DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 45     <-- 45 -->        PDF

rištu suvih dasaka nemoguće je držati sve debljinske klase, jer bi se time
stvarale nepokretne zalihe izvesnih debljina, što bi! kočilo rad i predstavljalo
mrtav obrtni kapital.


Na isti način relativno dugi razmak od vremena struganja trupaca
do izlaska suvih dasaka iz sušnice, da i ne govorimo o prirodnom sušenju
na zraku, otežava uredno snabdevanje radionica sa suvim daskama.


Radi! svih gore navedenih razloga automobilske fabrike uspostavljaju,
posle svestranog proučavanja, planski program struganja oblovine,
dimenzija i sušenja dasaka, da bi na taj način omogućili racionalno i
uredno snabdevanje svojih radionica suvim daskama. U takvom planskom
programu su određene i! definisane sledeće tačke:


1) planovi karoserija, koje treba fabrikovati u dotičnom mesecu,
koje ustanovljava tehničko-projektantska kancelarija fabrike. Prema podacima
ii nomenklaturi tih planova računa se potreba drveta prema
vrstama i debljini, koju treba pripremiti za taj mesec;


2) računa se prosečan gubitak (otpadak) u zavisnosti od modela,
vrste drveta i debljine namenjenih dasaka;
3) uspostavlja se inventar suvih dasaka onoga dana, kada se izrađuje
planski program;
4) inventariše se drvo u sušionicama i određuje se približan dan završetka
sušenja;


5) određuje se približno vreme trajanja sušenja vrste drveta i odgovarajućih
debljina potrebnih za taj mesec i izdaje se naredba, da se
manjak odmah struže u slučaju ako zaliha nije dovoljna.


Doznaka drveta i praktična potreba (potrošnja)


Prema datim planovima karoserija, koje se imaju izrađivati za dotični
mesec dana, i prema broju karoserija, koje treba izraditi, računa se
teoretska potreba drveta — doznaka — za taj mesec. Toj teoretskoj
potrebi dodaje se prosečan nemanovni otpadak pri izradi konačnih oblika
u zavisnosti od oblika modela, koje treba izrađivati, i vrste drveta, iz
koje treba raditi te modele, te se tako dobije praktična mesečna potreba
drveta. Ako se ta praktična mesečna potreba drveta podeli sa brojem
radnih dana u mesecu, dobije se prosečna dnevna praktična potreba
drveta za dotični mesec, koja mora biti svaki dan osigurana za sledećih
nekoliko dna. Procenat otpatka pri izradi konačnih oblika za izgradnju
drvenih delova karoserija praktično varira od 0—200%, uzevši za bazu
teoretsku potrebu u zavisnosti od debljine dasaka, vrste drveta i modela,
koji se izrađuju. Najglavniji faktor, koji utiče na procenat otpatka, je oblik
modela, koji se izrađuje, njegova zakrivljenost i finese, dok je debljina
dasaka i vrsta drveta od mnogo manjeg značaja.


Trajanje jedne zalihe dasaka određene vrste i debljine, koje su potrebne
za izgradnju izvesnih modela, dobije se, ako se ista podeli sa izračunatom
dnevnom potrebom (potrošnjom). Na taj način se dobije datum,
kada će zaliha teoretski biti iscrpljena i bez datih dimenzija.


Planski program ima za svrhu da ustanovi stanje zalihe suvih dasaka
na stovarištu i u sušionicama i dan, kada će te zalihe biti iscrpljene,
sa ciljem da se omogući na vreme struganje potrebnih debljina vrste
drveta, koja nedostaje, i da iste mogu izaći i pre iscrpljenja postojeće
zalihe.


647