DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1939 str. 73 <-- 73 --> PDF |
sposobnosti bude stalno pristupačan. U okviru ovih glavnih ciljeva moraju se u po stupku postaviti slijedeća temeljna načela: Jednostavnost . Izabrana metoda mora biti takova, da ju činovnici jedne šumsko-uređajne ustanove bez teškoće mogu svladati. Qospodarstvenos t (ekonomičnost). Troškovi moraju za upravu biti snošljivi i moraju odgovarati stvarnom stanju objekta i njegovog prihoda. Odgova rajuća organizacija svih mehaničkih poslova je preduvjet za ekonomičnost. Objektivnost ispitivanja proizvodne sposobnosti. Budući da se mora ispitati posibilitet šume i gospodara, mora se promicati što veća objektivnost temelja, na kojima se osniva zaključak. Dalje je važna pretpostavka, da se kod svake inventarizacije upotrebljuju ista mjerila kod mjerenja i prosuđivanja dobrote, da bi se izbjegao svaki subjektivni utjecaj taksatora. Pokretno st metode. Metoda ne smije biti primjenljiva samo za jedan izvjestan oblik šume, već mora biti prikladna kako za sadašnju jednodobnu čistu sastojimsku šumu tako i za mješovitu raznodobnu buduću šumu i za sve prelazne oblike. Istodobno mora se nastojati, da metoda bude prikladna za sve intenzitete gospodarenja. Postoji temeljno načelo, da što je vrednija drvna zaliha i stanište, to intenzivnija mora biti inventarizacija. Izrazita staništa sa vrijednim drvetom zahtijevaju veću intenzivnost snimanja nego slaba staništa, kod kojih se gleda samo na količinu (masu). Dalje mora metoda odgovarati traženoj točnosti i svrsi inventarizacije. Iz naprijed izloženoga proizlaze putokazi za novu metodu inventarizacije. Temeljna načela inventarizacije bila bi u ovom: Dok je gospodarenje s čistom sječom i sa jednovrsnim sastojinama postiglo cilj inventarizacije poznavanjem srednjih vrijednosti sastojine (srednja visina, srednji promjer, prosječna masa po ha), to za ispitivanje proizvodne sposobnosti kod gospodarenja s njegom drvne zalihe ne zadovoljava. Sama razdioba drvne zalihe na debljinske stepene daje za dosad smatrane istovrijedne sastojine po prihodnim tablicama s obzirom na razne načine gospodarenja potpuno različite slike. Još su veće te razlike kod ustanovljivanja kvalitete i snage prirasta. Iz toga slijedi, da se kod gospodarenja s pojedinim stablom, koje teži za njegom zalihe, ne može šuma više smatrati kao zbir sastoiina različitih vrsti drveta, boniteta, kvaliteta i starosti, već kao zbir pojedinih stabala istih osebina. Obuhvatanje svih pojedinih stabala u sastojim neće se u budućoj šumi više razlikovati po gore citiranim osebinama nego u idealnom slučaju na osnovu različitosti stojfoina. Samo je po sebi razumljivo, da će se u prelaznom gospodarenju dosadanji pojam sastojine tako dugo zadržati, dok još pruža prednosti za inventarizaciju. Ovaj pojam stablimičnog gospodarenja mora već sada dati novoj metodi inventarizacije karakterističan žig, da može opravdati ciljeve šume budućnosti. Nije dovoljno, da se dobiju podaci o kvaliteti za čitavu sastojinu, nego se moraju dobiti za svako pojedino drvo, čiji se promjer mjeri, njegove kvalitetne osobine. Samo na taj način omogućeno je upoznati strukturu drvne zalihe i prirasta i samo tako se može provesti objektivno ispitivanje proizvodne sposobnosti´. Jer inventarizacijom mora se postići što točnije stanje drvne mase odvojeno po debljini i kvaliteti, mora se pored mjerenja promjera ustanoviti i pripadajuća visina, te pomoću odgovarajućih gromadnih tablica ustanoviti drvna masa. Nije dovoljno, ako se ispitivanje proizvodne sposobnosti u naravnoj gospodarskoj šumi provodi pomoću kontrole kružnim plohama. Ova je doduše — naročito na osnovu točnih mjerenja promjera nasuprot relativno netočnom mjerenju1 visine — u zadnje vrijeme sa pravom zagovarana. I ako debljinski prirast ima na prirast mase mnogo jači utjecaj nego visinski prirast, ipak je podizanje visinskog prirasta radi gospodarenja njegom drvne zalihe od tolikog značenja, da se 403 |