DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 32     <-- 32 -->        PDF

:........ . ....... 100—200 .... .... je ......... ..... ..........


....... ......... . .... . ......... ...... ...........


... . ..... .... ...... ...... ..... ...... .......... .....


.... .. ..... ...... . ........ . ........... .... .... ... .......


.... ..... ........ . ........... ......... . ............. ....


..... ...... ........... ..... ......... ........... .... ......


.......... (.. . . ........ . ........... ...... .....) .. ......


... .... .... .... ....... ........ .... . ....... ........ .... . .


....... ...... . ...... ......... .........


AKO ... ......... ......... ....... ....... .. .............,


.... je .......... ...... ..... ....... ............. . ..... ....


... ......... .. ..... ......... ........., ... ........ .... ..


..... ......... .. ........, a ........ ......... ......... .....


......, ........ ......... ......., ......... ........ . ......


.... je ....... .. ............. ... ..... .... ......... .........


....... .......... ...... ..... .... .... ........., ... .. . ....


....... ....... ....... ...... . ....... ...........


.......... ......... ...... ......... ..... ........... .


.. ...... ........ .......... ......... .. . ....... ....... ..


1934 .... ... .... ...... na ......... ........ .... .. ..........


......... ...., . .....


RESUME


Description d´une sorte de l´inventaire rapide des peuplements en Serbie, en
connexion avec d´autres travaux d´amenagement des forets.


Ing. VUK A ŠIN DELIĆ (Zemun):


UPOTREBA DRVETA U FRANCUSKO]
AUTOMOBILSKOJ INDUSTRIJI


(L´EMPLOI DU BOIS DANS LA CONSTRUCTION FRANCAISE
DES CARROSSERIES D´AUTOMOBILES)


Uvod


Upotreba drveta u konstrukciji! saobraćajnih vozila datira od sa


mog postanka tih vozila. Uistinu, istorijski dokumenti pokazuju, da su


prva vozila, koja su ljudi upotrebljavali, bila načinjena od drveta. Ve


kovirna je drvo bilo jedini materijal za njihovu konstrukciju. Tek


savremena industrija zamenjuje drvo otpornijim i trajnijim materijalom.


Motorna snaga je naglo povećala brzinu saobraćajnih vozila. Na


pori moderne tehnike postižu danomice na suvu, na vodi! i! u zraku


izvanredne brzine. U automobilizmu je postignuta do sada brzina od


preko 500 km na sat.


Ta vanredna brzina u toku svog razvoja iziskivala je vozila sve


solidnije, otpornije i trajnije konstrukcije. Iz toga razloga proizlazi po


stepena zamena drveta pri fabrikacijil modernih vozna trajnijim i otpor


nijim materijalom: metalima.


634




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Međutim, drvo nije moglo biti potpuno istisnuto iz fabrikacije modernih
vozila, iz prostog razloga što sa istim fizičkim i mehaničkim
osobinama, uz istu cenu i
ii lakoću obrade nije mu se mogla naći odgovarajuća
zamena.


Bez preterivanja se može reći, da praktično ne postoji danas nijedno
savremeno vozilo na suvu, na vodi ili u zraku, koje nema jedan
deo od manjeg ili većeg značaja izgrađen od drveta.


To drvo, koje se upotrebljava u izgradnju savremenih vozila, iziskuje
ozbiljno proučavanje ne samo svojih osobina i otpornosti nego i
proučavanje metoda najpovoljnije upotrebe. Drvo, naročito ono koje se
upotrebljava u konstrukciji vozila sa motornim pogonom (aeroplani,
automobili, vagoni, kamioni, brodovi, motorni čamci itd.), iziskuje temeljno
proučavanje pre konačne upotrebe.


Ovom prilikom ograničićemo se na razmatranje opšteg načina
organizacije i postupka poslovanja i upotrebe drveta u odeljenju, koje
izrađuje drvene delove modernih automobilskih vozila.


Opšta razmatranja


Drvo, koje se upotrebljava u konstrukciji automobila, služi jedino
i isključivo za izgradnju karoserij a i to za armaturu ili za bočne
obloge karoserija luksuznih i teretnih automobila (plafone i podnice),
zatvorenih ili otvorenih kamiona. Drvo upotrcbljeno bilo za armaturu
karoserija bilo za oblaganje i podnice podnosi najraznovrsnija naprezanja
i mora biti elastično i! otporno.


Ima delova u karoserijama, za koje je drvo najpogodniji materijal
i teško mu je naći žamenu. Moderni konstruktori i: inženjeri počinju da
cene drvo sve više i više kao građevni materijal za konstrukcije i cenc
ga po njegovoj istinskoj vrednosti. Oni! govore »o tome izvanrednom
materijalu, drvetu, koje poseduje uz istu težinu dvostruko veću otpornost
od čelika«* il još »da je drvo materijal, sa kojim je moguće dobiti
najveću otpornost i čvrstoću uz najmanju težinu ii najmanju cenu.«**


U svim tipovima automobila, turističkih automobila, kamiona,
autobusa, industrijskih automobila, motornih vozova itd. drvo se upotrebljava
u raznim razmerima. Tako je u glavnim tipovima kola velike
francuske industrije automobila »Rennault« drvo upotrebljeno u raznim
razmerima: od 30 kg, koliko drveta sadrži! mali turistički tip »Celtaquatre
«, od 700 kg drveta u autobusu pa do 1740 kg, koliko ga ima autovoz
tipa »Rennault«.


Vrste drveta


Najglavnije vrste drveta, koje se najčešće upotrebljavaju u fabrikaciji
automobila, jesu medu ostalima:


Bukva (fagus silvatica). Ovo se drvo vrlo često upotrebljava u konstrukciji,
karoserija za automobile. Bukva je drvo, koje se proporcionalno
najviše upotrebljava u. automobilskoj industriji, naročito u labrici´ji
turističkih automobila i to parena. Po pravilu se poglavito upotrebljava
bukva iz Severne Francuske, a rede i u nedostatku iste iz


* M. Freyssinet : »Hangars ä Dirigeables en Cement Arme«.
** A. Coyne : »Description du pont Albert Loupe ä Plougastel«.
635




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Sarra. Bukva iz Severne Francuske boljeg je kvaliteta, ali s obzirom
na ograničeno doba seče (u zimskoj sezoni) teško ju je redovno i u dovoljnim
količinama dobavljati.


Jasen (fraxinus excelsior). Obično se upotrebljava jasen francuske
provenijencije (sa severa) i to za industriske automobile, autobuse i motorne
vozove, za ramove prozora, lake balustrade i si. Upotrebljava se
srazmerno mnogo manje nego bukva, a u zadnje vreme postoji težnja
da se potpuno istisne iz upotrebe radi teškoća pri nabavljanju i radi
relativno vrlo visoke cene u uporcdenju sa cenom bukve.


Mahagoni (khaya ivorensis, khaya anthoteca) provenijencije Conga
i Camerouna upotrebljava se pod imenom »Grand bassam« za okvire
prozora i vrata, prečage i si. u vrlo malim količinama. Potrebno je da
se naglasi, da se imenom »Qrand bassam« u automobilskim ateljeima za
preradu drveta označavaju ne samo sve vrste afričkih mahagonija koje
bilo provenijencije, što je već pogrešno i netačno, već još i drvo afričke
vrste Sipo (entandrophragma utile) i vrste Dibetu (lovoa klaineana), što
je pogotovo netačno. Za potrebe francuske automobilske industrije
»Grand bassam« se nabavlja u trupcima i! kupuje obično u Havru.


»Red Gum« (liquidambar stryraciflua) upotrebljava se samo u
automobilskom stolarstvu u neznatnim količinama. U Francusku se
uvozi iz Severne Amerike, no u zadnje vreme ga potiskuje iz upotrebe
jedno drugo amerikansko drvo zvano Magnolia (magnolia acuminata).
»Red Gum« se kupuje u obliku suvih dasaka također u Havru.


Osim navedenih vrsta, koje se redovno upotrebljavaju, čine se pokušaji
u zadnje vreme sa drvetom Smrče (picea excelsa) i Hrasta (quercus
pedunculata i quercus sessiliflora) sa ciljem da zamene one vrste,
koje treba uvoziti.


