DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 23     <-- 23 -->        PDF

"14. Arbeitsgemeinschaft für Forstliche Vegetationskunde, Tharandt,
Forstl. Hochschule.


15.
Versuchsstelle für Forstl. Bodenkunde an der Landesuniversität Jena,
Oberer Philosophenweg 14.
Sve te mnogobrojne pokusne postaje i instituti nisu organizovani po
jedinstvenom sistemu. Oni su veoma različiti po organizaciji i po zadaći!,
koju imaju da izvrše. Na pr. u Eberswalde-u je god. 1872 osnovana pokusna
postaja »Preussische Forstliche Versuchsanstalt«, koja je imala
prvobitno samo prirodoznanstvena odjelenja (meteorološko, pedološko,
botaničko, zoološko i mikološko), te je bila usko vezana sa tadašnjom
šumarskom akademijom. Od god. 1922, kada je osnovana Visoka šumarska
škola, ona je potpuno odvojena od škole i postala je samostalna, ali
je god. 1933. opet potpala pod upravu Visoke šumarske škole. Djelovanje
ove postaje ograničeno je danas samo na istraživanja prihodne sposobnosti
sastojina u vezi sa šumskouzgojnim problemima. Sa postajom
upravlja profesor visoke šumarske škole kao imenovani direktor.


Sasma je drugačije organizovana pokusna postaja u Münchenu


(»Bayrische Forstliche Versuchsanstalt«). Ta postaja ima 7 samostalnih


odjela: 1) za tloznanstvo, 2) za meteorologiju, 3) za biološku nauku o pri


hodu il uređenje šuma, 4) za uzgoj i iskorišćavanje šuma, 5) za botaniku,


6) za zoologiju, 7) za šumarsku politiku. Svaki od tih 7 odjela (zapravo


samostalnih instituta) ima svog upravitelja, koji je ujedno i profesor


šumarskog fakulteta na münchenskom univerzitetu. Uprava tog instituta


počiva na čisto kolegijalnom sistemu upravitelja pojedinih odjeljenja, te


nema direktora. Slična je organizacija i pokusne postaje pri Visokoj


šumarskoj školi u Tharandt-u, koja je odio tehničkog fakulteta u


Dresdenu.


Specijalni instituti za šumarska istraživanja su samostalni, te s njima


u pravilu upravlja profesor Visoke šumarske škole, koji već to mjesto


zauzimlje po svom položaju. U rjeđim slučajevima upravlja institutom


imenovani direktor, ali je il taj redovno profesor visoke šumarske škole.


Između specijalnih instituta za šumarska istraživanja na visokim


šum. školama i pokusnih postaja ta je razlika, što prvi rade na znanstve


nom polju posve neovisno, te obrađuju pitanja, koja si u cilju naučnog


rada proizvoljno i neovisno izabllju, dok su pokusne postaje, i ako


moraju u odabiranju znanstvenih metoda rada biti samostalne, u glavnom


ipak dužne da kao članovi državnog šumskog gospodarstva rade na po


trebama prakse, kako bi se povećao prirast, a po tom i prihodi! državnog


šumskog gospodarstva.


Pokusne postaje imaju dvije vrste zadaća:


1. Da izvađaju one radnje, koje se odnose na dugoročna istraživanja,
koja prelaze trajanje života istraživača.
2. Da rješavaju dnevna pitanja šumarske prakse,
Preduvjeti rada pokusnih postaja su:
1. odgovarajuće ograničenje u postavljanju cilja;
2. svrsishodna organizacija rada;
3. uska saradnja sa ostalim istraživačkim institutima na visokim
šum. školama, sa vodećim vlastima, sa šumarskom praksom i akademskom
mladeži!.
693