DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Dr lng. ZLATKO VAJDA (Ogulin):


O RACIONALNO] ORGANIZACIJI RADA
U ŠUMSKOM GOSPODARSTVU


(ORGANISATION RATIONNELLE DU TRAVAIL DANS
L´ECONOMIE FORESTIERE)


b


Još je koncem prošlog- stoljeća Amerikanac Taylo r posvetio
radu kao produkcionom faktoru u industriji i njegovoj racionalnoj organizaciji
najveću pažnju. On je bio prvi, koji je rad počeo naučno istraživati
i raščlanjivati u njegove sastavne dijelove u cilju njegovog poboljšanja
i racionalizacije. On je prvi postavio pitanja: 1) što se radi;
2) kako se radi; 3) ne može li! se izvjesni rad izvršiti brže, jednostavnije,
bolje i lagodnije, nego što se dosad izvršavao.


Ispravn o provedeni Taylorovi principi kod organizacije i usavršenja
rada donijeli su na raznolikom i ogromnom polju industrijske
djelatnosti čovjekove velike koristi. Međutim se u šumskom gospodarstvu
u tom pogledu do prije nekoliko godina praktički nije ništa uradilo.
A nije se ni moglo, jer svaki ispravni praktični rad u šumskom gospodarstvu
mora imati i svoju teoretsku podlogu, koju mu je mogla
dati tek nauka o šumskom radu, a ta nauka do prije kratkog
vremena nije još uopće postojala.


Razvoj nauke o šumskom radu prikazao sam u Šumarskom listu g.
1938. na str. 585—588. U istom članku prikazana je i organizacija instituta
za nauku o šumskom radu u Kberswalde-u u Njemačkoj (Institut für
forstliche Arbeitswissenschaft — Iffa). Taj je institut svojim višegodišnjim
intenzivnim djelovanjem utvrdio već mnoge norme, koje važe
za šumske radove oko rušenja i izrade stabala kao i za kulturne radove.
Do nekih norma došli su šumski radnici teškim iskustvom mnogih generacija,
te su sada i naučno potvrđene, dok se neke, ustanovljene po
institutu kao najracionalnije, nastoje postepeno da uvedu u praksu sa
ciljem, kako bi se šumskom radniku njegov teški rad olakšao, njegovo
zdravlje i fizička snaga očuvala, a uz to da mu bude osigurana pravedna
ii odgovarajuća zarada.


I u Čehoslovačkoj su shvatili veliku važnost racionalne organizacije
šumskog rada, pa se prošle godine počelo i tamo na tom polju raditi.
Ovaj rad spada tamo u djelokrug instituta za šumarsku politiku u
Pragu, a organizuje ga upravitelj toga instituta dr. Weingar t 1. U
časopisu »Lesnicka prace« objelodanjen je prošle godine članak lng.
Ladislava D e r e r a »Lesni robotnici a ich präca«, u kojem pisac
kaže ovo:


»Preveliko kolebanje u toku gospodarskog razvitka prošle godine
nije ostalo bez utjecaja na radničke plaće. Preniske radničke nadnice
postavljaju drugi važni problem. Osim racionalizacije rada
jedva bi: se našlo drugo sredstvo, da se one
p o d i g n u.«


U savezu s tim napominje se psihologija i fiziologija rada. Preporuča
se studij zamaranja, te sociološko istraživanje problema seobe i


608




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 7     <-- 7 -->        PDF

alkoholizma. Psihotehnika ima također ulogu kod ustanovljivanja prilagođivanja
radnika na određenu vrst rada. Osim studija vremena i rada,
koji nam daje pod izvjesnim okolnostima potrebne podatke za istraživanje
djelatnosti, mogu nam i rezultati postignuti u Eberswalde-u u Njemačkoj
na Institutu za nauku o šumarskom radu biti! od koristi. Nor maln
a djelatnos t je temeljni! problem, kojeg valja držati u vidu.
S tim u vezi mora se napomenuti i studij oruđa, što ga radnici upotrebljavaju,
a koji je upravo započeo napomenuti institut (Iffa).


Jedna je od najtežih radnja šumskog radnika sječa i obaranje stabala,
te izrada drveta u određene Sortimente, pa je razumljivo, da se
već u početku studija rada u šumskom gospodarstvu ovim radovima
obratila puna pažnja. Taj trud nije bio uzaludan, te se u razmjerno kratkom
vremenu došlo do mnogih korisnih rezultata, koji se već danas postepeno
primjenjuju. Da i čitaoce upoznam s tim rezultatima, nastojaću
ukratko da prikazem najvažnije činioce, koji su odlučni za efekat radova
kod sječe i izrade stabala. Kao kod većine radova tako i kod rušenja i


SI. 1. Iz tečaja šumskih radnika u Rulipol
dingu kod Trauosteina u Bavarskoj. Par
tija od dva člana kod izrade bukovog stabla


Foto: Dr. Z. Vajda.


izrade stabala dolaze u obzir ova četiri najvažnija faktora: 1) najpovoljnije
grupisanje radnika za izvršenje posla; 2) oprema radnika ispravnim
oruđem i odijelom; 3) racionalna izvedba radova; 4) pravedna zarada.


