DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Veoma interesantne podatke o zemljištu, na kome dolazi kesten, daje A. Čamu s.28 Kesten voli jaka zemljišta, koja su nastala od sililcijjskih pijeskova, granitskih šljunkova, produkata raspadanja škrilljaca, granita, gnajsa, pješčara; traži prvenstveno duboka zemljišta i bogata organskim materijama. Dolazi na najstarijim terenima, na paleozojiku, tercijeru ii kvarteru. Izbjegava glinovita, kompaktna il plitka te barska i kisela zemljišta kao i ona, koja sadrže izvjesnu količinu vapna. Uspijeva dobro na silikatno-glinovitom zemljištu, na granitima, bazaltima, feldspatskim stijenama, na kvarcnim, vulkanskim zemljama, koje su bogate vulkanskim pepelom, a to znači da su bogate na kaliju; zatim uspijeva dobro na gnajsu, na zemljištu, koje je postalo od njegovih produkata raspadanja; dobro ide na silurskim i na trijaskim šarenim pješčarima, na najmlađim aluvionima, kojil su obrazovani iz silicijskih pijeskova, a siromašni su na vapnu, na lakom zemljištu, više rastresitom, dubokom, sa podlogom trošnom i propustljivom, svježom ali ne suviše hladnom. Žile su mu veoma osjetljive prema hladnoći: i kako prodiru duboko; podloga odnosno supstrat igra značajniju ulogu, nego periferijski slojevit. Uslijed toga kesten uspijeva katkad na terenu po izgledu siromašnom i dosta suhom, samo ako je podloga svježa i malo propustljiva. Ako je zemljište vlažnije, kesten raste brzo, ali! drvo gubi od svojih kvaliteta, daje mnogo lišća, a malo ploda. Ne podnosi suviše vlažne terene. Dolazi il na zemljištu, koje se sastoji! od vrlo fine gline, u kojoj ima gvozda i malo kvarenoga pijeska. Sadržaj gline može biti katkad dosta velik. Ponegdje zemljište pod kestenom sadrži 13% silicija i 83% gline. Dalje nalazimo kod istoga autora: Kesten voli kalij, jer mu on dozvoljava da podnosi veću količinu vapna. Zato se razvija dobro na vulkanskim zemljištima ili na zemlji štima, koja su bogata materijama što sadrže kalij. Mnoga kestenova nalazišta u Italiji, u okolinu Rima i Napulja, nalaze u tome svoje objašnjenje. Izgleda, da u pogledu zemljišta ima skoro iste zahtjeve kao Sa rothamnus, Calluna i Quercus suber. Samo plutnjak podnosi bolje sušu. Camu s navodi mnoga staništa kestenova. Iz tih se navoda vidi1, da kesten dolazi: 1) na malim oazama pješčara, koji su uklopljeni! u vapnenac; 2) na omotaču pješčara, koji pokriva kredu; 3) na aluvionim ravnicama; 4) na dolomütskom zemljištu, usred tipične kalcikolne vegetacije, gdje je međutim zemlja između korijenja dala po Bernardovom kalcirnetru negativan rezultat; 5) na dekalcifikovanim uklopcima usred vapnenastih zemljišta; 6) na silicijskim zemljištima; 7) na zemljištu gdje nema vapna. Dalje nalazimo kod C a mu sa ove interesantne podatke: Po C h a t i n - u kesten se ne može održati u zemljištu, koje sadrži više od 3% vapna, odnosno 5,35% vapnenca; ako se održi ,u takvim se prilikama rdavo razvija. PoWeise u i Kailsing-u kesten raste na krečnjaku pod uslovom da ima dosta kalija. Prema iskustvu P i c 28 V. op. c. pod 10. 684 |