DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1939 str. 74 <-- 74 --> PDF |
isti kod ispitivanja proizvodne sposobnosti mora uzeti u obzir. Iz toga slijedi potreba, da se za sastojinsku šumu prelaznog gospodarenja izabere takova metoda za mjerenje visina, koja će biti ekonomična i koja će odgovarati točnosti, koju zahtijeva ispitivanje p roi z vo dn e sp o sob no s ti. Kako se kvaliteta drvne zalihe mora ustanoviti odvojeno po debljinskim stepe.... i vrstama drveća, slijedi na osnovu ekonomičnosti i organizacije samo jedan put: ustanovljivanje kvalitete mora uslijediti istovremeno sa mjerenjem promjera. U pogledu detaljnog snimanja teoretski najbolji postupak je mjerenje i procjena dobrote svakog pojedinog stabla u reviru. No već kod kvantitativne inventarizacije ustanovilo se, da je stablimična izmjera neekonomična i praktički nepotrebna. Stoga se potpuno klupiraju samo sastojine preko 80 god. stare, dok se sastojine ispod 80 godina procjenjuju bilo kojom poznatom djelomičnom procjenom sa površinom od 10%. Kod stablimične kvantitativne i kvalitativne inventarizacije, koju mi istražujemo, moramo radi pitanja troškova pokušati da ovaj procenat još snizimo, te da ga u mladim sastojinama još više smanjimo. Za taj cilj moramo pronaći takovo djelomično snimanje, koje će nam dati dovoljne podatke o stanju šume i starijih sastojina, a da pri tome odgovara točnosti, koju zahtijeva ispitivanje proizvodne sposobnosti. Postoje dvije vrste djelomičnog snimanja. Izvjesni postupci polažu najveću važnost na dobivanje točne slike o stanju šume, a moraju se pri tome manje više odreći mogućnosti egzaktnog ispitivanja proizvodne sposobnosti. Ovamo spadaju primjerne pruge i primjerni krugovi po Zetsche-u. Ispitivanje proizvodne sposobnosti, koje se kod druge inventarizacije provodi po istim postupcima, mora uzeti u račun pogrešku probnih izmjera, jer se u velikoj praksi radi markiranja izmjerenih stabala ista ne može otkloniti. Ta pogreška tako je velika, da rezultate ispitivanja proizvodne sposobnosti može staviti u pitanje. Drugi postupak isključuje unaprijed ovu pogrešku probnog snimanja, jer u svakoj sastojim postoji stalna pokazna površina (Weiserflache), koja iznosi 10% od površine sastojine. Jasno je, da se stanje sastojine pomoću ove jedne pokusne površine ne može ni približno tako postići kao na primjer pomoću gore spomenutih pomičnih djelomičnih snimanja. Za naš glavni cilj moramo pronaći takovo djelomično snimanje, koje će spojiti prednosti obiju metoda. Autori su dalje materiju razradili kako slijedi. I. Razdioba šume. S obzirom na potrebno ispitivanje proizvodne sposobnosti buduće šume potrebno je, da se odjeli izluče prema stojbinskoj dobroti, te da se ne dijele u suviše male odsjeke. Pojedinačnosti kod snimanja drvne zalihe dolaze do izražaja u različitosti sastojine unutar odsjeka. II. Kvantitativno ustanovljivanje drvne zalihe. A. Promjer. Za svaku vrst drva ustanovljuju se zasebno ddbljinski stepeni od po 5 cm. Budući da se drvna zaliha ustanovljuje djelomičnim snimanjem, mora se posvetiti velika pažnja mjerenju promjera. Prsna visina osigurava se pomoću podloska za promjerku, ikojega mjerač pričvrsti na prsa pomoću remenja u visini od 1,30 m. Pravac snimanja kod mjerenja pomoću kružnih ploha u ravnici utvrđuje se pomoću kompasa pričvršćenog na podlošku. Kod nagiba mjeri se od strane brijega. B. Visina i bonitiranje. Na osnovu točnih istraživanja ustanovilo se, da visinske krivulje pojedinih vrsta drveća u jednodobnoj sastojini pokazuju istu tendenciju prirasta. Na osnovu toga su najprije za smreku sastavljene tendencije za visinske stepene. Visinski stepeni omogućuju bonitiranje, koje nije zavisno od razvoja sastojine. C. Masa. Sječiva masa ovisi u izvjesnom stepenu o raznim utjecajima s obzirom na vrijeme i mjesto, koji se ne mogu predvidjeti. Kod sječive mase je ovaj promi-en 404 |