Svaku od ta četiri faktora bitno upliviše na rezultat rada, pa je


konačni efekt rada ovisan o svakom tom pojedinom faktoru.


Ad 1) Već samo grupisanje šumskih radnika kod rušenja i izrade
stabala odlučno je za racionalno iskorišćenje radnog vremena i! za sam
tok posla, te konačno upliviše i na visinu dnevne zarade pojedinog
člana partije.


Ustanovljeno je, da je najpovoljnije da sječu i izradu stabala vrše
radničke partije, koje imaju redovno samo dv a člana.


Da je to najracionalnije, proizlazi i iz same prirode tog rada. Jer
jeda n sam čovjek može da siječe sa sjekirom i ruši tanka stabla do
14 cm, da kreše grane, da premjerava stablo, da iznosi kraće komade,
da guli! koru, da cijepa, da slaže i da prerezuje tanke Sortimente. Za
sječu, rezanje, rušenje i razrezivanje debelog stabla potrebna su dv a
čovjeka. Tako radnička partija sastavljena od dva


čovjeka sa jednom pilom i! ostalim potrebnim oru609




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 8     <-- 8 -->        PDF

dem može najuspješnije da iskoristi svoju radnu
sna g u. Svaki daljnji član snizuje efekt rada pojedinih članova svoje
partije. Tek iznimno, kada se izrađuju stabla deblja od 1 metra promjera
na panju, može da se formira partija od tri čovjeka. Jedan sam
čovjek može da se upotrijebi samo kod čišćenja mladih sastojina, t. i.
kod sječe tankih stabala. Rad partije sastavljene od većeg broja ljudi
manje je uspješan iz razloga, što se gubi mnogo na nepotrebnim čekanjima,
što se više trčkara i što je pojedini član partije upućen na jedan
jednolični posao, pa se brzo umori. Osim toga u partijama od više članova
jedan se oslanja na drugoga i nijedan neće da bude za posao odgovoran.
Konačno se pokazalo, da male partije od dva čovjeka više zarađuju
od velikih. Bilo je slučajeva, gdje su članovi male partije dvostruko
zaradili nego prije, kada su bili članovi velikih partija. Pokazalo
se, da su i nesreće prigodom rušenja stabala češće kod partija sa većim
brojem članova, jer je veća nepažnja. Partija od dva člana mnogo je
opreznija. Iz svih tih razloga potrebno je utjecati na šumsko radništvo,
da kod rušenja i izrade stabala obrazuje partije od dva člana.


Ad 2) Tako sastavljena radnička partija mora biti za rad valjano
opremljena, jer za uspjeh šumskog rada nije odlučna samo vještina radnika,
već i njihova oprema t. j. vrst i kvaliteta oruđa, s kojim se posao
izvodi. Vrst potrebnog oruđa zavisi o vrsti drveta i sortimentu, koji se
izrađuje. Kod najvažnijeg oruđa šumskog radnika — pile — ustanovljeno
je na temelju mnogobrojnih pokusa, da je najbolja t. zv. »amerikanka«
(liobefzahnsäge) t. j . pila, koja ima uz trokutaste zupce za rezanje još i
M-zupce za struganje drva. U Njemačkoj proizvodi pile sa takovim zupcima
tvrtka Dominicus. Djelatnost ovakove pile je za 45% veća nego
djelatnost najbolje pile sa trokutastim zupcima. Ta je pila bolja i od
vrlo raširene pile sa prekidnim trokutastim zupcima, jer dok je rezultat
rada pile sa trokutastim zupcima kod 70 dvostrukih poteza 600 cm2 prepiljene
plohe u jednoj minuti, to kod amerikanske pile sa zupcima strugačima,
uz samo 60 dvostrukih poteza iznaša prepiljena ploha 800 cnr
u jednoj minuti dapače, kod piljenja bukovine po vještim radnicima dosegne
i 1000 cnr u jednoj minuti. Kod teže pile djelatnost je veća nego
kod lakše. Kao minimalna težina važi 2,5 kg. Važno je, da pila bude
ispravno brušena. Za piljenje stabala I razrezivanje trupaca ispod 30 cm
promjera pokazala se kao najbolja »lučna pila« sa t. zv. Gerson-zupcima
(Bügelsäge). Ove vrste pila pokazale su se vrlo dobrima za manje prorede.
(Dobra je švedska lučna pila marke »E I A«, kojom se može uz
smanjeni napor da podvostruči djelatnost). Velika ušteda na vremenu i
trudu nastaje uvađanjem sjekira, koje odgovaraju različitim načinima
iskorišćavanja. Sjekir a za sječu i rušenje stabala ne smije biti teža
od 0,8—1,4 kg sa malo svijenim držalom, dugim 70 do 80 cm. Samo za
cijepanje drva upotrebljuju se sjekire teške 3—4 kg. Oštrica sjekire za
sječu mekanog drveta neka je plosnatija od one za sječu tvrdog drva.


