DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1939 str. 75 <-- 75 --> PDF |
ljivi gubitak na sječi i promjenljivi oblični broj funkcija stojbine, gospodarenja i vrste drveća. Da bi se za ustanovljivanje proizvodne sposobnosti buduće mješovite šume dobilo jednostavno mjerilo, koje eliminira ove promjenljive utjecaje, a ipak se prosječno približuje stvarnom stanju šume, stvoreno je jedno idealno mjerilo za sve vrste drveća, to jest puni khipovni metar (Kluppfestmeter). Puni klupovni metar približno je jednak punom sječivom metru (Erntefestmeter). Razdioba na detolovinu i kićevinu ne vrši se, jer je nesigurna i nestabilna. Kao sječiva masa smatra se samo deblo, jer kićevina ostaje u šumi. Eventualne razlike između zbilja postignute mase i mase izračunate po tablicama izravnaju se prilikom obračuna drvne zalihe i prirasta u zbiljne pune sječive metre pomoću faktora za korekturu. Ovaj faktor za korekciju uzima u obzir i razlike raznih oblika kod različitih vrsta drveća, a i kod iste vrste drveća, sve kao posljedica stojbine i gospodarenja. On se postizava pomoću primjernih odjela u svakoj gospodarskoj jedinici, u kojima se sječiva masa klupira još dok stabla stoje. Ovi primjerni odjeli veliki su oko 20 ha. ULI. Kvalitativno ustanovljivanje drvne zalihe. Najvažnije kvalitativne osobine jesu dobrota debla i dobrota krošnje. Kod dobrote debla dijeli se zdravo drvo od bolesnoga. Zdravo se opet dijeli na drvo bez tehničkih pogrešaka i drvo sa tehničkim pogreškama. Prema tome se drvo dijeli na: zdravo drvo bez tehničkih pogrešaka (a), zdravo sa tehničkim pogreškama (b) i bolesno drvo (c). S obzirom na dobrotu krošnje razlikuje se: dobra krošnja (A), srednja krošnja (B) i slaba krošnja (C). Definicije za kvalitetne razrede moraju se tako odabrati, da su nedvojbene i jasne i da isključuju svaki subjektivni momenat. Procjenu kvalitete mora izvršiti sam taksator. Jednolična objektivna procjena kvalitete postići će se pomoću stalnih šumskouređajnih ureda. IV. U drvnoj zalihi mirujuća mogućnost prirasta kao elemenat ispitivanja proizvodne sposobnosti. Zbiljni tekući prirast, osim što ovisi o gospodarstvenim faktorima, ovisan je još u znatnoj mjeri i o klimi. Radi toga se mora za prosuđivanje promjene prirasta uslijed gospodarenja stvoriti jedno idealno mjerilo, pomoću kojega će se promjene primsta moći ustanoviti neovisno od utjecaja klime. Ovo mjerilo je moć prirasta kao mirujuća mogućnost prirasta svakoga drveta u vremenu inventarizacije. Ona ovisi o promjeru, visini, dobroti krošnje i starosti. Pošto su prilikom inventarizacije drvne zalihe ustanovljene te četiri veličine, može se ustanoviti i moć prirasta. Ona se očitava iz tablica, koje su sastavljene za svaku vrstu drveća i sadrže postotak prirasta po masi i apsolutne moći prirasta u punim klupo vnim metrima kao funkciju gore spomenutih četiriju veličina. V. Postupak djelomičnog snimanja drvne zalihe. Snimanje podmlatka visokog ispod 1,30 m, koji računski ne daje nikakovu masu, obavlja se u šumi dobnih razreda po površini. Mjerenje i prosuđivanje dobrote drvne zalihe vrši se stablimično od one točke, na kojoj je drvo dostiglo visinu klupiranja. Teškoće donjih (granica klupiranja time se praktički odstranjuju. Primjerna površina, koja se najbrže i najtočnije može postići i obilježiti, je maleni krug. Veličine krugova izabiru se od 0,25—4 ara. Kao središte služi svako povoljno stablo (po mogućnosti elitno dugoživo stablo), koje se brzo označi sa uljenom bojom. Ako se središnje stablo mora iz bilo kojih razloga posjeći, to se mora ppsjeći iznad oznake uljenom bojom odnosno mora se njegovo mjesto označiti. Pokusi su pokazali, da se kod veličine kruga od 3 ara i kod maksimalnog udjela primjerne površine od 12—15% od cjelokupne površine mogu i vrlo nejednolične (po starosti) 405 |