Nabavka i potrošnja drveta


Za potrebe automobilske industrije drvo se po pravilu nabavlja u
oblom stanju, u obliku trupaca raznih dimenzija, te se posle prerađuje
u samoj fabričnoj strugari u polufabrikate i dalje u specijalnim ateljeima
u konačne produkte, onakve kakvi se upotrebljavaju u izgradnji karoserija.
Neke automobilske industrije idu tako daleko, da kupuju secišta ilitmanje
komplekse šuma, koje iskorišćavaju u vlastitoj režiji za svoje
potrebe. U krajnjem slučaju, kada je iz bilo kojih razloga nemoguće nabavljati
drvo u oblom stanju, fabrike su prinuđene da kupuju drvo već
prerađeno — struganu robu na pijaci i kod liferanata. Taj način nabavke
drveta je najređi i direkcije automobilskih fabrika nerado kupuju struganu
robu iz razloga, što su za drvene delove automobila potrebne specijalne
dimenzije, koje se teže nađu na tržištu i koje se iz godine u godinu
menjaju prema novim tipovima kola.


Dakle pod normalnim okolnostima drvo dolazi u fabriku u oblom
stanju. Drvo u oblom stanju kupuje se po zapremini, a sve mane konstatovane
na trupcu povlače redukciju zapremine, a ne smanjenje kupovne
cene. Na taj način se došlo do pojma »prodajnog kubika«, koji se
modificira u »kupovni kubik«, ako kontrolna služba u fabrici, koja prima
oblovinu, izvrši novu redukciju zapremine radi! naknadno konstatovanih
grešaka. U novije vreme, da bi se izbegli nesporazumi! sa liferantima
oblovine, čine se pokušaji, da se uvede u praksu jedna nova kupovna
jedinica: to bi bio 1 m3 Model, tj. jedan m3 drveta bez ikakvih grešaka


636




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 35     <-- 35 -->        PDF

i mana. To ima i! tu dobru stranu što omogućuje upoređenja kupovnih
cena drveta raznih vrsta. Glavne greške i mane oblovine, koje se imaju
uzeti u razmatranje pri računanju model kubika, jesu čvorovi, crveno
srce, usukanost, kružljivost, pukotine i si. Uzevšil u obzir da ilskorišćavanje
trupaca u daske raste sa opsegom trupca i da su široke daske
pogodnije za razne modele delova automobila, tvornice rade kupuju
trupce većih razmera, koji: se Masiraju po vrsti i kvalitetu.


U cilju obaveštenja navodimo, da velika francuska industrija automobila
»Rennault« prerađuje normalno 40.000 m3 oblovine godišnje. Potrošnja
suvih dasaka penje se pod normalnim prilikama rada do 25.000
tona godišnje ilil prosečno 70 tona dnevno, na čemu radi 1.500 radnika
i nameštenika od 40.000, koliko ih svega skupa ima tvornica »Rennault«.


Struganje oblovine


Trupci se stružu u daske, koje se suše i! upotrebljavaju za fabrikaciju
automobilskih delova karoserija prema modelima. Pre struganja
trupci se rube na obične dužine od 4 do 5 metara. Struganje se obavlja
isključivo i jedino beskonačnim testerama, kao uostalom u većini1 slučajeva
u francuskoj drvenoj industriji. U fabrici »Rennault« postoje četiri
takve beskonačne festere marke »Panhord et Lavassor« model D 2


F. G., koje se stavljaju u pogon pomoću električnih motora od 65 HP.
Vagonetü, na kojima su pričvršćeni trupci, pomiču se prema testeri
maksimalnom brzinom od 28 m u minuti. U stvari brzina pomicanja je
funkcija promera trupca i određena je sledećom tabelom:


Promer D cm 25-35 36-45 46-55 56-65 66—75 76-85 86—95 96—105
Brzina V m/mm 28 25 22,5 20 17,5 15 12


Ova tabela daje prosečne cifre i u zavisnosti je od vrste drveta,
koje se struže. Tabela je tačha za bukvu i´ afrički mahagoni, ali više ili
manje varira za ostale vrste.


Listovi testera, koje se upotrebljavaju za struganje oblovine, imaju
sledeće dimenzije: dužina 7,20 m, širina 150 mm, debljina 1L/io mm, debljina
stlačenja (stanca 25/io mm). List festere pokretan donjim točkom
beskonačne testere, koji pravi! 800 obrtaja u minuti, kreće se linearnom
brzinom od 40 metara u sekundi prosečno.


Kako se iz prednje tabele vidi, primena beskonačne testere dostigla
je jedan izvanredan stepen savršenstva. Pomer od 28 m/min svakako je
jedan rekord i još nigde nije postignut osim u strugari fabrike »Rennault«
u Francuskoj.


Trajanje jedne testere ograničeno je na 5—6.000 metara dužnih
struganja i potrebno je, izuzevši nasilan kvar, oštrenje svakih 700—1.000
dužnih metara. To zavisi naravno od vrste drveta, koje se struže, i
gornji podaci se odnose naročito na struganje bukovog drveta.


Pošto se trupac dotera i odstrane okorci, tako da se dobije širina
od bar 20 cm, trupci se stružu na daske određenih debljina. Debljine se


637




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 36     <-- 36 -->        PDF

računaju na osnovi željenih debljina suvog drveta i neizbežnog utezanja


prilikomdebljine:
veštačkog sušenja u sušionicama. Sledeći podaci daju te
Deblj. suvog
drveta m/m 19 25 30 35 40 45 50 55 60 70 80 90 100 110
Deblj. mokrog
drveta m/m 20,5 27,5 32,5 37,5 43 48,5 54 59,5 64,5 75.5 86 97 108 111


Tolerancija dozvoljena pri struganju je ± 1 mm. Prosečan kapacitet
struganja je 2,5 — 3 m3 za 1 sat u zavisnosti od vrste drveta i
debljine trupaca. Posle konačnog krajčenja dasaka pomoću jedne male
beskonačne pile otpaci se šalju u kotlarnu, a pilotina se stavlja u džakove
i prodaje.


Ispiljene daske čiste se od pilotine i slažu na vagonetc. Na vagonete
se po mogućnosti slažu daske iste vrste i istih dimenzija i šalju
u sušione.


Sušenje dasaka


Slaganje dasaka na vagonete vrši se vrlo pažljivo i sa srcem prema
dole, jer je to od velikog značaja za stabilnost drveta u sušionici za
vreme procesa sušenja. Slaganje se vrši pomoću letvica, tako da se
omogući podesna cirkulacija zraka za vreme sušenja. U sredini tovara
se ostavi kao neka vrsta koničnog odžaka u vertikalnom pravcu, da bi
se dobila brza cirkulacija zraka.


Poznato je, da fizičke i mehaničke osobine drveta rastu do izvesne
tačke sa njegovom suvoćom, da sušenje prouzrokuje utezanje zapremine
drveta, deformacije i vitoperenja transverzalnih i ostalih preseka i napokon
da se ne može izvesti lepljenje mokrog drveta. Iz gore navedenih
razloga drvo treba sušiti pre njegove upotrebe u konstrukciji karoserija
automobila.


U automobilskoj industriji smatra se, da je drvo suvo i pogodno
za upotrebu, kada mu se stupanj vlage kreće između 10 i 15%. Kada
nam je poznato, da sirovo posečeno drvo može sadržavati 200 ili više
procenata vlage, jasno je, da treba preduzeti potrebne mere, da bi se
smanjila vlažnost do tačke, koja se traži za upotrebu drveta u izgradnji
automobilskih karoserija.


U tvornicama se stupanj vlage računa uvek u odnosu na težinu
drveta potpuno bezvodnu (anhvdre) po klasičnoj formuli:


gde je H = vlažnost drveta izražena u procentima, Tm = težina probne
prizme u sirovom mokrom stanju izražena do 1 cgr tačnosti, Tb — težina
probne prizme u suvom bezvodnom stanju izražena do 1 cgr
tačnosti.


Da bi se dobila suva bezvodna težina (Tb), drvena probna prizmu
se suši! oko 10 sati u električnoj laboratorijskoj sušionici uz temperaturu
od 100—110° C.


638




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Stupanj vlage sirovog mokrog drveta, koje dolazi u tvornicu, varira
prema vrsti drveta, provenienciji, periodu obaranja, atmosferskim
prilikama itd. Radi toga mogu se dati samo približni srednji podaci
stupnja vlage po vrstama drveta u oblom stanju, koje dolazi na stovarišta
tvornica. To su: za bukvu približno 80%, za jasen približno 50%,
za »Grand Bassam« približno 60%.


