DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 4 <-- 4 --> PDF |
laži, ponekad i uz samu morsku obalu. A to je važno, sa uzgojnoga gledišta bez obzira na to, da. li je tu kesten autohton ili nije.5, "7 Ni u novijim radovima nemamo detaljnijih podataka o primorskim nalazištima pitomoga kestena kod nas. Ta su nalazišta samo napomenuta.8 Daleko je obilnija i potpunija strana literatura o pitomom kestenu. Dovoljno je napomenuti samo odlične monografije na talijanskom jeziku ii u njima iscrpljenu literaturu, pa da se dođe do zaključka, koliko je tu pažnje poklonjeno ovoj zaista korisnoj i interesantnoj vrsti.9-10 Međutim i nas treba da interesuje ova vrsta, a naročito na primorskim staništima. Za to joj je i posvećen ovaj rad. Pitomu kesten je poznat kao vrsta koja u određenim uslovima vanredno brzo raste, koja daje vrlo brzo dobar prihod, prije svega dobar plod, a onda i odlično drvo, podesno već rano za seljačku građu; poznat je kao vrsta, koja se lagano i brzo pomlađuje izbojcima iz panja, ponekad i toliko intenzivno, da ga je gotovo nemoguće iskorijeniti, gdje se je jednom raskopitio. Imajući te osobine pred očima, naročito na primorskim staništima, gdje je šuma jedan od glavnih uslova života, pitanje pitomoga kestena javlja se kao jedno od onih, koja su usko vezana na narodno gospodarski život. S druge strane znajući, da ima na kontinentalnim staništima obilje kestena (u t. zv. Banijskom području, na potezu Karlovac—Glina—Petrinja— Dvor, zatim u Hrvatskom Zagorju, u Hercegovini iznad Konjica, u Makedoniji u okolini Tetova, blizu manastira Kalište, blizu Strumice i drugdje) dolazak ove vrste i njezino uspijevanje baš na primorskim staništima interesuje nas i s biljno geografskoga gledišta. U vezi toga je svakako interesantno baciti pogled na naša mediteranska staništa pitomoga kestena nastojeći, da i na taj način pridonesemo ma i ii najskromniji prilog rješavanju pitanja o pošumljavanju i uopće o kultiviranju goleti na Kršu, a onda i upoznavanju ove vrste kod nas. Kao primorska staništa pitomoga kestena spominju se najčešće kod nas izvjesna staništa u Boci Kotorskoj, a onda u blizini Sušaka. Ta ćemo staništa i razmatrati. Druga staništa u Primorju pustićemo ovaj put iz vida. Boko-Kotorska staništa spominju se najčešće. I s pravom. Tu ima zaista pitomoga kestena, o kojemu nalazimo pisane podatke ii u starijojliteraturi.11 O kestenovim šumama, koje bi dolazile diljem čitave naše obale, kako to navodi Camus , nema govora.12 Vjerojajtno je da kesten ni 5 Adamo v i ć, Die Wälder Dalmatians, C. f. d. g. F. 1911, Heft. 11 0 Adamović , Die Pflanzenwelt der Adrialänder, Jena 1929. 7 Adamović , Führer durch die Natur der nördlichen Adria, Wien, Leipzig, 1915. 8 Koš an in, Pitomi kesten u nas. Pola stoljeća šumarstva, Zagreb 1926, uredio A. Ugrenović. *Piccioli , Monografia del castagno, 1922. 10 Ca m u s, Les chätaigniers, Paris 1929. 11 V i s i a n i, Flora Đalmatica sive Enumeratio stirpium vascularium etc. Vol. I. pag. 207. Lipsiae, apud Fredericum Hofmeister, 1842. 12 Op. cit. pod 10. 674 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 5 <-- 5 --> PDF |
prije nije dolazio u našem Primorju na prostranijem području nego što dolazi danas. Prilikom svojih ranijih češćih obilaženja raznih staništa na primorskom dijelu našega Krša, i Banske i dalmatinske Hrvatske, obraćao sam osobitu pažnju kestenu i njegovim staništima, nastojeći da prikupim što više podataka o njemu. U vezi tih obilaženja valja istaći, da su nalazišta u Boci Kotorskoj zaista veoma interesantna već i zbog toga, što su je /# /5 /h-p,m,*´\ /? /s /e po .. _, _ , _.. _._J _—___, ^ __ , .