DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 20 <-- 20 --> PDF |
žaj korijenja, već se sadnja obavljala dosta grubo, površno i brzo. Kod osnivanja druge kulture pazilo se vrlo na valjanu sadnju. Biljke su se brižno čuvale, a sadnja se bavila u iskopane jame tako, da se korijenje metnulo na humku, pokrilo humusnom zemljom, a na ovu je došla mineralna zemlja, koja je pak pokrivena okrenutim busenima. Premda je ova kultura osnovana 2 god. kasnije od prve, ipak su biljke vidljivo bolje i jače od onih u prvoj. Kako postoji u novije doba tendencija da se i! smrekove biljke poput borovih, radi jeftinoće, sade pod motiku u procjep i to još koso, to svakako postoji opasnost, da te kulture budu kržljave odnosno da u određeno vrijeme ne uzrastu onako, kako bi trebale da uzrastu, kao što se to lijepo vidu na gore opisanim primjerima. Ovdje je bukva na ono još malo mjesta, gdje po prirodi pridolazi!, zaposjela najviše glavice brežuljaka, te se vrlo dobro prirodno pomla- Sl. 24. Š. U. Bährenfels. Uspjeli pri- SI. 25. Š. U. Bährenfels. 180-godišnja rodni smrekov pomladak na nutar- mješovita sastojina bukve, jele i njem rubu sastojine nakon što se uz- smreke, u ´kojoj je zavedeno stabli rastom pojasa lišćara opet uspostavila mično gospodarenje. sastojinska klima. Foto : rjr. z. Vajda. Foto: Dr. Z. Vajda. duje. Vrijedno je spomenuti i osobito lijepi rast duglasije u smjesi! sa smrekom u ovom području. Osnovano je nekoliko mješovitih smrekovih i duglasijinih sastojina, koje su sada stare 27 do 31 godine. U svim se tim sastojihama vidi, da su jednako stara stabla duglasije daleko bolje razvijena od smrekovih stabala, te su od ovih gotovo dvaput jača u promjeru, a i nadvisuju ih. Prema tome bi duglasija bila drvo budućnosti, da se ali nije posljednjih godina pojavila kod nje bolest na iglicama, koja uzrokuje njihovo sušenje i otpadanje, te konačno sušenje cijelog stabla. Uzročnik tomu je t. zv. »rhabdoclina«, koja se pojavila prije više godina u Švicarskoj, a kasnije se raširila i po Bavarskoj, U sastojinama ove uprave naišao sam na pojedina stabla i na manje grupe stabala napadnutih od rhabdocline, ali sam primijetio, da sva duglasijina stabla nisu jednako otporna t. j . da 428 |