Nadalje je potrebno da svaka partija ima željezno strugalo za gu li
c ti j e kor e (Schäieisen), jer se pokazalo, da se s njim kora brže
i lakše guli nego sa sjekirom, koju se preporuča upotrijebiti tek kod
vrlo debele kore. Za prstenova n je trupaca, sa kojih se ne guli
kora, potreban je posebno udešeni jj naoštreni željezni nož (Ringeisen),
jer se s njim trupac puno brže prstenuje nego sa sjekirom.


610




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Za odmjerivanje duljine trupaca (einlegovanje) pokazao se kao
najracionalniji 1 m dugačk i šta p od drva, koji ima na jednom
kraju željezni šiljak, koji se zabode u drvo, a na drugom kraju malu
pilu ili zadirač, kojim se u drvo zarezuje oznaka duljine.


Za obrtanj e trupaca najbolji je željeznu obrtač lančastog sastava
sa dugom kukom, dok su se sve ostale sprave ove vrste pokazale
manje upotrebivima.


Za brušenj e pila upotrebljavaju se turpije isključivo plosnatog
presjeka, dok su one trokutasteg presjeka, kao neracionalne, potpuno
isključene.


Da se olakša ispravno brušenje pila, one se smještaju u posebnu
spravu za uklještavanje pila. Svaka partija mora imati i
sprave za ustanovljenje kuteva oštrice zubi kod brušenja pila i sjekira,
te spravu za ispravno ustanovljivanje razvrake zubi. Ti su kutevi, pod
kojima se bruse zupci, kao i veličina razvrake zubaca piljača za svaku
vrst pile, te za tvrdo i meko drvo različiti, pa efekt pile mnogo ovisi o


SI. 2. Članovi tečaja za izobrazbu šumskih
radnika u Grafenbrückenmühlu kod Eberswaldea
u Pruskoj.


Foto: Dr. Z. Vajda.


tom, da li je ona valjano i ispravno nabrušena. Tako je na pr. za pilu sa
trokutnim zupcima ustanovljeno, da ima najpovoljniji efekt rada u mekom
drvu, kada joj je oštrica zupca izbrušena pod kutem od 60" i kada
šiljak zubaca ima kut od 38 do 40° uz razvraku od 0,55 m/m. Kada se sa
istom pilom radi u tvrdom drvetu, to se oštrice zubaca moraju izbrusiti
pod kutem od 75", šiljak ostaje isti, dok razvraka zubaca neka je 0,4
m/m. Ovi se kutevi kod pila sa drugim vrstama zubaca više ili manje
mijenjaju. Ne smiju manjkati niti drveni i željezni klinovi potrebni kod
obaranja stabala ili cijepanja furaka. Partije, koje ne ruše samo stabla,
već također izrađuju specijalne Sortimente, potrebno je da posjeduju i za
izradu tih sortimenata valjano i ispravno specijalno oruđe.


Važno je, da šumski radnik bude valjano odjeven, a svakako je
potrebno da ima posebni omatač za koljeno, jer je najracionalnije, da
kod rušenja stabala za vrijeme piljenja kleči , pošto u tom stavu troši
najmanje energije.


I omatač za rane (gaz), za slučaj da se koji član partije rani, mora
bar jedan od radnika uvijek sobom nositi.


611




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Ad 3) Za racionalnu izvedbu radova oko rušenja i izrade stabala
važno je da svaki član partije unaprijed zna točno, koji će posao izvršavati
i kojim redom će ga vršiti, a ne da se tek za vrijeme rada odlučuje,
kako i što će tko da radi.


Stoga je prije svega potrebno, da se ustanovi ispravni tok pojedinih
radnja, tako da one, bez smetnja i gubitka na vremenu, teku jedna
za drugom. Kao primjer navesti ću tok rada, što sam ga posmatrao prigodom
vježbanja radnika u sječi i rušenju borovih stabala u šumskom
području u Qrafenbrückenmühle-u kod Eberswaldea za vrijeme logorovanja.


Partiju čine dva radnika A i B. Radnik A nosi: 1 sjekiru za sječu
drveta, 1 pilu balvanaru, 2 drvena i 1 željezni klin, 1 štap od metra za
odmjerivanje, 1 modru kredu, 1 omot ovoja (gaza), 1 omatač za koljeno.
Radnik B nosi: 1 sjekiru za sječu, 1 lučnu pilu, 2 drvena klina i 1 željezni,
1 obrtač za trupce, 1 željezno strugalo za guljenje kore, 1 omatač za
koljeno.