Prirodno i veštačko sušenje


U automobilskoj industriji vlada uverenje, da je najjednostavnije
sušenje i da daje najbolje rezultate za upotrebu drveta u konstrukciji
karoserija prirodno sušenje na zraku. Ali sporost prirodnog sušenja (1
godina po 1 cm debljine) primoravala bi fabrike da čuvaju velike količine
dasaka na stovarištu. (ilavne nezgode, koje bi proizilazile iz te činjenict
bile bi: 1) veliki tereni potrebni za stovarišta rezane grade; i 2) veliki
stokovi rezane grade ne bi bili dovoljno elastični i teško bi se prilagodavali
čestim promenama modela il tipova kola. Iz toga razloga u tvornicama
automobila usvojeno je veštačko sušenje u sušionicama. Za
vreme veštačkog sušenja u sušionicama drvo se suši u atmosferi, koja
je postepeno sve toplija i sve suvlja, u srazmeri kako proces sušenja
napreduje.


Nasuprot uveren.´u. koje vlada u odeljenjima za preradu drveta
automobilske industrije, da prirodno sušenje daje bolje rezultate od veštačkog,
pariški inženjer Mr. R. Solomon, inženjer E. C. P., dokazuje na
temelju stečenog iskustva i proučavanja, da daske sušene veštačkim putem
u sušionicama daju drvo isto tako dobro, možda i bolje i za svaku
upotrebu, pod uslovom da se pri veštačkom sušenju vodi: naročita pažnja
i kontrola i da se proces sušenja vrši po naučnim principima potvrđenim
praktičnim iskustvom.


Ing. R. Solomon, koji je direktor velikih pariških sušiona drveta
pri, jednoj fabrici nameštaja, sa širokim praktičnim iskustvom i nesumnjive
kompetencije u tome području, tvrdi, da drvo sušeno veštačkim
putem nadmašuje znatno u pogledu svoje kvalitativne upotrebljivosti
drvo sušeno prirodnim putem, ali pod uslovom, kao što smo napred
spomenuli!, da se proces veštačkog sušenja precizno kontroliše i sprovodu
po naučno utvrđenim i praktično potvrđenim normama.


Sušionice


Za veštačko sušenje drveta a sušionicama postoje dve osnovne
procedure:


1) Sušenje u sušionicama »tunel«. Sirovo mokro drvo ulazi sa jedne
strane, pomiče se sušeći se i nailazi na sve topliju atmosferu, koja postepeno
postaje sve suvlja i suvlja i izlazi na drugu stranu sušnice »tunela«.
Dakle temperatura i stupanj vlage variraju u prostoru. Ove vrste sušionica
su pogodne za daske malih debljina i za vrste drveta, koje se
lako suše (jela, topola i: si.).


2) Sušenje u sušionicama »komora«. U ovom slučaju ćela sušnica
se napuni istovremeno i tovar drveta je nepomičan. Temperatura i stupanj
vlage variraju u vremenu. Iste se prave sa prirodnom ili veštačkom
ventilacijom (električnom).


639




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 38     <-- 38 -->        PDF

U automobilskoj industriji drvenih delova (karoserija) po pravilu
se primenjuje ovaj drugi: način sušenja. Takva jedna sušnica treba da
je snabdevena:


1) napravom, koja služi za direktno snabdevanje komore sa vodenom
parom: radi operacije toplog parenja, koja prethodi samom
sušenju;


2) napravom za unutrašnje zagrevanje sušionice pomoću aeroterma
(veštačkih grejalica) sastavljenih od serije elemenata, kroz koje cirkuliše
para;


3) napravom za regulisanje procenta vlage u unutrašnjosti komore
smeštenom obično između aeroterma il ventilatora. Odstranjivanje vlage
vrši se kroz odžake, čiji se otvori! mogu podesno regulisati;


4) napravom, koja omogućuje racionalnu cirkulaciju zraka pomoću
ventilatora i serije rešetki stavljenih duž komore. Snabdevanje komore
sa svežim zrakom vrši se kroz dva prozorčića sa plehaniim preklopcima,
a smeštena sa obe strane aeroterma.


Regulatori! cirkulacije zraka i! aspiratori snabdeveni su anemometrima
(instrumentima, koji mere brzinu i snagu kretanja zraka). Ta kontrola
je prvi i najglavnüii uslov da proces sušenja bude ujednačen.


Proces veštačkog sušenja u sušionicama


Proces veštačkog sušenja u sušionicama dešava se u glavnom na
sledeći! način: »Topao i suv zrak, koji dolazi sa aeroterma, potiskuje se
pomoću ventilatora, ulazi u komore sušionica kroz deflektore smeštene
ispod vagoneta natovarenih daskom, obavija vlažno drvo i ovlažuie se
istovremeno, dok se i hladi. Takav zrak usisavaju rešetkasti aspiratori
i šalju na elemente aeroterma, koji! ga zagrevaju. Jedan deo zraka zasićenog
vodenom parom penje se i gubi u atmosferi kroz napred pomenute
odžake«.


Drvo, koje se ima upotrebiti! za izradu drvenih delova karoserija
automobila, prolazi kroz tri odelite faze parenja i! sušenja.


1) Faza — prethodno parenje — ima za cilj da ugreje unutarnje slojeve
dasaka, koje se suše, da ih učini pristupačnim i pogodnim za akciju
vlage i toplote i da pokrene unutarnje sokove organskog porekla. Trajanje
operacije prethodnog parenja se računa prosečno 2 sata po centimetru
debljine i počinje se računati! tek kad stupanj vlage zraka u komori
dostigne 100%.


2) Faza — sušenje. Jedan sat pre postupka sušenja para se odstranjuje,
obično u elemente aeroterma, pomoću naročitih ventila i stavljaju
se u pogon aeroterme i ventilator. Zrak čini napred opisanu cirkulaciju
i sušenje počinje. Da daske ne ispucaju i da se spoljašnji slojevi ne suše
brže od unutarnjih, drvo se suši u atmosferi tačno određene vlažnosti,
koja se označava kao »higrometrički stupanj«. To je u stvari! odnos
između težine vode, koju stvarno sadrži l m3 vazduha naprama odgovarajućoj
težini u stanju potpune zasićenosti, uz istu temperaturu.


Higrometrički stupanj, ili, kako se još može nazvati, »relativna
vlaga«, ne treba da side ispod 90% za prva 24 sata sušenja.


Postepeno kako proces sušenja napreduje, treba higrometrički stupanj
snižavati, a povećavati temperaturu. Te se varijacije izvode na


640




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Tabela postupka oko sušenja


c/0.


Vrste Vlaga đrveta i vlaga atmosfere u komori u Suva i vlažna


đrveta


Lipa,
breza i
topola


Jasen


Bukva,
javor i
mahagoni


Hrast
nizinski


Hrast
brdski


Simšir
„lažni
mahagoniu


°/0
40 30 25 15 10
59 63 66 70 76
54 54 53 51 49
75 61 50 38 30
40 30 25 15 10
51 61 64 66 70
54 54 54 53 37
75 70 60 50 30
40 30 25 15 10
54 56 58 61 64
49 49 50 48 47
75 70 60 50 40
40 30 25 20 15 10
48 51 54 56 59 62
43 45 46 46 46 44
75 70 65 55 45 35
40 30 25 20 15 10
46 48 51 54 56 69
42 43 44 44 43 42
80 75 65 55 45 35
40 30 25 20 15 10
52 54 54 58 61 66
47 47 47 48 48 48
75 70 65 56 46 38


Procent vlage đrveta


Suva temperatura u
komori


Vlažna temperatura u
komori


Relativna vlažnost u
komori


Procent vlage đrveta
Suva temperatura
Vlažna temperatura


Relativna vlažnost


Procent vlage đrveta


Suva temperatura u
komori


Vlažna temperatura u
komori


Relativna vlažnost u
komori


Procenat vlage đrveta


Suva temperatura u
komori


Vlažna temperatura u
komori


Relativna vlažnost u
komori


Procent vlage đrveta


Suva temperatura u
komori


Vlažna temperatura u
komori


Relativna vlažnost u
komori


Procent vlage đrveta
H»/o
Suva temperatura u
komori C°
Vlažna temperatura u
komori C°
Relativna vlaga u komori


/o






0/


/0


o/
/0






0/
/o


0/
/0




°/


´0


o/
/0


temperatura u






0/
//o


0/
/o


c



0/


/0


/0




7o


641


Početna
56
52
80


Početna
54
50
80


Početna
52
48
80


Početna
46
42
80


Početna
45
40
85


Početna
48
44
80




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 40     <-- 40 -->        PDF

temelju izrađenih i praktično isprobanih »tabela postupka sušenja«, koje
su ovisne o debljini dasaka i o vrsti drveta, koje se suši.


U principu i bez obzira na vrstu drveta praktikuje se autoregulacija
tih varijacija vlage i temperature, ako je debljina dasaka manja od
40 mm. Kada je grejanje maksimalno, komore se prepuste same sebi1,
samo se svaki sat meri stupanj vlage i temperature u unutrašnjosti
komore i sušenje se obustavi, kada je temperatura 75" C, a relativna
vlaga 20%.


