DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 23 <-- 23 --> PDF |
"14. Arbeitsgemeinschaft für Forstliche Vegetationskunde, Tharandt, Forstl. Hochschule. 15. Versuchsstelle für Forstl. Bodenkunde an der Landesuniversität Jena, Oberer Philosophenweg 14. Sve te mnogobrojne pokusne postaje i instituti nisu organizovani po jedinstvenom sistemu. Oni su veoma različiti po organizaciji i po zadaći!, koju imaju da izvrše. Na pr. u Eberswalde-u je god. 1872 osnovana pokusna postaja »Preussische Forstliche Versuchsanstalt«, koja je imala prvobitno samo prirodoznanstvena odjelenja (meteorološko, pedološko, botaničko, zoološko i mikološko), te je bila usko vezana sa tadašnjom šumarskom akademijom. Od god. 1922, kada je osnovana Visoka šumarska škola, ona je potpuno odvojena od škole i postala je samostalna, ali je god. 1933. opet potpala pod upravu Visoke šumarske škole. Djelovanje ove postaje ograničeno je danas samo na istraživanja prihodne sposobnosti sastojina u vezi sa šumskouzgojnim problemima. Sa postajom upravlja profesor visoke šumarske škole kao imenovani direktor. Sasma je drugačije organizovana pokusna postaja u Münchenu (»Bayrische Forstliche Versuchsanstalt«). Ta postaja ima 7 samostalnih odjela: 1) za tloznanstvo, 2) za meteorologiju, 3) za biološku nauku o pri hodu il uređenje šuma, 4) za uzgoj i iskorišćavanje šuma, 5) za botaniku, 6) za zoologiju, 7) za šumarsku politiku. Svaki od tih 7 odjela (zapravo samostalnih instituta) ima svog upravitelja, koji je ujedno i profesor šumarskog fakulteta na münchenskom univerzitetu. Uprava tog instituta počiva na čisto kolegijalnom sistemu upravitelja pojedinih odjeljenja, te nema direktora. Slična je organizacija i pokusne postaje pri Visokoj šumarskoj školi u Tharandt-u, koja je odio tehničkog fakulteta u Dresdenu. Specijalni instituti za šumarska istraživanja su samostalni, te s njima u pravilu upravlja profesor Visoke šumarske škole, koji već to mjesto zauzimlje po svom položaju. U rjeđim slučajevima upravlja institutom imenovani direktor, ali je il taj redovno profesor visoke šumarske škole. Između specijalnih instituta za šumarska istraživanja na visokim šum. školama i pokusnih postaja ta je razlika, što prvi rade na znanstve nom polju posve neovisno, te obrađuju pitanja, koja si u cilju naučnog rada proizvoljno i neovisno izabllju, dok su pokusne postaje, i ako moraju u odabiranju znanstvenih metoda rada biti samostalne, u glavnom ipak dužne da kao članovi državnog šumskog gospodarstva rade na po trebama prakse, kako bi se povećao prirast, a po tom i prihodi! državnog šumskog gospodarstva. Pokusne postaje imaju dvije vrste zadaća: 1. Da izvađaju one radnje, koje se odnose na dugoročna istraživanja, koja prelaze trajanje života istraživača. 2. Da rješavaju dnevna pitanja šumarske prakse, Preduvjeti rada pokusnih postaja su: 1. odgovarajuće ograničenje u postavljanju cilja; 2. svrsishodna organizacija rada; 3. uska saradnja sa ostalim istraživačkim institutima na visokim šum. školama, sa vodećim vlastima, sa šumarskom praksom i akademskom mladeži!. 693 |