Nakon što partija nade ü šumi povoljno mjesto, odloži sve suvišne
stvari. Dalje slijede radnje ovim redom:


1. Svaki radnik uzimlje svoje oruđe i opremi se za rad.
2. Partija kreće najkraćim putem do stabla, koje će oboriti.
3. Radnik A pokaže rukom stranu, na koju ima stablo da padne.
4. Potom se odlaže oruđe i to radnik A lijevo, a radnik B desno
od stabla, ali na protivnu stranu od one, na koju stablo ima da padne
— no nikako ne iza stabla.
5. Oba radnika brzo i temeljito sjekirom očiste podnožje stabla od
mahovine i truleži.
6. Nakon toga načine zasjek na onoj strani, na koju ima stablo
da padne. Sredina otvora tog prosjeka treba da je Vr. promjera stabla
na panju. Donja strana zasjeka neka je po mogućnosti; vodoravna, a
sastavna linija gornje i donje plohe zasjeka neka je ravna- jer će samo
u tom slučaju stablo moći da padne točno u određenom smjeru.
7. Kada je zasjek dovršen, tada oba radnika zamijene sjekire sa
pilom, pa na strani protivnoj zasjeku, a u ravnini njegove donje plohe
načine kroz stablo rez sve do linije zasjeka. Primičući se pilom bliže
liniji zasjeka malo ubrzaju tempo piljenja i nakon toga se, kada stablo
počme padati, brzo uklone.
8. Čim stablo padne, oba zajednički: sa istom pilom odsijeku »pero«.
9. Zatim radnik A počne odmah od panja da odsijeca grane, čvorove
i trula mjesta, dok radnik B uzimlje sobom sjekiru i lučnu pilu, te
počimlje od polovice krošnje da kreše grane dalje prema vrhu stabla.
10. Još prije nego što je B završio svoj posao kresanja, A je već
sa svojim gotov i sa 1 m dugim štapom odmjerava duljine od panja
prema vrhu t. j . do mjesta, gdje se ima odrezati ovršak. Ako B još nije
gotov, onda mu A pomogne kresati, pa nakon što stablo okrešu, obojica
odrežu sa lučnom pilom ovršak.
11. Konačno se oba radnika vraćaju k panju, uzimlju veliku pilu
i pristupe trupljenju debla, te po svršetku ovog posla odlaze drugom
stablu, gdje sve navedene radnje na isti načjn i istim redom ponavljaju.
612




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Ovako se svaka vrst šumskih radova dade raščlaniti na sastavne


dijelove t. |. na pojedinačke radnje. Duljim proučavanjem tih pojedinačkih
radnja dolazi! se do najracionalnijeg načina njihove izvedbe, te
se konačno ustanovljuje njihov najpovoljniji: redoslijed.


Ali samim teoretskim ustanovljivanjem najracionalnije organizacije
rada i najkorisnijeg oruđa nije još postignut cilj. Poboljšanje će nastati
tek onda, kada se na tom temelju organizira rad cjelokupnog šumskog
radništva, kada se u tom predmetu izobraze upravitelji šumskog poslovanja,
šumsko pomoćno osoblje, te instruktori šumskih radnika.


Da se pak što prije dođe do spremnog osoblja, koje će znati racionalno
voditi šumsko gospodarstvo i šumske radove racionalno izvađati,
to se na pogodnim mjestima, u centrima šumskih područja, osnivaju
stalni logori1, u kojima se održavaju tečajevi za sve kategorije šumskog
osoblja i to za šefove šumskih uprava, za revirne šumare, za šumarsko
pomoćno osoblje, te za instruktore, koji će kasnije održavati radničke
tečajeve. Predmeti i način predavanja u takvim tečajevima saobražava


SI. 3. Kuća u Ruhpoldingu u Bavarskoj, u
kojoj se održavao tečaj šumskih radnika.


Foto: Dr. Z. Vajda.


se kvalifikaciji polaznika. U glavnom su za sve kategorije polaznika
tečajeva isti, samo s tom razlikom, što se polaznicima sa većom stručnom
kvalifikacijom ne predavaju predmeti samo praktično već preciznije
i uz teoretsku argumentaciju. U Njemačkoj postoji plan, da u roku
od 4 godine sve stručno šumarsko osoblje prođe kroz te tečajeve.


U posebnim radničkim tečajevima, koji se obično održavaju
u osnovanim stalnim logorima, radnici se sistematski upoznavaju
sa najboljim vrstama šumskog oruđa, prikazuje im se prednost rada sa
boljim oruđem, poučava ih se u valjanom održavanju i o valjanoj upotrebi
oruđa, te prikazuje najracionalniji način izvedbe pojedinih šumskih
radova. Ovi tečajevi traju jedan do osam tjedana. Obično imaju 30—40
polaznika. Sve troškove opskrbe snosi država, a osim toga dobiva svaki
radnik za čitavo vrijeme polaska tečaja svoju redovnu radničku nadnicu.
Nije potrebno naglašavati, koliko mnogo koristi donose ti tečajevi
ne samo neposredno radniku, već također producentu i kupcu. Osim toga
oni su i od velikog socijalnog značenja, jer šumski radnici, koji su do
sada bili prepušteni sami sebi, neposredn o primaju pomoć, savjete
i upute, kako će sa ispravnim oruđem uz manji potrošak fizičke snage
valjano raditi i više zarađivati nego do sada.


613




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Primjera radi navodim »Program rada« za tečaj šumskih radnika,
koji se održao od 4. IV. do 14. IV. 1938. u Ruhpoldingu kod Traunsteina
u Bavarskoj, kojemu sam imao prilike da prisustvujem nekoliko dana.