Ako je debljina dasaka 40 mm ili prelazi 40 mm, ne primenjuje se
autoregulacija. Ovaj grubi postupak izazvao bil pukotine i: unutarnje
prskotine kod dasaka debljih od 40 mm. U tim slučajevima se primenjuju
»Tabele postupka sušenja«. Da bi se ispravno prümenile te tabele, potrebno
je danomice kontrolisati stupanj vlažnosti: tovara pomoću probnih
merenja određenih dasaka tovara i na svaki procenat dobijene vlage
drveta podešava se stupanj vlage i temeperature u komorama.


Ti stupnjevi; vlage i temperature za razne vrste drveta datil su u
»Tabeli postupka oko sušenja«, koju ovde navodimo.


Ova je tabela računata za debljinu dasaka od 40 mm i! ako se suše
deblje daske, treba temperaturu smanjiti: za 2" C za svakih naknadnih
25 mm.


Primena tabele i kontrola sušenja


Procenat vlage drveta se dobije pomoću probnih dasaka, koje se
važu svaki! dan, a dobijeni! podaci služe za određivanje modifikacija tokom
primene tabele postupka oko sušenja i za kontrolu opadanja stepena
vlage drveta, koje se suši u toku operacije sušenja. Za kontrolu vlage
tovara uzimaju se dve probne daske, koje se postave na vrh tovara i
važu se kroz naročiti otvor na plafonu komore. Iz promena težine probnih
dasaka, koje se suše, računa se i promena stupnja vlage drveta na
taj način, što se izračuna primarni početni: stepen vlage drveta pre
sušenja. U tu se svrhu uzme 6 probnih prizmi! od 5 mm debljine, po 3 sa
svakog kraja jedne daske. Probne prizme uzimaju se iz sredine daske,
kako pokazuje si. br. 1.


WZZsZZz.


si. i.


Nakon što se odstrani pilotina il probne prizme dobro očiste, one
se važu, da se dobije njihova mokra težina Tm. Zatim se probne prizme
stavljaju u laboratorijske električne sušionice, dok ne dobiju konstantnu
težinu (uz temperaturu 100—110", za meko drvo do 105° C, a za tvrdo do
110° C), da bismo dobili njihovu suvu bezvodnu težinu Tb. Po formuli


HV. = 100 S^S.


dobijemo procenat vlage drveta pre sušenja.
Primer: Tm = 60, Tb = 40


642




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Za računanje uzima se srednja vrednost od 6 dobijenih rezultata.
Poznavajući stepen vlage mokrog drveta, koje treba sušiti (//%), lako
se odredi suva bezvodna težina {Tb) probne daske, koju merimo u primitivnom:
mokrom stanju.


Primer: Tm probne daske = 55,830 kg


.,_... 100-55,830 _o7220kg


. d7´^U kg


- -fflÜÖ" - 50 100


Poznavajući bezvodnu težinu probne daske Tb i njezinu stvarnu
težinu Tm, koju dobijemo merenjem svaki dan, lako se odredil stupanj
vlage drveta u komori opet po formuli


Tm — Tb


H = 100


Tb


Primer: posle izvesnog vremena probna daska u sušionici ima težinu
Tm = 52,600. Poznavajući njenu bezvodnu težinu, koju smo izračunali
sa Tb = 37,220, lako izračunamo procenat vlage


g=!00 ^ 60° 7-f´ 22° =4,,77./0


Tako dobijen stupanj vlage drveta u sušioni iz dana u dan služi za određivanje
temperature i relativne vlage u komori, a na temelju podataka,
kojil se dobiju iz prednje tabele postupka oko sušenja.


Temperatura i relativna vlaga atmosfere u komori meri se pomoću
psihrometra. Taj aparat se sastoji od dva identična termometra sa
živom, od kojih jedan ima rezervoar sa živom stalno ovlažavan i obložen
filtiljem natopljenim vodom. Ta voda isparivajući se prouzrokuje na
površinu žive rashlađivanje i smanjivanje temperature, koje se ispoljava
na skali termometra. To smanjivanje temperature u toliko je veće, u
koliko je evaporacija intenzivnija, to će reći u koliko je okolni ambijenat
suvlji, te je dakle obrnuto proporcijama relativnoj vlazi okolne atmosfere.
Poznavajući dakle temperaturu normalnog termometra (suva temperatura)
i temperaturu ovlaženog termometra (vlažna temperatura),
tabela postupka oko sušenja daje nam relativnu vlažnost. Na osnovu
toga temperatura i vlaga u komorama reguliše se vazdušnim grejačima
odnosno ventilima za paru i ventilatorima.


Kada probne daske dostignu stepen vlage od 10—15% (a i! u toku
samog sušenja, radi kontrole), iz tovara se vade daske, koje su pod
najnepovoljnijim okolnostima sušenja, i njihov stepen vlage se računa
na osnovu 6 probnih prizmi, kako je to napred pokazano. Ako je vlaga
tih probnih prizmi ispod 20%, tovar u komori! se smatra suvim i pristupa
se konačnoj ventilaciji. Ako se konstatuju jaka otvrdnjavanja površinskih
slojeva dasaka ili unutarnja naprezanja, drvo se podvrgava
dejstvu pare najviše 3 sata pod temperaturom, koja ne sme premašiti
konačnu temperaturu sušenja i tek onda se pristupa konačnoj ventilaciji.


3) Faza — konačna ventilacija — ima za cilj da postepeno uspostavi
vezu između spoljne atmosfere i atmosfere u sušionici. Ventilaciji
se pristupa nakon kontrolisanja stanja vlage u daskama, koje su bile u


643




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 42     <-- 42 -->        PDF

srediini tovara pod najnepovolinijim okolnostima sušenja, i nakon što je
grejanje ii topla ventilacija bila obustavljena bar 1 sat. Tada se otvore
svi odžaci i hladni spoljni ventilatori za vreme od 12 časova.


Grafikon sušenja u sušionicama


Tok operacije sušenja dasaka u sušionicii registruje se redovno na
jednom grafikonu, koji nosi sledeće podatke (si. 2):


Grafikon vest. sušenja
redni broj 61
dan ulaska 10 dec. 1937 dan izlaska 27 dec. 1937
vrsta drveta sitba šmrca debljina 2´/2 cola
broj vagoneta 10 težina 72 tone
kontr. sušenja ing. V. D.


644




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 43     <-- 43 -->        PDF

1) redni broj, 2) priroda tovara (vrsta drveta, debljina, tonaža, broj
vagoneta), 3) datum utovara i istovara vagoncta iz sušionice, 4) diagram)
temperatura (koji se čitaju svakog sata na psihrometru), 5) diagram
relativne vlage u sušionici (čita se svakog sata na psihrometru), 6) diagram
procentualne vlage drveta u komori (računa se svakih 24 sata
vaganjem probnih dasaka), 7) tabele postupka sušenja za dotičnu vrstu
i dotičnu debljinu, 8) razne napomene (trajanje sušenja, kontrolna merenja
procenta vlage tovara, opetovana parenja, ako su potrebna, razni
nepredviđeni incidenti i! si.).


Trajanje veštačkog sušenja


Trajanje veštačkog sušenja u sušionicama zavisi od debljine dasaka
i vrste drveta. Približno trajanje je definisano sledećim podacima:


Debljina


19 25 30 35 40 45 50 55 60 70 80 90


mm za


Trajanie bukvu


7-5 8-3 8-3 8-3 8-7 11-2 12-5 13-5 13-7 15-4 17 21


dana-sati


za 30 35 40 45 50 55 60 70 80 90 100 110



jasen


9 9-5 11 15-6 16 16-3 17-7 16 22 24-2 26-2


3


S


za 3


18 23 28 18 so 30 55 60 70
grand


ä


rt


bassam 5—6 6 7-5 N1 22 . 8 21 21 23





[S3


Prednja tabela označava prosečno vreme trajanja same operacije
sušenja, gde nije uračunato vreme utovara i istovara natovarenih vagoneta
iz sušionice. Na tabeli se opaža osetna razlika trajanja sušenja
dasaka ispod 40 m/m. gde autoregulacija omogućuje da se sušenje obavi
za znatno kraće vreme.


