DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Racionalna upotreba drvenog materijala je faktor, koji igra najznačajniju ulogu u određivanju cene konačnih drvenih proizvoda prerade. Količina upotrebljenog drvenog materijala za izgradnju karoserija je funkcija triju sledećih faktora: 1) vrste drveta. Specijalno odeljenje u fabrici, koje se bavi proučavanjem osobiina raznih vrsta drveća, određuje za svaki drvenu deo karoserije, koju vrstu drveta treba upotrebiti, sa iznimkom specijalnih narudžbi, koje navode vrstu drveta, koju žele da se upotrebi pri izradi karoserija. Po pravilu u zadnje vreme favorizira se upotreba bukve (74%), čije fizičke i mehaničke osobine omogućuju njezinu upotrebu skoro u svim delovima karoserija. Činjenica da se generali´zuje upotreba bukve, osctno smanjuje u zadnje vreme cenu. 2) Kvalitet oblovine. U zadnje vreme čine se nastojanja sa ciljem da se formuliše kvalitet oblovine, koja je najpovoljnija za izradu drvenih delova karoserija. U tu svrhu je uspostavljen ii novi način kubicirania trupaca (1 m3 model) pri kupovini:, kako je to ranije objašnjeno. 3) Iskorišćenje materije (procenat iskorišćenja) je odnos između težine konačno obrađenih delova (t) i težine suvih dasaka potrebnih za izradu tih delova (T) i računa se po formuli: Ali da se dođe od suvih dasaka do konačno obrađenih delova, drveni materijal pređe dve faze prerade; ii to prerada dasaka u grube oblike i obrada grubih oblika u konačno izrađene delove. Radi! toga je i iskorišćavanje sastavljeno iz dva faktora: odnosa između težine grubo prerađenih oblika (q) i suvih dasaka (T) potrebnih za njihovu izradu i odnosa između konačno određenih delova (t) prema težini grubo prerađenih obliika (c/), od kojih se isti prave. Dakle Amelioracija odnosa ~FH- Ovaj odnos predstavlja što bolje ii punije iskorišćenje dasaka pri izradi grubih oblika. To iskorišćenje zavisi: od kvaliteta suvih dasaka, redukcije debljinskih klasa dasaka, klasiranja grubih oblika i njihovog racionalnog trasiranja na daskama. To klasiranje i trasiranje bazira se na sledećem principu: pretpostavimo, da treba trasirati 100 velikih delova (2 m dužine i 0,20 m širine) ii 300 malih (0,25 X 0,50 m) iz dasaka izvesne debljinske klase i pretpostavimo na isti način, da tih 300 malih komada mogu biti izrađeni iz otpadaka nakon izrade velikih komada, izrada tih malih komada neće dakle uticati na potrošnju suvih dasaka. Kad bi! naprotiv te daske bile upotrebljavane jedino za izradu malih delova ili kada se ne bii počelo sa vađenjem iz dasaka maksiimum velikih komada, to bi trebalo utrošiti mnogo više drveta, da bi se dobio isti rezultat. U principu drveni dijelovi karoserija se klasiraju po veličini u dve grupe: veliki delovi i mali delovi. Od trasiranja velikih komada zavisi 649 |