Ponedjeljak 4. IV. Dolazak radnika u logor, gdje se imaju sabrati
najkasnije do 8 sati! izjutra. Pozdrav, smještanje i raspodjela pojedinaca
u logoru. Dopodne: predavanje o svrsi radničkog logora, te pregledavanje
donijetog oruđa i rasprava o donijetiim pilama (svaki radnik donosi
u logor ono šumsko oruđe, s kojim radi). Popodne: probno piljenje
i vježba u ispravnom brušenju pila. Uveče: ideološko predavanje.


Utorak 5. IV. Dopodne: rad u šumi, kod obaranja debelih stabala,
u partijama po dva čovjeka. Popodne: predavanje o obliku zubaca kod
šumske pile, te vježba u brušenju pila.


Srijeda 6. IV. Dopodne: predavanje o sjekiri i vježba u brušenju
sjekire. Vježba u sječi i cijepanju. Popodne: rad u šumi kod proređiva...
sastojina u partijama po 2 čovjeka.


Četvrtak 7. IV. Čitav dan: vježbe u proredivanju mladih sastojina,
drugarsko veče.


Petak 8. IV. Dopodne: predavanje o važnosti šume za narodno gospodarstvo,
vježbe u dovađanju pila u ispravno stanje. Popodne: predavanje
o ostalom šumskom oruđu, probno piljenje.


Subota 9. IV. Dopodne: sječa i izrada stabala u partijama po 2 čovjeka.
Popodne: slobodno.


Ponedjeljak 11. IV. Dopodne: predavanje o zaštiti od nesreće, o
odijevanju, o ishrani, o pauzama u radu, te o upotrebi dvokolice, motocikla
i skija. Popodne: rasprava o iznašanju drva u ljetu i zimi. Uveče:
predavanje liječnika »O prvoj pomoći kod nesreće.«


Utorak 12. IV. Dopodne: sječa i izrada bukovih stabala u partijama
po 2 čovjeka. Popodne: opetovanje iz predavanja o oruđu. U veče: ideološko
predavanje.


Srijeda 13. IV. Čitav dan: rasprava o »studijama o trajanju radova«


o zabilješkama predradnika, o toku rada kod svih radnja, o skladištima,
o šumskim kolibama i si. U veče: drugarsko veče.
Četvrtak 14. IV. Čitav dan: ispitivanje, zaključni pozdrav, a potom
odlazak učesnika kućama.


Dnevn i red : Ustajanje u 5 h 30´, jutarnji sport i zajutrak,
pozdrav zastavi u 7 h, podnevni odmor (12—14 h), večera u 18 h 30´.


Ad 4. Za većinu šumskih radova dobivaju radnici plaću po koli čin
i izrađenog sortimenta t. j . oni! rade u akordu. To je zasad jedini
način, kojim šumski! radnici mogu — ako se ustanovljenje jedinične cijene
temelji na ispravnim principima — da dođu do pravedne i zaslužene
odštete za svoj teški fizički rad.


Stoga je vrlo teška zadaća posebnog odjela »Iffe«, koji se bavi
ustanovljivanjem pravedne naplate za izradu u akordu raznovrsnih sortimenata.
Poznato je na pr., da 1 m:t debelih trupaca radnik brže izradi
nego 1 m´! tankih. Obično radnici kod izrade debelih stabala nerazmjerno
više zarade, dok oni, koji izrađuju tanja stabla, bivaju stvarno uz istu
naplatu po 1 m3 osjetljivo oštećeni ,što izaziva nezadovoljstvo. Slično
se događa i kod drugih sortirnenata. Ako se na pr. kao baza uzme nad


614




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 13     <-- 13 -->        PDF

nica od 32 din., to se pita, koliko se u tom slučaju ima platiti izrada bilo
kojeg sortimenta, a da ta naplata bude pravedna, te da odgovara toj
nadnici plus 30%, koji! se dodaju kod izrade u akordu? Ta plaća ne
smije da bazira na slučajnoj pogodbi ili međusobnoj konkurenciji besposlenih
radnika, a niti na neopravdanom diktatu bilo sa strane poslodavaca
bilo sa strane radnika! Zato su studij e o trajanju radnje (Zeitstudien),
koje se provadaju posebno za svaku vrst drva i Sortimente,
koji se izrađuju, jedin o uporišt e i baza za ustanovljenje pravedne
plaće.


Kako je izrađeni Sortiment produkt ljudske djelatnosti, to je zadaća
studija o trajanju rada istraživanje i mjerenje te djelatnosti. Za taj se
posao upotrebljava, isključivo kao pomoćno sredstvo, »Stopp-sat«. Naglašava
se samo kao pomoćno s r e d s t v o, jer je u centru čitavog
ispitivanja čovjek i onaj rad, što ga on može normalno radeći
da od sebe dade, a nikako se ne uzimlje za bazu onaj maksimum
r a d a, što bi! ga čovjek uz naprezanje svojih fizičkih snaga
mogao da dade. Samo takav normalan racionalan rad može da bude
temelj radničke plaće, pa se čitave studije ljudske djelatnosti vrše u
cillju da svaki radnik bude za svoj rad pravedno naplaćen, tako da svaki
onaj radnik, koji svoj posao valjano vrši, može da zaradi dovoljno za
pristojan život svoj i svoje obitelji.