Greške veštačkog sušenja


Ako se veštačko sušenje ne izvodi pravilno ili ako se ne kontroliše
dovoljno, ili! iz drugih razloga, često se desi da ono prouzrokuje
greške i mane sušenog drveta. Glavne od tih grešaka, čiji uzrok skoro
uvek leži! u naglom sušenju, su sledeće:


1) pukotine na površinskim slojevima drveta, koje su posledica


sušenja pri previše visokoj temperaturi u relativno suvoj atmosferi;


smanjenje temperature i povećanje vlage u unutrašnjosti sušnice donekle


ih ublažava;


2) pukotine na kraju dasaka su skoro neizbežne kod svih načina


sušenja; te pukotine se ustavljaju kod prvih poprečnih letvica;


3) unutarnja naprezanja su posledica naglog sušenja, gde se unu


tarnji slojevi! ne mogu tako brzo sušiti kao spoljašnji i! prouzrokuju dosta


intenzivna naprezanja između raznih slojeva drveta; produženo ovla


žavanje unutarnje atmosfere sušnice osetno ih ublažava;


645




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 44     <-- 44 -->        PDF

4) unutarnje pukotine su posledica unutarnjih naprezanja kad ista
postanu intenzivnija i dugotrajnija; te pukotine su nevidljive spol ja i
teško im je naći leka, ako su jednom prouzrokovane;


5) vi´toperenje dasaka prouzrokuje naglo sušenje i! rđavo slaganje,
naročito kod dasaka malih debljina;


6) iz razloga još nedovoljno objašnjenih dešava se da u sušnici
drvo bude napadnuto jednom vrstom gljivica iz familije Mucoriinnae,
koje se vrlo brzo razviju na površini dasaka, gde nađu pogodan teren
i sprečavaju drvo da se pravilno suši; intenzivno parenje od dva sata
prouzrokuje skoro uvek njihovo iščezavanje.


Sušenje savijenih komada


Savijeni komadi drveta vrlo se često upotrebljavaju u izgradnji
karoserija automobila, no u zadnje vreme su potisnuti na razne načine
lepljenim i sastavljenim komadima. Sušenje tih savijenih komada je vrlo
osetljivo, jer oni ne podnose vlagu za vreme sušenja. Za to je potrebno
specijalno sušenje i specijalan tovar vagoneta samo savijenog drveta.
U tome slučaju otpada prethodno parenje i! savijeni komadi se suše u
potpuno suvoj atmosferi (20—25%). Sušenje počinje kod 30° C i završava
se oko 55° C i traje prosečno 6 dana.


Sirove i suve daske


Uzevši u obzir da se za potrebe automobilske industrije nabavljaju
prvoklasni trupci!, bez anatomskih grešaka, sa što manje čvorova, zdravi
il cilindričnih oblika, otpadak pri! struganju trupaca u daske je neznatan.
Tako se u fabrici »Renault« iskorišćavanje penje do 90%. Gubitak od
10% otpada na piilotinu (4%) i otpatke pri krajčenju (6%), što je zaista
zadovoljavajući rezultat.


Pri sušenju dasaka drvo gubi jedan deo svoje slobodne i apsorbovane
vode ii podleže smanjivanju zapremine i težine. Promena zaprcmine,
zapreminsko utezanje, koje prouzrokuje nejednako utezanje triju
osnovnih dimenzija (tangencijalno, radijalno i osovinsko, uzdužno) i koje
varira u zavisnosti! od vrste drveta, provenijencije, porasta (širine godišnjih
prstenova i si.), računa se prosečno da je 10% za sve vrste drveta.
Gubitak težine dasaka pri! prelazu iz sirovog stanja u suvo na zraku
(15%) ceni se jednom prosečnom cifrom od 300 kg po kubnom metru
drveta. Smatra se naime, da sirovo drvo ima prosečnu specifičnu težinu
1, koja varira u zavisnosti od vrste drveta. Za drvo suvo na zraku (15)
uzima se pri obračunima da ima u zavisnosti od vrste drveta sledeću
specifičnu težinu: bukva 0,70, jasen 0,72, »Grand bassam« 0,50—0,60.


Snabdevanje sa suvim daskama


Snabdevanje fabričkih radionica suvim daskama, koje se prerađuju
u konačne oblike potrebne za izgradnju karoserija, izaziva razne poteškoće
iz sledećih razloga.


Relativno velika dnevna i mesečna potrošnja suvih dasaka otežava
redovno snabdevanje radi čestih promena modela oblika, koji se izrađuju
od drveta, što iziskuje čestu promenu vrste drveta i još češću promenu
debljine dasaka, da bi se izbegao suvišan otpadak. Osim toga na stova


646




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 45     <-- 45 -->        PDF

rištu suvih dasaka nemoguće je držati sve debljinske klase, jer bi se time
stvarale nepokretne zalihe izvesnih debljina, što bi! kočilo rad i predstavljalo
mrtav obrtni kapital.


Na isti način relativno dugi razmak od vremena struganja trupaca
do izlaska suvih dasaka iz sušnice, da i ne govorimo o prirodnom sušenju
na zraku, otežava uredno snabdevanje radionica sa suvim daskama.


Radi! svih gore navedenih razloga automobilske fabrike uspostavljaju,
posle svestranog proučavanja, planski program struganja oblovine,
dimenzija i sušenja dasaka, da bi na taj način omogućili racionalno i
uredno snabdevanje svojih radionica suvim daskama. U takvom planskom
programu su određene i! definisane sledeće tačke:


1) planovi karoserija, koje treba fabrikovati u dotičnom mesecu,
koje ustanovljava tehničko-projektantska kancelarija fabrike. Prema podacima
ii nomenklaturi tih planova računa se potreba drveta prema
vrstama i debljini, koju treba pripremiti za taj mesec;


2) računa se prosečan gubitak (otpadak) u zavisnosti od modela,
vrste drveta i debljine namenjenih dasaka;
3) uspostavlja se inventar suvih dasaka onoga dana, kada se izrađuje
planski program;
4) inventariše se drvo u sušionicama i određuje se približan dan završetka
sušenja;


5) određuje se približno vreme trajanja sušenja vrste drveta i odgovarajućih
debljina potrebnih za taj mesec i izdaje se naredba, da se
manjak odmah struže u slučaju ako zaliha nije dovoljna.


Doznaka drveta i praktična potreba (potrošnja)


Prema datim planovima karoserija, koje se imaju izrađivati za dotični
mesec dana, i prema broju karoserija, koje treba izraditi, računa se
teoretska potreba drveta — doznaka — za taj mesec. Toj teoretskoj
potrebi dodaje se prosečan nemanovni otpadak pri izradi konačnih oblika
u zavisnosti od oblika modela, koje treba izrađivati, i vrste drveta, iz
koje treba raditi te modele, te se tako dobije praktična mesečna potreba
drveta. Ako se ta praktična mesečna potreba drveta podeli sa brojem
radnih dana u mesecu, dobije se prosečna dnevna praktična potreba
drveta za dotični mesec, koja mora biti svaki dan osigurana za sledećih
nekoliko dna. Procenat otpatka pri izradi konačnih oblika za izgradnju
drvenih delova karoserija praktično varira od 0—200%, uzevši za bazu
teoretsku potrebu u zavisnosti od debljine dasaka, vrste drveta i modela,
koji se izrađuju. Najglavniji faktor, koji utiče na procenat otpatka, je oblik
modela, koji se izrađuje, njegova zakrivljenost i finese, dok je debljina
dasaka i vrsta drveta od mnogo manjeg značaja.


Trajanje jedne zalihe dasaka određene vrste i debljine, koje su potrebne
za izgradnju izvesnih modela, dobije se, ako se ista podeli sa izračunatom
dnevnom potrebom (potrošnjom). Na taj način se dobije datum,
kada će zaliha teoretski biti iscrpljena i bez datih dimenzija.


Planski program ima za svrhu da ustanovi stanje zalihe suvih dasaka
na stovarištu i u sušionicama i dan, kada će te zalihe biti iscrpljene,
sa ciljem da se omogući na vreme struganje potrebnih debljina vrste
drveta, koja nedostaje, i da iste mogu izaći i pre iscrpljenja postojeće
zalihe.


647




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Ali razne okolnosti mogu sprečiti realizovanje programa u određene
dane. Među ostalim, pomanjkanje oblovine, nezgode u struganju, zakašnjenje
sa utovarom u sušionice, duže sušenje od predviđenog, promene
modela karoserija itd. Radi toga, a da bii se izbegao zastoj u poslu,
fabrike po pravilu ostavljaju potrebne rezerve u materijalu ili vremenu.
U zadnje vreme čine se napori da se standardizuju debljine dasaka, koje
se upotrebljavaju u fabrikaciji drvenih delova karoserija automobila, ali
se tu sreću iz razumljivih razloga ogromne teškoće.


