DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1939 str. 71 <-- 71 --> PDF |
staništa možemo postaviti temeljite pretpostave tek po izvršenim istraživanjima staništa, tla i prihoda. Mi trebamo u pojedinim etapama našega puta da postignemo dokaz, koji će nam jasno pokazati, da li smo se cilju približili ili od njega udaljili. Moramo se od vremena do vremena uvjeriti, da li su naše mjere za njegu podigle sposobnost šume i da li je struktura zalihe postignuta odnosno zadržana. Dok je u gore opisanom drugom šumarskom razvojnom stupnju općenito uzevši zadovoljavao dokaz za potrajnost bilo po masi bilo po dobnim razredima, traži najmlađi razvojni stupanj gospodarenja (sa njegom drvne zalihe) jednu izgrađenu kontrolu potrajnosti i prije svega kontrolu proizvodne sposobnosti. Prije sto godina uzgajanje šuma postavilo je uređivanju šuma zadaću, koja je bila u tome, da se na osnovu oblika šume i svrhe gospodarenja nađe kontrola potrajnosti i reguliranje etata. Današnje metode inventarizacije ne daju ili daju samo nedovoljne podatke o količini i dobroti strukture najvažnijeg produktivnog faktora, drvne zalihe sa njenim prirastom. Bez točnoga poznavanja ovih odnosa gospodarenje njegom zalihe ne može u velikoj pra´ksi da kontrolira svoju proizvodnu sposobnost. Intenzivnije šumsko gospodarstvo sadašnjosti uslovljava također i intenzivniju inventarizaciju. I danas uzgajanje šuma zahtijeva od uređivanja metode shvaćanja stanja, koje su za uređivanje postale potrebne kao podloga za ispitivanje proizvodne sposobnosti i reguliranje prihoda. Na izgradnji postupka oko šumarskog ispitivanja proizvodne sposobnosti rađeno je već kroz decenije sa uspjehom. Najprije se u Švicarskoj upoznala potreba ispitivanja proizvodne sposobnosti. Biolle y je stvorio za prebornu šumu kontrolnu metodu, koju su dalje izrađivali ostali Švicari (n. pr. Knuchel) . Eberbac h je otvorio ovim plodnim mislima Švicara ulaz u Njemačku. Osobito zadnjih godina našlo se ovdje sve više pristaša kontrolne metode (Đannecker , Fruchtemicht i ostali). O važnosti egzaktnog ispitivanja proizvodne sposobnosti u šumskom gospodarstvu danas se u šumarskoj znanosti i praksi još jedva sumnja, dok je u ostalim granama gospodarstva već davno našlo primljenu. Jedno od temeljnih nastojanja naravnog šumskog gospodarstva ide za tim, da drvnu zalihu poboljša, naime da se proizvodi1 vrijedno drvo. Nije dovoljno za dokaz poboljšanja samo snimanje drvne zalihe po vrstama drveća i debljinskim stepenima, nego se moraju naći mpotrebive i za dulje vrijeme uporedne metode kvalitativnog ustanovljivanja drvne zalihe. Mi moramo drvnu zalihu pronaći po vrstama drveća i debljinskim stepenima i unutar ovih po razredima dobrote. A i ovo nastojanje za kvalitativno ustanovljivanje drvne zalihe nije nipošto novo. Ono je n. pr. prihvaćeno na njemačkim šumarskim kongresima 1934.—1937. od vodećih ličnosti i znanosti i prakse. Metode za praktičnu provedbu nalaze se međutim u praksi još u počecima. Cilj, koji se htio ovim djelom postići, u tome je, da se pronađe put za ustanovljivanje drvne zalihe po količini i dobroti, a koji bi bio za praksu upotrebiv i znanstveno bez prigovora. Uspjeh šume leži u njezinom prirastu po masi i vrijednosti. Tekući prirast je veličina, čije je značenje doduše priznato za ispitivanje proizvodne sposobnosti i u sastojinskoj šumi, ali koja je do danas uslijed pomanjkanja odgovarajućih pronalazačkih metoda za praktičnu prosječnu primjenu unatoč ustanovljivanja drvnih zaliha ostala još velika nepoznanica (Rôhrl) . Opravdani prigovori, koji su izneseni protiv uvođenja kontrole uspjeha u dosadanjoj sastojinskoj šumi, dosegli su vrhunac u saznanju, da se prirast po ´Snimanju drvne zalihe u velikoj praksi jednako kao i njezin odnos za sječu po formuli Biolleveve VE V metode %— —A + N postizava mnogo nesigurnije, nego što se mogu upoznati utjecaji gospodarenja, to više što utjecaji klime i starosti često nadmašuju utjecaje gospodarenja na prirast. Budući da se odlučna riječ u ispitivanju proizvodne 401 |