DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 15 <-- 15 --> PDF |
doli-j a kesten brzo propada na zemljištu, koje sadrži više od 8% vapna; otprilike 6% kalija čini snošljivom i veću količinu vapna. Samo tako je mogao da se u roku od deset godina uveća prirast kestena na zemljištu, koje je sadržavalo 22% kalcium-karbonata. Po iskustvu P i c c i o 1 i - j a, kalij mora biti u zajednici sa silicijem, da bi se kesten mogao razvijati. Fliehe i Grandeau drže, da je suvišak vapna ubitačan za vegetaciju kestena, jer sprečava apsorpciju kalijevih soli, koje su mu potrebne. Pepeo kestena, što je rastao na vapnenastom zemljištu, sadrži 7,51% vapna-a onoga na laporovütom zemljištu 4,74%; količina kalija stoji u obrnutom razmjeru. Tamar o smatra kesten kao kalcifugni; on vene, ako zemljište sadrži više od 6% vapna. Izvjesni autori ipak usvajaju, da- kesten može podnijeti veću proporciju kalcijumkarbonata i da bi ova mogla doseći prema Engleru i do 20%. Konstantovano je međutim, da dodavanje vapna ispod kestena ne škodi. Po Marti n-Rosset-upH spušta se izuzetno na 4.5 u rizosferi kestena, čija akcija kiselosti je utvrđena. Prema Camus - ovim navodima utjecaj vapna ne može se zanijekati ni na mediteranskim staništima. I za to navodi kao primjere krajeve južne Francuske, pa Italiju, Španiju, Hrvatsku. Kesten je nađen na vapnenom zemljištu između Nimesä i Alais-a, zatim na eocenskom i miocenskom vapnencu pa na liasu. Prema ispitivanjima F 1 a h a u 11 - ovim, ako kesten dolazi u mediteranskoj zoni ponekad i na vapnencu, to je zbog toga, što su vapnenci ovih krajeva kompaktni. Gol a ističe, da je u suhom podneblju, gdje je isparavanje jako, slabija koncentracija rastvorljivih soli nego u podneblju u kome su kiše česte. U vezi toga se drži, da izvjesna vapnena zemljišta imaju gotovo osobine silikatnih zemljišta. To bi davalo objašnjenje, zašto kesten ponekad dolazi na vapnencu na jugu Evrope. U vezi navedenih opažanja, koja nalazimo u C a m u s - a, moglo bi se dometnuti i! to, da u mediteranskim krajevima vapnenac ponekad može biti neškodljiv, jer je neaktivan zbog suše za vrijeme vegetacionoga perioda. A nije isključeno da možda ima i vrsta, koje su adaptirane na vapneno zemljište. Međutim, iako se ponekad, prema pomenutim navodima, nađe kesten na vapnenastom zemljištu, na osnovu dosadašnjih opažanja u šumarskoj praksi nećemo po pravilu podizati! kestenike na vapnencima. Za kulturu kestena mogle bi služiti izvjesne vrste kao indikatori: u mediteranskim krajevima poglavito staništa u kojima dolazi ili može dolaziti hrast plutnjak, Qbercus suber, a na sjevernijim krajevima tamo gdje dolazi Sarothamnus, Pteris, Calluna. Od osobitoga su interesa rezultati novijih proučavanja kestena francuskih mediteranskih staništa. Tu nalazimo ova konstatovanja: I ako je kesten mnogo više raširen na kristalinskim zemljištima, priča je, da je kesten isključivo calcifuga. U najmanju ruku vrijedi to za određene varijetete. 685 |