Izrada drvenih deiova karoserija


Polazeći od suvih dasaka, pa da se dođe do konačnih oblika, fabrikacija
drvenih delova karoserija počinje sa preradom grubih oblika i
lepljenjem grubih komada i svršava se konačnom obradom delova u pravom
smislu te reci.


Na isti način kao za struganje oblovine i sušenje dasaka uspostavlja
se planski program izrade drvenih delova karoserija.


Specijalni organ u fabrici, zvan »centralni biro za drvo«, uspostavlja
taj nedeljni program izrade drvenih delova karoserija, bazirajući se na
opštem programu fabrikacije i njegove realizacije. Na osnovu toga nedeljnog
programa izrađuju se kartoni! obrade drvenih delova, koji prate
drvene delove u toku njihove prerade. Taj karton prati delove, koji se
obrađuju od početka grube prerade pa sve dok ne stignu u magazin
konačnih fabrikata — drvenih delova karoserija. U karton se uvodi:
1) broj komada koji se obrađuju, 2) tražena količina, 3) osnovne dimen-;
zije delova koje treba izraditi, 4) doznaka — teoretska potrošnja drveta,
5) tok, postupak obrade, 6) hronometrisano vreme i cene pojedinih vrsta
obrade.


Karton obrade omogućuje identifikovanje gomile komada, koju on
prati, verifikaciju kalibra i služi za ustanovljivanje rađa odnosno plate
radnika. Svil komadi, koji se obrađuju, pojedinačno se važu pre početka
grube obrade i po dolasku u magacin konačnih oblika. Drveni komadi se
grubo prerađuju prema tipu kola i po redu, kako ga propisuje nedeljni
program izrade drvenih delova. Da bi se uredno snabdevale radionice
konačne obrade sa materijalom, program predviđa 24 sata razmaka između
završetka grube prerade i početka konačne obrade.


Delovi velikih dimenzija, koji se upotrebljavaju za izradu karose


rija autobusa i teških kamiona, prerađuju se tokom celog programa, a ne


grupisano, što omogućuje upotrebu značajnih otpadaka za izradu manjih


delova. Delovi manjih dimenzija upotrebljavaju se po pravilu pri sleplji


vanju više komada u jednu celinu. Na taj način se znatno povećava pro


cenat iskorišćavanja dasaka i njihova se prerada vrši tokom celog pro


grama, a ne grupisano.


Konačna obrada delova vrši se takode po programu. Da bi se moglo


bolje slediti napredovanje izvesnih delova tokom obrade, delovi istog tipa


karoserija predviđenih programom obojadišu se isto. Da bi se omogućio


uredan i neprekidan rad mašina pod normalnim okolnostima i da bi se


izbegao nered i prenatrpanost pojedinih mašina, uspostavlja se planski


red obrade delova na pojedinim mašinama prema svakom tipu karoserija.


Cena izradbe gotovih drvenih oblika sastoji se iz sledećih kompo


ponenata: materijal cea 65%, radna snaga cea 20%, režiski troškovi 15%.


648




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Racionalna upotreba drvenog materijala je faktor, koji igra najznačajniju
ulogu u određivanju cene konačnih drvenih proizvoda prerade.


Količina upotrebljenog drvenog materijala za izgradnju karoserija
je funkcija triju sledećih faktora:


1) vrste drveta. Specijalno odeljenje u fabrici, koje se bavi proučavanjem
osobiina raznih vrsta drveća, određuje za svaki drvenu deo karoserije,
koju vrstu drveta treba upotrebiti, sa iznimkom specijalnih narudžbi,
koje navode vrstu drveta, koju žele da se upotrebi pri izradi
karoserija.


Po pravilu u zadnje vreme favorizira se upotreba bukve (74%), čije
fizičke i mehaničke osobine omogućuju njezinu upotrebu skoro u svim
delovima karoserija. Činjenica da se generali´zuje upotreba bukve, osctno
smanjuje u zadnje vreme cenu.


2) Kvalitet oblovine. U zadnje vreme čine se nastojanja sa ciljem
da se formuliše kvalitet oblovine, koja je najpovoljnija za izradu drvenih
delova karoserija. U tu svrhu je uspostavljen ii novi način kubicirania
trupaca (1 m3 model) pri kupovini:, kako je to ranije objašnjeno.


3) Iskorišćenje materije (procenat iskorišćenja) je odnos između
težine konačno obrađenih delova (t) i težine suvih dasaka potrebnih za
izradu tih delova (T) i računa se po formuli:


Ali da se dođe od suvih dasaka do konačno obrađenih delova,
drveni materijal pređe dve faze prerade; ii to prerada dasaka u grube
oblike i obrada grubih oblika u konačno izrađene delove. Radi! toga je
i iskorišćavanje sastavljeno iz dva faktora: odnosa između težine grubo
prerađenih oblika (q) i suvih dasaka (T) potrebnih za njihovu izradu i
odnosa između konačno određenih delova (t) prema težini grubo prerađenih
obliika (c/), od kojih se isti prave. Dakle


Amelioracija odnosa ~FH- Ovaj odnos predstavlja što bolje


ii punije iskorišćenje dasaka pri izradi grubih oblika. To iskorišćenje zavisi:
od kvaliteta suvih dasaka, redukcije debljinskih klasa dasaka, klasiranja
grubih oblika i njihovog racionalnog trasiranja na daskama.


To klasiranje i trasiranje bazira se na sledećem principu: pretpostavimo,
da treba trasirati 100 velikih delova (2 m dužine i 0,20 m širine)
ii 300 malih (0,25 X 0,50 m) iz dasaka izvesne debljinske klase i pretpostavimo
na isti način, da tih 300 malih komada mogu biti izrađeni iz
otpadaka nakon izrade velikih komada, izrada tih malih komada neće
dakle uticati na potrošnju suvih dasaka. Kad bi! naprotiv te daske bile
upotrebljavane jedino za izradu malih delova ili kada se ne bii počelo sa
vađenjem iz dasaka maksiimum velikih komada, to bi trebalo utrošiti
mnogo više drveta, da bi se dobio isti rezultat.


U principu drveni dijelovi karoserija se klasiraju po veličini u dve
grupe: veliki delovi i mali delovi. Od trasiranja velikih komada zavisi


649




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 48     <-- 48 -->        PDF

u glavnom potrošnja dasaka. Da bi se uravnotežilo trasiranje, druga
grupa je podeljena na komade srednje veličine i sasvim male.


Sledeći propisi se primenjuju kod trasiranja:
1) nikada se ne trasiraju na daskama samo srednji i mali komadi;
2) prvo se trasiraju samo veliki komadi, tako da se daska ispuni! do
maksimuma; 3) iza toga se ispunjuju daske trasiranjem srednjih komada,
u koliko je to moguće; 4) trasiranjem malih dasaka popunjava se i završava
ostatak daske; 5) što više smanjiti broj i važnost velikih komada
onih debljina, gde bi iskorišćavanje bilo slabo, realizujući lepljenjem manjih
komada te velike komade predviđene planom.


t


Amelioracija odnosa—. Taj odnos zavisi! od količine


otpatka pri definitivnoj obradi i formiranju konačnih oblika i zavisi od
sledećih faktora: 1) od debljine suvih dasaka; kao što je napred naglašeno,
dozvoljena tolerancija je 1 mm, koja se ne srne premašiti; 2) od


SI. 3. Stovarište grade sa strugarskom dvoranom (u pozadini) fabrike »Renault«.
Foto Ing. Delie.


kalibra grubog prerađenog dela; kalibri treba da su što preciznije izrađeni
i minimalna tolerancija se dozvoljava; trasirati! što bliže kalibru i
linije dvaju susednih komada treba da se poklapaju; 3) od trasiranja;
trasiranje treba da je precizno pomoću dobro zarezane pisaljke; 4) od
oblika delova, koji su često vrlo komplikovani i koje treba praviti što
jednostavnije; 5) od raspodele i ponovne upotrebe škartiranih delova,
svi delovi, koji iz bilo koga razloga ne mogu biti ugrađeni u karoseriju,
popravljaju se i prepravljaju prema najpovoljnijim mogućnostima ponovne
upotrebe.


Cen a radn e snage . Sve manipulacije i operacije prerade suvih
dasaka, dok se ne dobiju konačno izrađeni drveni delovi, pod udarom
su hronometrisanih cena.


Po pravilu radna snaga u radionicama za grubu preradu plaća se
po toni doznačenog drveta. Rad se obavlja u lancu 1 manje ili veće postignuto
iskorišćavanje utiče na određivanje koeficijenta plate. Rad


650




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 49     <-- 49 -->        PDF

konačne obrade plaća se prema izvršenom poslu kod izrade u serije uli
na sat kod ostalih poslova. Ugradnja delova u karoserije i klasiranje
delova u magazinu plaća se po broju sklopljenih karoserija.


