DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Racionalna upotreba drvenog materijala je faktor, koji igra najznačajniju
ulogu u određivanju cene konačnih drvenih proizvoda prerade.


Količina upotrebljenog drvenog materijala za izgradnju karoserija
je funkcija triju sledećih faktora:


1) vrste drveta. Specijalno odeljenje u fabrici, koje se bavi proučavanjem
osobiina raznih vrsta drveća, određuje za svaki drvenu deo karoserije,
koju vrstu drveta treba upotrebiti, sa iznimkom specijalnih narudžbi,
koje navode vrstu drveta, koju žele da se upotrebi pri izradi
karoserija.


Po pravilu u zadnje vreme favorizira se upotreba bukve (74%), čije
fizičke i mehaničke osobine omogućuju njezinu upotrebu skoro u svim
delovima karoserija. Činjenica da se generali´zuje upotreba bukve, osctno
smanjuje u zadnje vreme cenu.


2) Kvalitet oblovine. U zadnje vreme čine se nastojanja sa ciljem
da se formuliše kvalitet oblovine, koja je najpovoljnija za izradu drvenih
delova karoserija. U tu svrhu je uspostavljen ii novi način kubicirania
trupaca (1 m3 model) pri kupovini:, kako je to ranije objašnjeno.


3) Iskorišćenje materije (procenat iskorišćenja) je odnos između
težine konačno obrađenih delova (t) i težine suvih dasaka potrebnih za
izradu tih delova (T) i računa se po formuli:


Ali da se dođe od suvih dasaka do konačno obrađenih delova,
drveni materijal pređe dve faze prerade; ii to prerada dasaka u grube
oblike i obrada grubih oblika u konačno izrađene delove. Radi! toga je
i iskorišćavanje sastavljeno iz dva faktora: odnosa između težine grubo
prerađenih oblika (q) i suvih dasaka (T) potrebnih za njihovu izradu i
odnosa između konačno određenih delova (t) prema težini grubo prerađenih
obliika (c/), od kojih se isti prave. Dakle


Amelioracija odnosa ~FH- Ovaj odnos predstavlja što bolje


ii punije iskorišćenje dasaka pri izradi grubih oblika. To iskorišćenje zavisi:
od kvaliteta suvih dasaka, redukcije debljinskih klasa dasaka, klasiranja
grubih oblika i njihovog racionalnog trasiranja na daskama.


To klasiranje i trasiranje bazira se na sledećem principu: pretpostavimo,
da treba trasirati 100 velikih delova (2 m dužine i 0,20 m širine)
ii 300 malih (0,25 X 0,50 m) iz dasaka izvesne debljinske klase i pretpostavimo
na isti način, da tih 300 malih komada mogu biti izrađeni iz
otpadaka nakon izrade velikih komada, izrada tih malih komada neće
dakle uticati na potrošnju suvih dasaka. Kad bi! naprotiv te daske bile
upotrebljavane jedino za izradu malih delova ili kada se ne bii počelo sa
vađenjem iz dasaka maksiimum velikih komada, to bi trebalo utrošiti
mnogo više drveta, da bi se dobio isti rezultat.


U principu drveni dijelovi karoserija se klasiraju po veličini u dve
grupe: veliki delovi i mali delovi. Od trasiranja velikih komada zavisi


649