Te su studije dugotrajne i! moraju se za jednu te istu vrst sortimenta
vršiti! mnogo puta. Da se na pr. ustanovi akordna naplata za
izradu 1 m3 borovih trupaca, valja provesti slijedeći postupak:


Najprije se čitava ta radnja rastavi u pojedine radove, odredi ispravan
tok tih pojedinačkih radova isključujući pri tom sve suvišne kretnje
i nepotrebne gubitke na vremenu. Radove moraju da izvode privrženi
radnici, koji moraju biti točno upućeni u ispravni slijed pojedinih radnja
i u racionalno izvođenje njihovo, moraju ih izvađati sa oruđem, koje
je u potpuno ispravnom stanju, a mora im biti poznata i svrha, zbog
koje se te radnje i studije vrše. Za vršenje tih vremenskih studija izdao
je institut »Iffa« više uputstava, kao »Allgemeine Anweisung für Zeitstudien
bei der Waldarbeiit«, te »Anveisung für Zeitstudien im fiauungsbetrieb
«. Za bilježenje i obračunavanje izmjerenog vremena, koje je
potrebno, da se izvrše pojedine radnje, sastavljen je posebni, vrlo praktični!
manual (Zeitbogen).


Kod mjerenja tih radnja mora se uzeti u obzir ii sve ono vrijeme,
koje je potrebno, da se izvrše i one radnje, koje nisu izravno u savezu
sa samim radom, ali su ipak neophodne — to su t. zv. n e o t k 1 o n i v i
gubic i na vremenu, kao na pr. potrebni odmor, potrebno vrijeme za
primanje uputa od nadzornih organa i t. d. To se vrijeme također
uzimlj e u obzir kod konačnog obračuna i izračunavanja plaće. U manual
se ali unosi! i ono vrijeme, koje radnik potroši na pr. tražeći izgubljeni
alat, nepotrebno trčeći i dr. To su o t k 1 o n i v i gubici na
vremenu, a to se vrijeme ne uzimlj e u obzir kod konačnog ustanovljenja
ukupno utrošenog vremena za izvjestan posao.


Po zabilješkama u manualu tačno se može izračunati vrijeme, koje
je potrebno, da se izradi jedinica izvjesnog sortimenta. Kada je to vrijeme
poznato, onda se na osnovu uobičajene nadnice i akordnog doplatka
ustanovi odgovarajuća plaća za izradu jedinice tog sortimenta.


615




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Iznosi! li na pr. uobičajena nadnica Din. 32, to je, uz osamsatni
dnevni rad, po satu Din. 4 ili po minuti 6,67 para. Pošto se akordni rad
naplaćuje sa 30% više od uobičajene nadnice, to se u tom slučaju za
izradu u akordu plaća okruglo 9,00 para po minuti. To se može izraziti
formulom:


1 m (ij


~ 480


u kojoj je Pm = visina akordne plaće u minuti, N — uobičajena nadnica,
480 = broj minuta pri osamsatnom dnevnom radu, koju se uzimlje kao
mjerilo za svaki normalni rad.


Ako se na temelju točnih i višekratnih vremenskih studija ustanovilo;
da za izradu 1 m3 borovih trupaca jačih dimenzija treba 100 minuta,
onda se za izradu u akordu ima radniku platiti Din. 9,00 po 1 m´.
Ako je za izradu, prinašanjc i) slaganje 1 prm. borovih oblica (celulozno
drvo) trebalo 210 minuta, onda je akordna plaća po 1 prm.
210X9 para = 1890 para = Din. 18,90. Izraženo formulom:


Pa = Pm -f (2)


u kojoj je Pa = akordna plaća po jedinici sortimenta, Pm — akordna
plaća po minuti, v = vrijeme utrošeno za izradu izvjesne količine sortimenta,
k = količina sortimenta izrađena u određenom vremenu,
v
j-= vrijeme utrošeno za izradu jedinice izvjesnog sortimenta.


Na temelju tako dobivenih podataka sastavljaju se tabele, koje
služe za podlogu svih plaćanja radnja izvedenih u akordu. Spomenuto
odjeljenje »Iffe« izradilo je privremene tabele (Vorläufige Leistungstafeln
für Holzhauerarbeit), koje zasad služe samo za orijentaciju kod akordnog
plaćanja sortimenata izrađenih iz borovine, smrekovine, bukovine
i hrastovine. Za smrekove Sortimente izrađene su definitivne tabele, koje
važe za izvjesne, tačno naznačene okolnosti. Definitivne tabele za ostale
vrste drva također se izrađuju. Svakako je za posebne prilike, uz upotrebu
druge vrste oruđa i uz drugi slijed pojedinačkih radnja potrebno
izraditi i posebne tabele.


Druga šumska radnja, od koje, može se reći, isključivo žive u brdskim
šumovitim predjelima hiljade porodica, jest izvoz drveta.


