DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Zaključuje se, da se pošalje akt upravitelju muzeja na mišljenje i prema tom mišljenju da predsjedništvo odgovori Ministarstvu. 2.) Qosp. Drag . Petrova c predlaže da Udruženje zatraži od Ministarstva da se u odjeljenju za vrhovni šurn. nadzor osnuje zaseban odsjek za propagandu šumarstva. Svrha toga odsjeka bila bi da se propagandom popularizira šumarstvo kako u najširim slojevima tako i u krugovima intelektualaca te i na taj način spriječi satiranje i uništavanje šuma. Gosp. Petrovi ć kao prvi govornik ističe važnost i potrebu toga odsjeka jer bi se smišljenom propagandom moglo postići da toi naši intelektualci a naročito suci i sreski načelnici koji treba da poduzimlju najenergičnije mjere protiv počinitelja šumskih šteta, počeli doista te mjere i provoditi. Velika je krivica na stalnom svakogodišnjem praštanju šumskih šteta jer se time došlo tako daleko da suci ni neće da presuđuju nego očekuju amnestiju. Ličnom akcijom uspjelo se sklonuti gosp. načelnika Vučetića da je pristao na osnivanje toga odsjeka ali potrebno je ipak da se Udruženje zauzme u tom pitanju. Qosp. Nikoli ć predlaže, da Udruženje podupre tu ideju i da zatraži provedbu osnivanja odsjeka za propagandu, u koji toi došli naši prvaci propagande koji bi imali jedino tu dužnost da prikupljaju sve podatke potrebne za propagandu te da ih u zgodnoj formi i u zgodno vrijeme publiciraju. Gosp. Petrači ć ističe kako štampa povodom posljednjih poplava nije htjela da iznese sve one podatke što su ih dali šumarski stručnjaci o uzrocima poplava a izneseni su ti isti podaci kada ih je dao šef tehničkog odsjeka Kr. Banske uprave. U tom izvještaju iznosi se da je krivnja poplavi nagla sječa na samoborskim planinama i okrivljuje se jednako privatni vlasnik kao i državni javni nadzor. Gosp. Obradovi ć ispravlja u prvom redu tvrđenje da su seljaci glavni štetočinje u šumama. Napominje da je ne jednom isticao rad velikih firma kao glavnog uništavača i satirača šuma. Uspjelo mu je da prikupi dokumenta da je tome doista tako. Navodi nekoliko slučajeva, a sve ostalo iznijeti će u opširnijem referatu na idućoj sjednici. Iza firmi dolaze režijske manipulacije koje nište šumu isto tako bezobzirno kao i firme a možda još i gore. Treći konačni faktor ništenja´ bosanskih šuma je kolonizacija. Čudna je ideja dodijeljivati ljudima ziratno zemljište na visinama od 1OO0 i više metara i na strminama bosanskih planina. Kolonizacija je potrebna jer nije pravedno da država posjeduje 80% sveukupnog zemljišta ali nije opravdano da se ta zemlja dodijeljuje u planinama umjesto u ravnici kako bi to bilo prirodno. Posljedica toga je da koloniste sijeku šumu i zemljište ostavljaju golo neobrađeno i traže nove površine. Osim toga troškovi kolonizacije namiruju se također na teret šuma, te se za potrebe fonda za kolonizaciju sijeku one šume, koje su preostale od firma za koje taksacija tvrdi da se ne mogu sjeći. Ističe slučaj da je taksacija na jednom kompleksu našla vrlo malu masu za sječu a kolonizacija je nakon toga doznačila na daleko manjoj površini istoga kompleksa jednu veliku masu i to zato, jer fond za kolonizaciju treba sredstava. Gosp. Petrači ć ističe da je predgovornik sve vrlo lijepo iznio, ali da treba uznastojati propagandom da se to spriječi. Zaključuje se, da se zamoli Ministarstvo šuma predstavkom da osnuje Otsjek za propagandu. IX. Kretanje članstva: Primaju se za redovite članove gg. inžinjeri: Popi a v ski Veće s 1 a v, viši šum. pristav, ´Niš ; R a d m i 1 o R a d i v o j e v i ć, Hoče ; Mačck Stjepan, Zagreb; Firsov Vasilije, Ljubljana; Alić Josip, Zagreb; V e s elinović Bo gol juto, Vrgin Most; za članove pomagače: gosp. Stojadinović Đorđe, stud. for. Zagreb. 511 |