DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1939 str. 70 <-- 70 --> PDF |
UPLATA NA PRETPLATI ZA ŠUMARSKI LIST U MJESECU MAJU 1939. GOD. Uprava graščine Boštanj Din. 100.— za god. 1939; Knjižara Pelikan, Beograd Din. 100.— za god. 1939; Šumsko nadzorništvo vlastelinstva Valpovo Din. 200.— za god. 1938 i 1939; Trboveljska premogokopna družba za rudniško ravnateljstvo u Trbovlju Din. 100.— za god. 1939; Direkcija šuma Nova Gradiška Din. 100.— za god. 1939; Direkcija šuma Otočke imovne općine Otočac Din. 50.— za god. 1939; Šumski ured vlastelinstva Vukovar, Din. 100.— za god. 1939; Ing. Kleinmajer Bramberg, Ljubljana Din. 100.— za god. 1939. KNJIŽEVNOST KRUTZSCH-LOETSCH: HOLZVORRATSINVENTUR UND LEISTUNGSPRUFUNG DER NATURGEMASSEN WALDWIRTSCHAFT, Neudamm 1938. U izdanju naklade J. N e u m a n n, N eu dam m izašlo je 1938. god. pod gornjim naslovom djelo njemačkih šumara Krutzsch-a i Dr. L o e t s c h-a sa 52 slike u tekstu i 2 table u dodatku o »Inventarizaciji drvne zalihe i ispitivanju proizvodne sposobnosti naravnog šumskog gospodarstva«. Cijena je djelu, u platno vezanom, 5 RM. Ovo djelo napisali su autori nakon mnogogodišnjih praktičkih i teoretskih istraživanja i obradili po novoj metodi inventarizacije. U uvodu kažu, da se povijest šumarstva može podijeliti u tri perijoda. Prvi razvojni stepen jest iskorišćavanje šuma, koje ne pozna brige oko pomlađivanja i potrajnosti prihoda. Drugi stupanj nastao je iz nužde, da se orobljene i opustošene šume pretvore u uređene šume sa bogatom drvnom zalihom. U taj period spada djelovanje Hartig a i C o 11 e. Značajno je za taj razvojni stepen, da je tehnika pomlađivanja šuma od 19. stoljeća pa do danas dostigla do teoretske i praktične savršenosti. Treći i najmlađi stepen razvoja šum. gospodarstva traži od šume najintenzivnije gospodarenje. Kažu, da se prema Heske-u imaju postići dva glavna cilja u pojmu normalne šume, prvo da se ima osigurati potrajnost ne samo po masi i površini, nego i po strukturi drvne zalihe, drugo ima se postići potrajno dizanje prirasta po masi i vrijednosti do najveće mjere za odgovarajuće stanište. Ovi se ciljevi mogu do savršenstva postići samo pravilnom njegom svih produktivnih faktora šume, a to su tlo, drvna masa i klima. Umjetnost današnjega šumara ne leži više u uspjehu pomlađivanja, već u njezi cjelokupne drvne zalihe uključujući ovamo i pomlađivanje. Gospodarenje njegom drvne zalihe (Vorratspflegewirtschaft) kao treći i najmlađi stepen razvoja najbolje je označeno sa jednakim stremljenjem cjelokupnog gospodarenja. Sve šumarske mjere oko njege i uzgoja svrstavaju se u jedan sistem, čiji je cilj naravna gospodarska šuma (naturgemasser Wirtschaftswald). Najveća pokretljivost i svestranost karakteriziraju gospodarenje sa njegom drvne zalihe. Ono traži od onoga, koji gospodari sa šumom, potpunu spremu u svojoj struci. On nije izvršni organ jedne odozgo naređene krute sheme, nego mora pokazati, da li razumije da upotrijebi produktivne faktore, koji mu stoje na raspoložbu i da ih trajnom stručnom njegom u najvećoj mjeri i potrajno iskoristi. Jednako kao i prije sto godina moramo zakoračiti u novu zemlju. S obzirom na visinu, smjesu, uzrast i debljinsku strukturu najizdašnije drvne zalihe za pojedina 400 |