I za tu radnju valjalo bi proučiti sva četiri navedena faktora i
ustanoviti, što se radi, kako se radi, s čim se radi i kako se rad naplaćuje,
ne bi li se ustanovio najpogodniji način njene izvedbe kao i odgovarajuća
pravedna naplata. Ovdje ću se samo ukratko osvrnuti na pitanje
naplate zaizvoz drveta, koje je vrlo često uzrok sukoba
između kirijaša i trgovca drvom, a i odlučno je kod kalkulacije šumske
takse. Tu je uobičajena pogodba, kod koje mora da popusti ona strana,
koja je momentano s obzirom na svoje ekonomsko i finansijsko stanje
(seljak — vozar, kirijaš) ili zbog svojih ugovornih obaveza prema trećem
licu (trgovac na pr. u slučaju ugovorom određenog roka nabavke)
u slabijem položaju. Ovo je popuštanje u većini slučajeva na štetu jedne
strane, a na neopravdanu korist druge strane. Opravdana je samo
ona visina naplate za vozarinu, koja se uzimajuć u obzir prosječne vrijednosti
svih faktora, koji na nju uplivišu, ustanovi kao objektivna .


616




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Kao što je razloženo pod tač. 4 za ustanovljenje pravedne zarade
kod rušenja i izrade stabala, tako se i u tom slučaju može najsigurnije
doći do ispravnog rezultata točnim i! opetovanim studijama o trajanju
radnje, koje bi se ali morale provesti za pojedine predjele sa različitim
prilikama zasebno.


Prije nego se započme sa studijama o trajanju radnje, moraju se
ustanoviti ove vrijednosti: a) nadnica radnika uposlenog kod izvoza,
b) troškovi uzdržavanja zaprege, c) amortizacija zaprege.


Ad a) Visina nadnice radnika uposlenog kod izvoza trupaca jednaka
je prosječnoj visini uobičajene nadnice stanovitog predjela, na pr.
Din. 32.


Ad b) Dnevni: trošak uzdržavanja čitave zaprege t. j . dvaju konja
srednje jakosti, kola i orme može se za naš primjer izračunati na ovaj
način:


Za hranjenje dvaju konja dnevno se prema današnjim prosječnim
cijenama mora utrošiti 15 kg sijena ä Din. 0,75 i 15 kg zobi ä Din 1,50,
što iznosi mjesečno Din 1.012.50


Mjesečni trošak za potkivanje konja jest » 80.—
Mjesečni trošak za popravak kola i orme jest » 50.—
Mjesečni trošak za liječenje konja jest » 30.—


Ukupni mjesečni trošak uzdržavanja zaprege jest Din 1.172.50


Kako se predviđa u ovom primjeru, da će se sa tom zapregom moći
raditi 5 godina (nakon čega će se kao izrabljena uz minimalnu cijenu
prodati), to će vlasnik te zaprege u toku tih 5 godina potrošiti na uzdržavanje
zaprege: Din. 1.172.50 ä 60 — Din. 70.350.


U jednoj je godini prosječno 200 vozarskih radnih dana t. j . u 5 godina
1.000, tako da ukupni troškovi uzdržavanja zaprege — »Uz« — po
jednom vozarskom radnom danu iznose Din. 70,35.


Ad c) Svaki, koji se bavi izvažanjem drveta, uložio je za nabavku
konja, kola i tomu potrebne opreme veći kapital, pa je opravdano, da
mu se taj kapital u izvjesnom roku amortizira.


Uzme li! se. da je vrijednost jednog para prosječnih konja Din 7.000,
vrijednost kola Din. 3.000. a vrijednost ostale opreme Din. 2.000, to vrijednost
čitave zaprege iznosi Din. 12.000. Ta se svota ima amortizirati uz
kamatnjak od 4% u roku od 5 godina, pa odbivši od nje vrijednost nakon
pet-godišnje upotrebe izrabljene zaprege (za konje Din. 3.000 + kola sa
opremom Din. 1.000 t. j . ukupno Din. 4.000) izračuna se visina amortizacione
tangente za jedan radni dan. Uzevši u jednoj godini 200 radnih
dana, to je visina amortizacione tangente po danu:


Z qn — Iz
A


2ÜÖn
Din 12000- 1,045 — 4000


= =


5~T~2ÖÖ °´ ( )


U naznačenoj je formuli:
A = visina amortizacione tangente po jednom danu, Z = sadanja
P


vrijednost nove zaprege, q = kamatni faktor 1 + ~TQQ~, nadalje n — pro


617




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 16     <-- 16 -->        PDF

sječni broj godina uporabivosti zaprege, Iz = vrijednost ferabljene
zaprege.


Pošto se kod izvoza drveta mora uložiti za nabavu zaprege i njezino
stalno uzdržavanje izvjesni kapital, to je opravdano, da taj kapital
daje vlasniku odgovarajuću poduzetničku dobit, pa se vrijednosti! izračunate
pod b i c moraju uvećati za 20%, te tako iznose:


(Uz + A) 1-20 = (Din 70-35 -f- Din 1060) . 120 = Din 97-14


Prema tome je ukupni dnevni trošak T kod izvažanja drveta uz
naznačene prosječne podatke:


T=N+{Uz + A) 1,20 = Din 32 -f- (70,35 + 10,60) 1,20 = Din 129,14 (4)


Uz osamsatni dnevni rad visina vozarske plaće po 1 minuti jest:


. Din


129,14 ^. _ . , .


m == = = . n_


"... Zofj ^ . 0.2fa9 t. j . okruglo 27 para (5)


Da se može dalje doći do visine naplate, koju valja vozaru dati po
jedinici izvezenog sortimenta, potrebno je tačno ustanoviti vrijeme, koje
vozar sa normalno natovarenom zapregom mora da utroši, da taj Sortiment
preveze iz šume od panja ili skladišta pa do pilane, željezničke
stanice ili kojeg drugog određenog skladišta.