—_—_,— —______ , _ dina u našem Primorju, gdje se javlja kesten u sastojim, u razmjerno dobro očuvanom stanju. Ova su nalazišta i zbog toga vrlo važna, jer tu kesten ulazi u krug privrednoga staranja seljaka-maloposjednika. A to je onda najsigurnije jamstvo, da će biti i dobro gledan i dobro očuvan. Mjeseca februara 1938. obišao sam ponova staništa u Boci Kotorskoj, posjetio sam »kestenove dubrave«, kako ih tamo zovu, a mjeseca septembra iste godine posjetio sam kestenova staništa iznad Sušaka u ....... Jelenju. 675 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Prilikom obilaženja ovih staništa imao sam pred očima prije svega biljne vrste s kojima tu dolazi kesten, a onda sam obratio pažnju i na prilike u zemljištu. Da bi nam slika o nalazištima kestena bila jasnija, uporedit ćemo njegova pomenuta primorska staništa sa kontinentalnim. U tu sam svrhu izabrao naša, možda najsjevernija staništa, u okolini Lepoglave. Razumljivo je, da su biljne vrste, pratilice kestena, sasvim druge na primorskim staništima, a druge opet na staništima kontinentalnim, na kojima inače dolazi gros naših kestenovih šuma. Vidjeti ćemo, da je kesten u tom pogledu svakako jedna od rijetkih vrsta, koja pokazuje, mogli bismo kazati, pravi kozmopolitski karakter. S njim bi se u tom pogledu možda mogao uporediti jedino crni bor. S obzirom na prilike u zemljištu, pitomi kesten je, po mišljenju i po rezultatima istraživanja mnogih, takode veoma interesantan. Najobičnija mu je oznaka, da je c a 1 c i f u g a, dakle vrsta koja ne dolazi na zemljištu, gdje ima vapna u išta većoj količini!.13 Govoreći o kestenovim staništima A d a m o v i ć ističe silikatna zemljišta, na kojima on uspijeva odlično.11 Camu s navodi vrlo mnogo podataka, koji bacaju određeno svjetlo na njegovo rasprostiranje, a prije svega na odnos između njega i zemljišta.15 Rezultat ispitivanja zemljišta sa naših primorskih staništa i njihovo upoređenje sa rezultatima iz kontinenta, daje izvjesno obavještenje u tom pogledu s obzirom na naše prilike i naš rad oko podizanja kestenovih sastojina. U vezi navedenoga naša će razmatranja obuhvatiti: I. »Kestenove dubrave« u Boci Kotorskoj; II. Kesten kod Gornjega Jelenja iznad Sušaka; III. Kesten u okolici Lepoglave; IV. Izvjesne stanišne činioce u kojima dolazi kesten. Ovome radu pridružena je i karta o položaju pomenutih staništa. I. »(KESTENOVE DUBRAVE« U BOCI KOTORSKOJ. Da bi dobio što jasniju sliku o kestenu na primorskim staništima, obišao sam sva njegova staništa u Boci Kotorskoj, za koja sam čuo. V i s i a n i, opisujući floru Dalmacije, kaže ovo:111 Castanea sativa Mili. gard. diet. ed. VIII (1768) sp. 1. Kostanj. Hab. forte eulta, in insulis circa Žara et in insula Solta; sylvulam vero constltut loco ex ipsa Kostanjcza dicto, et supra Stolivo in Canale di Cattaro. Floret Junio. Usus . Fructus edules; lignum ad opera varia adhibetur turn a fabris lignariis turn a doliariis. 13 V. op. c. pod 8. 14 V. op. c. pod 6. 15 V. op. c. pod 10. 16 V. op. c. pod 11. 676 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 7 <-- 7 --> PDF |
A dam o vi c napominje staništa u Boci Kotorskoj: Stoliv, Prčanj i Hercegnovi.17 K o š a n i n napominje da kesten danas dolazi u Bocil samo u mjestima Stolivu, Kostanjici i Morinju.18 U Bocil Kotorskoj našao sam međutim kestenove dubrave na pet staništa. Ta su staništa: 1) Stoliv — poluotok Vrmac; 2) Kamenare — predjeo »Budine«; 3) Kostanjica; 4) Lepetane — vis ä vis Djurića, s druge strane Stoliva; 5) Herceg Novi — kod manastira Savine. 