DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1939 str. 72 <-- 72 --> PDF |
sposobnosti može reći tek nakon ustanovljenja prirasta, ne smije se omalovažiti poznavanje priraštajne snage kao najvažnijeg nosioca ispitivanja proizvodne sposobnosti. Daljnja je zadaća u tome, da se pronađu sredstva i putevi, kako bi se priraštajna snaga šume kao i mogućnost prirasta, koija miruje u svakom drvu u vrijeme inventarizacije, odvojeno po vrstama drveća, defoljinskim steipenima i vrsnoći deblovine, a nezavisno od klime i gore spomenute formule dosadanje kontrolne metode, obuhvatili upore dno i objektivno u toku snimanja drvnih zaliha. Naša je misao vodilja bila, da spojimo znanstvene spoznaje sa praktičnom provedljivošću. Znanstvene metode n. pr. pokusnih stanica već su izgrađene i zadovoljavaju u glavnom točnosti, koja se traži kod ispitivanja proizvodne sposobnosti. Međutim se te metode u praksi ne mogu iskoristiti radi velikih troškova. Nazočne metode velike prakse ne obuhvaćaju sve one podatke iz šume, koje traži ispitivanje proizvodne sposobnosti. U duhu misli, koju je god. 1929. obradio H i 1 f, bilo je dakle potrebnoda se upoznaju ciljevi snimanja drvne zalihe i ispitivanja proizvodne sposobnosti u naravno} gospodarskoj šumi, zatim da se posmatraju nastojanja, koja se moraju postići sa gledišta znanosti i prakse, i po tome da se nađu putevi, koji će ista opravdati. Ova saznanja moraju se prikazati u jednoj cjelini. Svaki dio ove cjeline mora se ispitivati, da li odgovara postavljenoj zadaći (nastojanjima) i da li pristaje u okvir, cijeloga sistema. I ako se u znanosti i praksi često čuje mišljenje, da je glavna stvar poznavanje cilja, a upotrebljivih puteva do cilja da ima mnogo, kazaćemo, da se mnoga, specijalna pitanja kod snimanja drvne zlihe mogu riješiti najrazličitijim putevima, ali u pogledu na cilj ispitivanja proizvodne sposobnosti u naravnoj gospodarskoj šumi i u kasnije prikazanim nastojanjima znanosti i prakse nužno je, da se sva ta specijalna pitanja ujedine u jedan sistem, koji će opravdati sveukupna nastojanja. U odsjeku »Pregled ciljeva i postupaka« kaže se poprilici ovo: Praksa naravnog šumskog gospodarstva postavlja inventarizaciji dva glavna cilja. Inventarizacija mora dati pregled stanja drvne zalihe s obzirom na izgradnju debljinskih stepena odvojeno po vrstama drveća i razredima dobrote. Isto tako nije više kao dosada samo drvna zaliha predmet snimanja, nego i priraštajna snaga, jer jenjezino poznavanje bitno i svrsishodno oruđe naravnog šum. gospodarstva. Važno je osim toga stvaranje mogućnosti za ispitivanje posibiliteta (proizvodne sposobnosti) šume i gospodara. Cilj proizvodne sposobnosti jest ustanovljenje promjene u stanju šume kao posljedice gospodarenja. Ono se sastoji u upoređivanju strukture drvne zalihe i snage priraštaja i to u početku i na kraju jednog gospodarskog razdoblja, te nam kazuje put k zalihi, za kojom težimo. Poznato je, da su pogreške snimanja kod inventarizacija često tako velike, da pokrivaju promjene i time ometaju ustanovljivanje zbiljnoga prirasta. Mora se stoga izabrati takova metoda, koja će neizbježive pogreške prve inventarizacije kod slijedećih u istome smislu ponavljati, tako da se kod uspoređivanja inventarizacija tendencija razvoja pokazuje praktički bez pogreške. Ova metoda mora zajamčiti ispitivanje proizvodne sposobnosti po gospodarstvenim okruzima. Isto tako mora joj biti omogućeno da se provede za veće šumske komplekse. Stalno ispitivanje proizvodne sposobnosti u svako j pojedinoj sastojini čini nam se, da je u velikoj praksi suvišno. Ono treba da uslijedi u pojedinoj sastojini samo onda, kad se ukazuje potreba o šumskojuzgojnim pitanjima. Budući da se izbor sastojine u svrhu ispitivanja proizvodne sposobnosti kod svake inventarizacije mora ponovno ispitati, to se snimanje i procjena za svaku sastojinu mora odvojeno provoditi, da materijal za svako željeno ispitivanje proizvodne: 402 |