DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 4 <-- 4 --> PDF |
na Šumarskoj akademiji. Po oslobođenju pokreće — zajedno sa Prof. Dr. Qjurom Nenadićem — akciju za osnivanje poljoprivredno-šumarskog fakulteta na univerzitetu u Zagrebu, koja i uspijeva. Godine 1920. bude postavljen za redovnog sveučilišnog profesora. Profesor Petračić dijelio je sudbinu sviju prvih nastavnika šumarske struke, jer je morao sve do god. 1921. da lomi svoju snagu vršeći predavanja iz čitavoga niza disciplina, radeći upravo za dvojicu. Kroz njegove nastavničke ruke prošlo je do danas 28 godišta svršenih šumarskih stručnjaka odnosno inženjera, dakle čitav jedan kadar nosilaca našega šumarstva. Pored solidnog stručnog znanja, koje im je dao za vrijeme studija, profesor Petračić svojim učenicima i praktičnim šumarima dao je u ruke temeljit udžbenik i priručnik iz Uzgajanja šuma u dva dijela. Veliku važnost polagao je na održavanje ekskurzija u terenu, koje je rukovodio svagda lično, znalački, sa mnogo ljubavi i interesa, te vrlo savjesno. Profesor Petračić zadužio je zagrebački poljoprivredno-šumarski fakultet uređenjem naročitoga Zavoda za uzgajanje šuma i šumskoga rasadnika na fakultetskom dobru Maksimir. Zavod za uzgajanje šuma može da se svojim uređenjem takmiči sa sličnim zavodima inostranstva. Rasadnik u površini većoj od dva hektara ne samo da predstavlja uzorno pomagalo nastave, već se na njemu vrše i naučno-istraživački radovi. Profesor Petračić, kao mnogogodišnji upravnik fakultetskih šuma, stvorio je u njima čitav niz gospodarskih objekata, koji služe potrebama nastave. Ovo je od naročite važnosti, ako se uvaži, da zagrebačkom fakultetu uprkos živom nastojanju nije sve do danas uspjelo da dobije u svoju upravu, a za potrebe nastave i nauke ma i najmanji kompleks državnih šuma. Sa mnogo ljubavi i razumijevanja profesor Petračić vodio je dugi niz godina upravu Šumarskog muzeja, koji je svojina Jugoslavenskog šumarskog udruženja, no stavljen je na upotrebu poljoprivrednošumarskom fakultetu. Pored brojnih stručnih radova, izašlih u Šumarskom listu, profesor Petračić dao je šumarskoj nauci čitav niz vrijednih naučnih prinosa. Njegov prvi naučni rad »Untersuchungen über die selbständige Bestandesausscheidung von Eiche, Buche und Föhre, München 1907« pobudio je pažnju i u stranoj stručnoj literaturi. Treba podvući, da je pitanje kvaliteta sastojine poslije ovoga Petračićeva rada mirovalo, sve dok ga nije ponovo pokrenuo i kritički probudio Dr. Žarko Miletić. Svojim samostalnim naučno-istraživačkim radovima profesor Petračić razradio je ova pitanja: Uzroci sušenja hrastika (Glasnik 1926), Uzrast i drvna masa hrastovih šuma (Spomenica 1926), Zaštita biljaka prije sadnje (Šumarski List 1930), Štete od hrastovih krasnika (Šumarski List 1933), Istraživanja o strukturi i prihodu bagremovih kolosjeka (Glasnik 1933), Istraživanja o otpornosti biljaka protiv osušivanju (Glasnik 1937), Zimzelene šume otoka Raba (Glasnik 1938), Amorpha fruticosa kao korov u posavskim šumama (Šumarski List 1938), O rastvorbi sušnja (Šumarski List 1939). 606 |