1. Kestenova dubrava u Stolivu. Nalazi se na N — Ne ekspoziciji. Radi položaja i naročite konfiguracije terena ima mnogo sjenke. Zemljište izgleda duboko i dobro. Ova je dubrava smještena između poljoprivrednih zemljišta. Štaviiše, između kestenovih stabala opažaju se tu i tamo tragovi podzida, odnosno terasa, po čemu se može suditi o ovome kestenu: ili je on tu osvojio nova zemljišta, koja su bila pod vinogradom, ili je ovamo donesen i ovdje kultiviran. Danas je teško ustvrditi, kako je u stvari bilo. Svakako je ovdje postojala kestenova dubrava i pred stotinu godina, kako se to vidi iz Visianijevih navoda.10 Okolo kestenja nalaze se maslinjaci. Kesten se spušta gotovo do same morske obale. Pod njim odnosno u samoj kestenovoj sastojini gotovo i nema drugoga drveća i šiblja, koje je inače redovno toliko obilno i karakteristično kao donja sastojina u pravoj mediteranskoj šumi. Jača se vegetacija nalazi po rubovima zahvatajući! tu i tamo medu kestenje. Od drugih vrsta koje tu dolaze, našao sam: Laurus nobilis, Olea europaea, Ruscus aculeatus, Juniperus ...cedrus, Punica granatum, Quercus lanuginosa, Paliurus aculeatus, Erica verticillata, Cornus mas, Prunus mahaleb, Fraxinus ornus. Osim toga tu dolaze obilno Smilax, Asparagus, Spartiium junceum, Euphorbia Wulfenii (?) Vrste Fraxinus ornus, Cornus mas i Prunus mahaleb dolaze na višim položajima. Punica granatum zauzima poglavito niže položaje i ide sve do mora. Od prizemne flore sam sabrao ovo: Asplenium Adiantum nigrum L., Hypnosis Schreberi, Crocus dalmaticus Vis., Scleropodium illecebrum, Thymus dalmaticus Freyn., Primula vulgaris Huds., Chamaepeuce stricta (Ten) D. C, Stereodon cupressiformis, Camptothecium lutescum, Geranium lucidum L., Arum italicum Lam., Bellis perennis L., Asplenium Trichomanes L., Nephrodium lobatum Sw., Veronica chamaedrys L., Polypodium vulgare L. subsp. serratum, Cyclamen neapolitanum Ten., Saxifraga rotundifolia L., Hedera helix L. Valja istaći, da naročito Laurus dolazi u velikoj količini. Iako se ova dubrava spušta gotovo sve do obale morske, kako se vidi iz nabrojanih biljnih vrsta koje ovdje dolaze, nije ovo čista zona makije. Jer pored tipičnih elemenata makije (Laurus, Olea, Smilax, Spartium) dolaze ovdje i elementi naredne zone, upravo zone mješovitih 17 V. op. c. pod 6. 18 V. op. c. pod 8. 19 V. op. c. pod 11. 677 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Iišćara (Cornus mas, Fraxinus ornus, Prunus mahaleb). To nas upućuje na činjenicu, da je to stanište dobrim dijelom izišlo iz tipične zimzelene zone i zašlo u zonu mješovitih Iišćara. Sudeći po raspodjeljenoj vegetaciji, malogdje kao baš u Boci Kotorskoj dolazi toliko nagla promjena stanišnih prilika. Ponekad, kao baš na ovome staništu, dolazi zimzelena zona u nevelikom, uskom pojaščiću, koji je jedva širok koji metar, uz more, pa se na njega brzo nadovezuje pojas mješovitih Iišćara. Nedaleko, na zaklonjenom staništu u Tivtu, zimzeleni pojas je daleko širi. U drugim opet slučajevima u Primorju i nema izrazitoga zimzelenoga pojasa, jer se uz obalu morsku odmah javlja zona mješovitih Iišćara (Takova je većina staništa na sjevernom dijelu Hrvatskoga primorja). 2. Kestenova dubrava »Rudine«. Ona je smještena iznad Kamenara, na S. W. ekspoziciji. Uspinjući se od morske obale do ove dubrave, može se lako ustanoviti ove karakteristične pojaseve: a) zimzeleni mediteranski s elementima makije; b) zemljište pod poljoprivrednom obradom, »baštine« pod maslinjacima; c) pojas u kome dolazi u obilju Erica verticillata, Salvia officinalis, Punica granatum i Paliurus aculeatus — a onda dolazi d) pojas pitomoga kestena. Iznad ove dubrave dolaze mješoviti lišćari, naročito Carpinus duinensis, Juniperus oxycedrus, Quercus lanuginosa, Paliurus aculeatus, a sa ostale je tril strane obilna Erica verticillata, Salvia officinalis, Spartilum junceum, Punica granatum, Paliurus aculeatus. U pogledu donje sastojine odnosno etaže šiblja, i ovaj kestenik pokazuje osobine kao onaj iznad