Hronometrisano plaćanje radne snage zavisi od dobre organizacije
u ateljeima, redovne pripreme materijala za rad, logičnog napredovanja
komada, koji se obrađuje u lancu, maksimalnog iskorišćenja mašina
velikog kapaciteta, usavršavanja alata, oblika delova, koji se izrađuju i
savršenstva mašina velikog kapaciteta.


Režiski : troškovi . Ispitivanje računa isplata, opšte režijeračuna rada u ateljeima omogućuje kontrolu režiskih troškova. Za svaki
atelje ustanovljen je jedan procenat režiskih troškova, koji se smatra kao
normalan. Uporedenje sa tim normalnim procentom režiskih troškova
omogućuje da se otkriju anonnalni troškovi i da se preduzmu mere da se
istil ne ponove.


Kontrola kvaliteta rada


Kontrola kvaliteta rada pri izradi drvenih delova karoserija svodi
se na tri glavne tačke i to:


(fc _
__
-


SI. 4. Drveni skelet karoserije autobusa »Renault«
Foto lng. Delić.


1) kontrola upotrebe materijala, koji se sastoji iz kontrole iskorišćavanja
doznačenog drveta. Odnos između stvarne potrošnje i doznačene
količine računa se svakih 15 dana za svaku vrstu i svaku debljinsku
klasu dasaka. To omogućuje da se uoče debljine, čije je iskorišćavanje
nedovoljno i da se traže uzroci i lek.


2) Kontrola radne snage sastoji se u periodičnoj reviziji; hronomcirisanih
plata radnika i u traženju mogućnosti! da se iste reduciraju. Ispitivanje
vanrednih troškova i proučavanje mogućnosti njihovog smanjivanja
uzima se u razmatranje.


3) Kontrola preciznosti izrade Specijalni nameštenici vrše ulogu
kontrolora i brinu se o dobroj izradi i održavanju propisa trasiranja, nadgledaju
precizan rad struganja i isporuke gotovih delova. Pri konačnojizradi: radnici, koji montiraju karoserije, verificiraju svaki prvi i zadnji
drveni deo jedne serije, da se uvere, da su operacije, koje su prethodile,
ostvarene sa dozvoljenim odstupanjima.


651




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Plansko izvođenje rada


Za izvođenje poslova izrade drvenih delova karoserija postoje specijalna
odeljenja, koja proučavaju plansku pripremu radova i izrađuju
sve potrebne planove i to:


1) jedan veliki plan, koji predstavlja kompletnu karoseriju kao
celinu;


2) detaljne planove plehanih i gvozdenih delova, sveze, pomoćne
uređaje i si. koji omogućuju određivanje preciznih oblika drvenih delova
karoserija datih na velikom planu;


3) nomenklaturu kompletne karoserije, pomoću koje se uspostavlja
nomenklatura drvenih delova.


Plansko pripremanje za izvođenje radova vrši se sledećim redom:
1) Uspostavlja se nomenklatura drvenih delova karoserija. Kompletna
nomenklatura drvenih delova, koji ulaze u izgradnju karoserija
prema tipu kola, uspostavlja se na osnovu instrukcija dobijenih iz biroa
za proučavanje i projektovanje modela kola, te određuje vrstu drveta,
koju treba upotrebiti. Nomenklatura treba da je precizna, tačna i savršeno
jasna. Nehotične greške ili omaške pri modifikaciji nomenklature
mogu prouzrokovati znatne gubitke materijala i rada.
2) Pripremaju se unapred potrebne naprave za fabrikaciju drvenih
delova, a to su modeli i kalibri. Modeli zamenjuju detaljne crteže jednogdrvenog dela karoserije. Model je u stvari jedan komad drveta, pola
kalup, pola crtež, analogan onima koje treba fabrikovati. Samo osnovi su
modelilsani na drvetu, a detalji su nacrtani na modelu. Ova vrsta modela
je jasnija, čitljivija i duže se očuva nego crtež. Kalibri služe za kontrolu
površina fabrikovanih drvenih delova, koje se teško određuju sa modela.
Kalibri se prave od aluminiuma ili kakvog drugog metala male specifične
težine, koji se lako obrađuje. Osim kalibara za fabrikaciju delova postoje
još i
ii kalibri za grubu obradu, koji omogućuju kontrolu i uštedu potrošnje
materijala. Ove naprave za fabrikaciju drvenih delova (modeli i kalibri)
olakšavaju rad radnicima, smanjuju znatno cenu fabrikovanih delova,
znatno umanjuju broj nesrećnih slučajeva i povećavaju sigurnost radnika.


3) Određuju se načini kontrolisanja iskorišćenja (potrošnje) materijala.
Kontrola iskorišćenja materijala zasniva se na doznaci (teoretskojtežini suvog drveta potrebnog za izradu dotičnog komada). Pod kalkulacijom
doznake podrazumeva se:


a) Određivanje broja elemenata, koje dotični drveni deo sadrži i*
koji zavisi! od oblika toga dela i njegove namene. Jedan drveni deo može
biti sastavljen iz jednog elementa, iz više jednostavno slepljenih elemenata,
iz više sastavljenih sklopljenih elemenata ili iz više kombinovanih
sklopljenih i lepljenih elemenata. To se sve kontrolišc i vidi iz detaljnogcrteža prema kome se prave modeli i kalupi za izradu drvenih delova.


b) Fabrikacija kalibra grube obrade. Posle crteža i kad se odredi
broj elemenata u jednom delu, svaki se komad materijalizuje pomoću
kalibra obrade. Svi kalibri se prave u tri primerka, od kojih jedan služi
kao kontrolni elemenat i nikada se ne upotrebljava pri radu u lancu. Tajkalibar se pravi od mahagonija za ravne delove i od aluminiuma za
zakrivljene delove. Druga dva kalibra su od mahagonija ili od drveta koje
se teže deformiše. Dimenzije kalibra se određuju prema kotama konačno^


652




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 51     <-- 51 -->        PDF

obrađenih delova, kojima se doda 2 cm za dužinu i jedna garancija za
širinu, koja je proporcionalna dimenzijama dela. Debljina kalibra ovisi o
debljini grubih neprerađenih komada, koji! su u zavisnosti od standardne
debljine suvih dasaka. Kalibri se klasiraju prema dimenzijama komada u
kalibre za velike, srednje i male komade.


c) Kalkulisanje doznake u ciframa. Proračun doznake (teoretske
potrošnje) se zasniva na specifičnoj težini drveta S, na teoretskom procentu
iskorišćenja dasaka (66%) i na standardnim debljinama suvih dasaka.
Obično se upotrebljavaju dve metode za kalkulisanje teoretske potrošnje
u zavisnosti od površine kalibra.


Prv a metod a (pravi komadi, kontrolni kalibar od mahagonija).
Ako se uzme da je P površina kalibra, a D debljina dasaka, doznaka ili
teoretska potrošnja će biti:


Da bi se proračun učinio jednostavnijim, računa se za svaku vrstu


drveta i! određenu debljinu dasaka vrednost -^´^"1.. — ^ i načine se


odgovarajuće tabele.
Da bi se dobila doznaka Tp (teoretska potrošnja) računa se površina
kalibra P, a konstanta C čita se iz tabele i po formuli:


Tp = P C


lako se proračuna tražena doznaka.
Drug a metod a (zakrivljeni komadi, kontrolni kalibar od aluminiuma).
Ova metoda je identična prvoj, samo što se proračun zasniva
na površini kalibra od aluminiuma (p).
Ako uzmemo da je t težina kalibra, s specifična težina aluminiuma
i d debljina kontrolnog kalibra od aluminiuma, imaćemo za teoretsku
potrošnju drveta (doznaku) izraz:


Tp =p D 8 66


Pošto je
p d s = t
to je
t 1


ili


100


s


66
100


Za svaku vrstu drveta i odgovarajuću debljinu dasaka računa se


D 8 100 :


konstantan faktor -j .~ = . i unosi u tabele.


653




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Da se dobije potrebna doznaka, važe se aluminijski kalibar i pomnoži
sa konstantom Ci dobijenom iz tabela za određenu vrstu drveta i
debljinu dasaka


Tp = t C2


Skup svih proračunatih doznaka drvenih delova, koji se odnose na
jedan tilp kola, daje za ta kola teoretsku težinu drveta potrebnu za njihovu
fabrikaciiju.