Za to je potrebno višestruko proučavanje i mjerenje trajanja privlačenja
drveta kolima, utovara, vožnje i istovara sve do predaje do-,
vezenog sortimenta na određeno skladište. Višestrukim mjerenjem dolazi
se do prosječnih vrijednosti trajanja pojedinih odlomaka te radnje,
a njihov zbroj daje ukupno trajanje čitave radnje. Na pr. ako se na taj
način ustanovilo, da jedna takva zaprega može da preveze na određenu
udaljenost prosječno 1.5 m3 bukovih trupaca uz ukupno utrošeno vrijeme
od 10 sati ili 600 minuta, to visina ukupne vozarine iznosi:


600 X Din. 0.27 =i Din. 162 ili po 1 m3 Din. 162 : 1.5 = Din. 108.
Utroši li ista zaprega za prevoz 500 komada dužica na nekom drugom
putu ukupno 9 sati ili 540 min. t. j . uz ukupni trošak od
540 X 0.27 = Din. 145.80, to vozarina po 1 komadu dužice iznosi
145,80 : 500 = Din. 0.29.
Vozarina po jedinici sortimenta mogla bi se izraziti formulom:


. (6)


= .-1


ili, kraće, po već poznatoj formuli za akordnu naplatu:


v


V = Pm -=-.


k


Značenja su ista, jer se i kod izvoza vozarina V plaća po jedinici
izvezenog sortimenta (samo je u tom slučaju v = vrijeme potrebno da
se sa normalno natovarenom zapregom izveze količina izvjesnog sortimenta
označena sa k) t. j . kao kod svakog drugog akordnog posla, pa
je u tom slučaju V = Pa.


Tim se putem može izračunati točna i objektivna vozarina za svaki
Sortiment, dakako uz uvjet, da se prethodno točno ustanove vrijednosti!
uobičajene nadnice, uzdržavanje zaprege, visina amortizacionc tangente


618




ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 17     <-- 17 -->        PDF

po danu kao i trajanje prevoza. Sve su te vrijednosti za različite krajeve
i okolnosti! drugačije, pa utvrđivanje njihovih prosjeka iziskuje tačno
proučavanje prilika, načina rada ii izvoza iz pojedinih predjela. Kada
se jednom za neki predjel saberu tačni podaci, neće biti teško da se sastave
pregledne tabele, u kojima će se moći za pojedine relacije tog
predjela naznačiti visina vozarine za svaki Sortiment. Takve bi tabele
mogle da posluže kao općenito objektivno mjerilo za naplatu vozarine,
a time bi se uklonili mnogi nesporazumi i; oštećenja i ujedno dobila
ispravna vrijednost jednog od najvažnijih faktora u kalkulaciji šumske
takse.


Ova rasprava ima informativno značenje, a navedene metode i
šumske radnje raspravljene su i raščlanjene, da se ukaže na put i način,
kojim bi trebalo poći, te služe samo kao primjer. Definitivne metode
rada, koje će odgovarati našim prilikama, moći će se ustanoviti tek
onda, kada se s tim radom kod nas započne. A već je vrijeme, da se i
kod nas povede briga o poboljšanju načina izvedbe šumskih radova t. j .


o njihovoj racionalizaciji kao i o ustanovljenju pravedne odštete za te
radove. Ovo bi bila dužnost posebnog odjela Instituta za unapređenje
šumskog gospodarstva, koji bi valjalo kao opće korisnu ustanovu što
prije organizovati.
RESUME.


L´auteur refere ici sur la taylorisation du travail forestier en Allemagne.


.... ........ ......... (Hum):


.......... ......... ......
......... .....


(CLASSEMENT DES PEUPLEMENTS A L´AIDE DES
„BANDES D´ESSAI")


....... .... .. .... . ....., .. .. ........, ..., ...., ......
. .. .... ..... .... . .... .. .. ..... .. .. .. ........, .....
......... .........., ... . .... ..., ....... ..... .. .. ........
........ .... . .. .. ... ........ ....... ....... . .. ..... no......
je .... ........ ....... .... .. . . .......... je .. ....
........ ......, a ..... ...... ...... ...... ......... . ........
......


....... ......... .. .... .. .... .... ...., ..... ........
...... .. ....... .... .. .. ......... ......, a .... .. .. ....,
....... je .. ..... . ......... ...... ..... .. ...... .......
........ ........., .... ............ ....... ........, .. ...... ....
.. .... ... ........... ............ .. ...... Ha ...... .....
......... .... .. ........... .... . ............ ..... .... je ..


....... ....... .... ........ ........ . ..... ..........
..........
619