DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 11 <-- 11 --> PDF |
1. Šuma »Burija«. Nalazi se na obroncima Ivančice, ekspozicija NE. Poslije sječe i krčenja pomladio se ovaj kestenik izdancima iz panja. Sa kestenom nalazimo ovdje vrste Fagus silvatica, Carpinus betulus, Quercus sessiliflora, Prunus avium, Pirus communis, a onda gdjekoji Pinus silvestris i Taxus baceata. Od drugih vrsta ovdje valja istaći Crataegus, Juniperus communis i Vaccinium myrtillus. Na zemljištu obilje mahovine. 2. Šuma »Rakovce«. Nalazi se na sjevernom obronku Ivančice. I ovo je panjača. Od drugih vrsta dolazi Fagus silvatica, Prunus avium, Erica verticiillata, Juniperus communis, Corylus avellana, tu I tamo Pirius silvestris i češće Staphylea pinnata. Zatim dolazi mnogo Pterils aquilinum. 3. Šuma »Osoje«. Ovdje je kesten na masivu, koji je gotovo paralelan sa Ivančicom. Eksposicija NE. Medu kestenom dolazi Quercus sessiliflora, Pinus silvestris, Prunus avium, Fagus silvatica. Ova potonja, panjača, dolazi kao donja sastojiina, pod kestenom. Osim toga ovdje dolazi Acer campestre i naročito obilno Corylus avellana a onda Crataegus i Staphylea pinnata. 4. Šuma »Ravna Gora«. Kesten dolazi na ekspoziciji NE, a dolazi i drugdje, ali slabije. Od drugih vrsta dolazi Abies pectinata, Taxus baceata, Pinus silvestris, Fagus silvatica, Quercus pubescens, Fraxinus ornus, Pirus malus, Viburnum lantana, Viburnum opulus, Sorbus aria, Cornus sanguinea, Populus tremula, Sambucus nigra. Na ovom staništu sabrao sam i drugu, većinom prizemnu floru (10. jula 1937.). Ovamo spada: Pulmonaria officinalis L, Cytisus supinus L., Galium silvaticum L, Gentiana asclepiadea L, Trifolium flexuosum Jacq., Galim verum L, Prunella alba Pall, Chysanthemum corymbosum L, Fragaria collina Ehrh., Bupthalmum salicifolium L, Luzula silvatica (Huds) Gand., Rubus thyrsoideus Wimm., Hieracium sylvaticum auct., Symphytum tuberosum L, Ranunculus Steveni Andrz, Prenanthes purpurea L, Verbascum Austriacum Schrider, Hypericum hirsutum L, Stachys officinalis (L) Trevisan, Achillea setacea Waldst. et Kit., Rubus Bellardii Weihe, Agrostis alba L, Campanula persicifolia L, Festuca silvatica Host, Chrysanthemum Leucanthemum L, Peucedanum Austriacum (Jacq. Koch). IV. O STANIŠNIM ČINIOCIMA U KOJIMA DOLAZI KESTEN. Malo ima biljnih vrsta, za koje su činjeni toliki napori, da se rašire što više, i 2bog ploda i zbog drveta, osobito u sjevernom umjerenom pojasu, kao baš za kesten. Kultura kestena prodrla je sjevernije od kulture vinove loze. U vezi toga je i utvrđeno gledište, da je čovjek mnogo raširio areal kestena u toku vijekova, naročito prema sjeveru. Postoji uvjerenje, da su tome mnogo doprinijeli u svoje vrijeme Rimljani. 681 |