4) Uspostavljaju se skale obrade. Skale obrade su originalni dokumenti,
koji! služe za redakciju kartona obrade, o kojima je ranije bilo
govora. Na njima je naznačena: a) karakteristika drvenog dela (oznaka,
broj, materijal, kote grube obrade, kote konačne obrade, doznaka —
teoretska potrošnja itd.); b) skala obrade (poredak i tok rada pri izradi
jednog komada); c) oznaka operacija, koje treba izvršiti; d) vreme po-


SI. 5. Drveni skelet karoserije autobusa »Renault«.
Foto Ing. Delić.


trcbno za izradu jednog drvenog dela pri dobro organizovanom radu
u lancu; e) cena po izvršenom radu (plate radnika, cena drvenog dela).,


Kada je na taj način napravljen planski program postupka i rada,
pristupa se izradi drvenih delova karoserija i montiranju tih delova u
unutarnji skelet karoserija.


.


O radu u lancu u odeljenjlma za Izradu drvenih delova


Kako u svim ostalim odeljeniima tako i u odeljenju za izradu drvenih
delova karoserija, kada je u pitanju izrada kola u seriji, rad se obavlja
u lancu, gdjegod je to moguće sprovesti!. Pri radu u lancu automobilski
delovil, koji se obraduju, prelaze automatski od mašine do mašine, tako
da je teoretski prva »karika« lanca gruba neobrađena daska, a zadnja
»karika« konačno obrađen drveni deo, koji se ugrađuje u karoseriju. To
je u glavnom ideal, kome se teži, no u praksi pri izradi drvenih delova


654




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 53     <-- 53 -->        PDF

to se dosta teško sprovodi, dok kod izrade metalnih delova i mehaničkih


poslova to iide lakše.


Pokraj toga što je sav posao u jednoj tvornici automobila potpuno


mehaniziran, u koliko to tekovine savremene tehnike omogućuju, i pokraj


toga što je organizacija lančanog rada besprekorno sprovedena, ipak


je potreban u takvoj fabrici ogroman broj radne snage.


Kao što smo napred naveli, u fabrikama velike francuske industrije


automobila u odeljenju za izradu drvenih delova karoserija radi! 1.500


radnika od 40.000, koliko ih svega ima u fabrici pod normalnim okolno


stima rada. Ovi radnici, koji rade na izradi drvenih delova karoserija,


grupisanil su u sledećim odeljenjima: 1) u stovarištu oblovine, pri prijemu,
sortiranju, Masiranju itd.; 2) u strugarskoj dvor anil kod struganja trupaca
u daske i krajčenja; 3) u sušionicama i parionicil dasaka; 4) u radionici
za grubu obradu; 5) u stolarskoj radionici; 6) u odeljenju za proučavanje
modela; 7) u radionici za konačnu obradu delova karoserija koje se rade
u serije; 8) u radionici za konačnu obradu delova karoserija van serije
(po narudžbi); 9) u odeljenju za impregnaciju i! lakiranje; 10) u odeljenju
za oštrenje testera; 11) u odeljenju za montiranje gotovih drvenih delova
u karoserije.
Osim toga postoji odeljenje za nabavku (kupovinu) drveta i odeljenje
za iskorišćavanje secišta, ako ista postoje.


Zaključak


U ovom članku izneli smo postupke i glavne linije u organizaciji


posla pri izradi drvenih delova u konstrukciji karoserija automobila, od


ulaska u fabriku u obliku trupaca pa do konačno obrađenih delova, koji


se montiraju u automobilske karoserije.


Drvo kao materijal konstrukcije saobraćajnih vozila ne treba nil


precenjivati ni potcenjivati. Treba ga cenitil po njegovoj stvarnoj vred


nosti. Ne toliko u fabrikaciji automobila, već u industriji aviona, voznog


parka željeznica i brodova drvo je materijal, koji stoji u prvom planu.


Drvo nije podesno za izgradnju preciznih mašinskih elemenata radi svoje


relativno nedovoljne tvrdoće i nestabilnosti pod dejstvom vanjskih uti


caja. nehomogenosti i anizotropije. Ali za izgradnju karoserija, vagona,


brodova i! si. izvanredan je materijal za pomoćne armature i zidove.


Relativno mala specifična težina, otpornost, lakoća obrade i elastičnost


čine ga nezamenjivim u izvesnim slučajevima. Još i danas se može reći,


da je za izradu avionskih elisa drvo najglavniji materijal, iako se u zadnje


vreme čine pokušaji sa elisama izrađenim od metala male specifične


težine, sa manje ili više uspeha.


Što se tiče automobilske industrije, ona nastoji, kao uostalom i indu


strije ostalih motornih vozila, da proizvodi jedinke od što lakšeg mate


rijala, zadovoljavajuće čvrstoće, elastičnosti ii trajnosti, a pod tim uslo


vima drvo je nezamenjiv materijal.


Istina je, da drvo nije trajno kao metali, ali relativna lakoća obrade


čini, da je vrlo lako zamenitil drvene delove vozila koja dotraju, ako se


uzme u obzir da se drvo upotrebljava za pomoćnu armaturu, zidove,


ramove, plafone, patose i si. i da je mnogo jeviinije od metala.


Mašine za preradu drveta pri industriji automobila su mnogobrojne


i raznolike. U njihov prikaz se ovde nije ulazilo. To su u glavnom ma


655




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 54     <-- 54 -->        PDF

šine kao i u svim ostalim postrojenjima za preradu drveta sa potrebnim
izmenama i modifikacijama, da bi se iste prilagodile nameni i što efikasnijem
dejstvu.


Jedina iznimka je učinjena sa beskonačnom testerom. Načinjen je
kratak prikaz beskonačnih testera u fabrici automobila »Rennault« radi
efikasnosti i izvanrednih rezultata, koji su njima postignuti.


Karakteristično je, da se u takvoj jednoj industriji, koja nije specifično
drvena, tehničkom momentu mašinske obrade daje možda veća
važnost nego u isključivo i! specifično drvarskoj industriji Dok kod čisto
drvarske industrije i u Francuskoj još uvek caruje tradicija i konzervativno
shvatanje, dotle drvarska industrija vezana za jednu veliku i impulsivnu
automobilsku industriju podleže uticaju ritma i modernizacije
uslovljene neprekidnom utakmicom i oštrom međusobnom konkurencijom
pojedinih preduzeća.


I od takve veze drvarska industrija može da ima pa i ima nesumnjive
dobitke i koristi, ako se stvar objektivno razmatra.


RESUME.


Dans ce travail on a suivi l´emploi du bois dans la construction des carrosseries
d´automobiles, depuis son entree ä l´usine sous forme de grumes jusqu´ä sa transformation
finale en piece de carrosserie en passant par les differents stages: approvisionnement,
sciage de grumes en plateaux d´eipaisseurs Standard, sechage naturel
ou artificiel, debit de plateaux et usinage, controls de la qualite du travail etc.


Les machines ä bois ne sont pas etudiees dans ce travail, mais on a souligne
le fait qu´avec les seies ä rutoan, on a obtenu chez »Rennault« des resultats d´un rendement
considerable.


L´industrie oonternporaine a remplace le bois par des materiaux plus resistants
et plus durables, mais le bois n´a pu etre elimine completement de la fabrication des
vehicules modernes pour la simple raison qu´avec les-memes proprietes physiques ct
mecaniques et en meme prix, on n´a pu lui trouver de remplacant approprie. V. D.


SAOPĆENJA


DIVLJAČ U ODNOSU PREMA VREMENISKIM PRILIKAMA


Već duži niz godina pratim kretanje visoke divljači naročito medvjeda i u tu
svrhu izdao sam točne upute čuvarskom osoblju. U februaru i početkom marta 1939.
bilo je nenormalno toplo vrijeme i kako je bilo bez snijega i kopno u nižim regijama,
to je medvjed izišao iz brloga ranije i neopazice se bez traga uputio u pašu u svoja
običajne predjele. Tako je bio početkom marta u reviru 3 Kozarac u odjelu Podkamačnik,
gdje je raskapao stare klade za crvima i mravinjake, te kopao različito žilje
i prve trave. Dne 7. marta t. g. kasno u večer vraćao se čuvar sreza Kozarac iz
zaselka Brezova Poljana prema Vrbovskom. Kako je bilo naoblačeno i mrklo, svijetlio
si je putem ručnom svijetiljkom na ulje. Kad je došao oko 11 h noći prečacem nad
Vrbovsko i prije no što je izašao na šum. izvoznu cestu, opazi oko dvadeset i pet
koraka pred sobom, a sa svoje lijeve strane, kako se nešto ovisoko primiče prema
njegovoj stazi. Videći, da je to nekakova divljač, stane uza jedno stablo. Međutim


656