okviru ove gospodarske zadaće prevlađuje zadovoljenje potreba, jasno je, sa što manje sredstava. Konačno dolazi do reci i računsko ispitivanje rentabilnosti, ali tek po ovom rangovnom redu. Rentabilnost nije naime poput liberalističkih doktrina ono svemoguće merilo, magnetska igla, koja gospodarstvo upućuje izravno ličnom profitu, već čim ovako shvatimo zadaće gospodarstva, moraju pre svega ostati nedirnute one više vrednosti, a pokriće potreba mora se tome prilagoditi; tada i kod izbora sretstava, koja sve to osiguravaju, dolazi u svoje pravo i pitanje ukamaćenja upotrebljenih sredstava. Posmatrajući nemačko šumarstvo nailazimo na izuzetno važno pitanje: »Može li nemačko šumarstvo pokrivati potrebe nemačkoga naroda na šumskim dobrima, naročito na drvetu, i u kolikoj meri to ne stoji ili danas još ne stoji? Iz ovoga pitanja proizlazi, da sve dotle, dok moramo uvoziti velike množine drveta, prihod nemačkog gospodarstva još ne dostaje i da je prema tome nužno potrebno da taj prihod gospodarstva toliko podignemo, da uzmogne u što većoj meri tu svoju svrhu ispuniti. Tu izbija dvojna zadaća: stvarna i personalna. Stvarno gledano, to je pitanje: koje mogućnosti postoje u sadašnjosti ili budućnosti, da se opskrba naroda popravi? 381 |