Stoliva: gdje je sastojina sklopljena, nema pod njom uopće jače vegetacije, a gdje je sklop narušen, dolazi Erica verticillata, Pistacia terebinthus, Cistus, Spartium junceum, Ruscus aculeatus, Juniperus oxycedrus, Fraxinus ornus, Rubus. I ovdje, kao i kod Stoliva, izgleda da je zemljište duboko i dobro. Kesten pokazuje jaku izdanačku snagu i na starijim panjevima. Kažu, da dobro rodi svake godine i računaju da svako odraslije stablo, »svaki korijen«, može donijeti godišnje 100 do 150 kg kestena. U Boci razlikuju kesten po slatkoću. Kažu, da je baš iz ove dubrave najslađi i da ga narod najvoli od svih kestena u Bocil. Pod kestenom se vidi obilna prostirka. Narod kaže, da kesten iima velika »pera«, koja dobro pokrivaju ii zemljišta i sjeme kad padne u »šišaricama«, odnosno u ježovkama. 3) Kestenova dubrava u Kostanjici. Iz kestenove dubrave Rudine prešao sam u Kostanjicu. Na prelazu iz Rudina prema Kostanjici nalazi se obilna formacija Salvia officinalis, medu njom dolazi Spartium junceum, Paliurus aculeatus, Juniperus oxycedrus. Tu i tamo dolaze maslinjaci, a onda jača sastojina, »jači korenii« duba, Quercus lanuginosa. Ova dubrava dobila je ime po kestenu. I Vilsiani je spominje.20 Nalazi! se na N-W ekspoziciji. Spušta se prema moru mnogo niže nego ona u Rudinama. Po rubovima kestenove sastojine nalazimo na nižim V. Otp. c. pod 11. 678 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 9 <-- 9 --> PDF |
položajima osobito obilno Laurus nobilis, Erica verticillata, Cistus, Spartium; a na višim položajima Fraxinus ornus, Juniperus oxycedrus, Carpinus duinensis, Cornus mas, Punica granatum, Quercus lanuginosa. Laurus nobilis dolazil naročito mnogo na svježijim mjestima, u uvalama. Tu dolazi dosta i Euphorbia Wulfenii, a na rubovima je vrlo često Olea oleaster, Paliurus, Smilax. I po svome smještaju s obzirom na blizinu mora, i po obilju lovora, ovo je stanište veonia slično onome iz Stoliva. Inače tu siže kesten 80—100 m nad morem. Ovdje naročito pada u oči lovorov podmladak, vanredno obilan u kupini!. Tu se je redovno sabralo dosta kestenovih »pera«, obilje listinca, pa su tako stvoreni i odlični uslovi i za klijanje lovorovog sjemena i za razvijanje lovorovog podmlatka. Sudeći po kestenovim panjevima, ne javlja se ovdje okružljiivost kao na našim kontinentalnim staništima: panjeve od 45—50 cm, stare preko 70 godina, našao sam potpuno zdrave. Zbog slaboga sklopa odnosno obrasta i ovi su kesteni, kao inače i na drugim ovdašnjim staništima, veoma granati. Zaista može se kazati na prvi pogled, da su više slični na voćnjak nego na šumu. Uostalom i služi kesten ovdje prije svega za davanje ploda. Kod visine stabla od 12—14 metara, koja je ovdje običajna, jedva nalazimo 2—4 metra bez grana. Dakle ne mogu dati veći procenat tehničkoga drveta. Ovo je stanište dosta strmo i na njemu osobito upadaju u oči posljedice nedostatka donje sastojine, kao i posljedice veoma slaboga obrasta: voda odnosi sa strmina listinac a onda i gornje slojeve zemljišta. Kako je ovo kraj čestih i jakih kiša, odnošenje prostirke i gornjih slojeva neminovno je il intenzivno. Potrebna bi bila ili dobro razvijena donja sastojina ili barem dobro formirane terase. Na taj način bi se moglo ovo stanište trajno održati za kesten. I ovdje, upravo kao i u Stolivu, spušta se kesten kod Morinja prema moru. Na nižim staništima dolazi naročito mnogo lovora a sa lovorom i obilje tetivike (Smilax). 4. Kestenova dubrava u Lepetanama. Ona dolazi između 50 i 100 metara nad morem. Ekspozicija N. W. Zemljište izgleda duboko i dobro. Idući od morske obale najprije su zauzele staništa »baštine« sa maslinom, u koje se uvlače elementi makije, poglavito Laurus nobilis, Cistus, Myrtus, Erica verticillata, Olea, Spartium, Smilax. Ovdje dolazi obilno Punica granatum, a onda i Salvia officinalis. Izmedju baština i kestenove sastojine dolaze pomenuti elementi makije baš obilno. Erica, Olea il Myrtus naročito se ističu. Na rubovima kestenove sastojine dolazi: Olea vrlo mnogo. Inače u samom kesteniku, kao i u ostalim kesteniicima, koje sam obišao, gotovo i nema donje sastojine. Samo ponegdje, gdje je jaka progala, dolazi Olea, Erica, Myrtus, Laurus i Spartium. Osnovna je vrsta među elementima makije ovdje Erica, a u nju zahvataju Olea, Myrtus, Laurus i Spartium. 679 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 10 <-- 10 --> PDF |
5. Kestenova dubrava kod Savine u Herceg Novom. I ova dubrava pokazuje slične osobine kao i druge u Boci´. Dolazi na N-E ekspoziciji´ oko 60 m nad morem. Elementi makije zadiru i tu u mješovite lišćare. U neposrednoj okolini kestena dolaze Erica arborea, Myrtus italica, Smilax aspera, a onda Ouercus lanuginosa, Carpinus duinensis, Ostrya carpinifolia, Cornus mas, Fraxinus ornus, Ruscus aculeatus. Na mjestima, gdje je kestenova sastojina progaljena, ulaze ove vrste među kesten. II. KESTEN KOD GORNJEGA JELENJA. U slivu Rječine, na našoj strani, nisam našao mnogo kestena. Izgleda, da u mnogo većoj količini dolazi s druge strane, na susjednom teritoriju. Koji struk kestena našao sam u Gornjem Jelenju, a naročito kod sela Trnovice. Prema informacijama ovi su kesteni sadeni. S obzirom na zaista veoma sporadični dolazak, postoji opravdano gledište, da ga je čovjek donio il ondje zasadio. Saden je ili pojedinačno na čistinama, kao voćka, ili na rubu hrastove šume. Donosi dobar plod. U samoj dolini Rječine, kod mjesta Pašat, na desnoj obali, na talijanskoj strani! vidi se dosta veoma lijepih kestenovih stabala medu hrastom, crnim jasenom i klenom. Na našoj su strani, tu kod Pašata, prema obavještenjima, posječeni i krčenjem uništeni. Kod Gornjeg Jelenja odnosno kod Trnovice dolazi kesten poglavito u društvu sa vrstama Ouercus sessiliflora i Fagus silvatica, dok je zemljište pokriveno sa Erica verticillata. Na nižim staništima, u samoj dolini Rječine, kod Pašata, gdje je navodno i na našoj strani bilo pitomoga kestena, nema više bukve. Tu je izrazita zona Ouercetum-a, gdje dominira Ouercus lanuginosa. Kestena nema u Boci mnogo, a što ga ima dolazi u rastrganom arealu. Na pojedinim staništima ima ga jedva 4—5 ha. Najviše ga ima u Stolivu, oko 16 ha. U Gornjem Jelenju dolazi! po koje stablo. U Boci je dobar dio kestena oplemenjen. Tako ga je u Stolivu oplemenjeno oko 30%. Oplemenjeni plod troše ljudi, a ostali služi većinom za ishranu stoke. Godišnja se proizvodnja u Stolivu cijeni! na oko 120 mtc, od čega otpada na oplemenjeni kesten oko 40 mtc. Drvo oplemenjenog kestena slabo cijene i za građu i za ogrijev. III. KESTEN U OKOLICI LEPOGLAVE. Ova su staništa uzeta radi upoređenja. Već iz geografskoga smještaja slijedi, da su izrazito kontinentalna. Ona u Boci Kotorskoj nalaze se između 42° i 43°, djelom uz samo more, stanište kod Gornjega Jelenja iznad Sušaka kod" 45° ali razmjerno vrlo blizu mora, a staništa kod Lepoglave, između 46° i 47° sjeverne širine, dolaze baš u kontinentu. Ta su stani´šta sastavni dio razmjerno vrlo prostranoga isprekidanoga areala pitomoga kestena, koji dolazi u Hrvatskom Zagorju. Ovdje napominjem četiri! staništa, koja su uzeta u proučavanje. 680 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 11 <-- 11 --> PDF |
1. Šuma »Burija«. Nalazi se na obroncima Ivančice, ekspozicija NE. Poslije sječe i krčenja pomladio se ovaj kestenik izdancima iz panja. Sa kestenom nalazimo ovdje vrste Fagus silvatica, Carpinus betulus, Quercus sessiliflora, Prunus avium, Pirus communis, a onda gdjekoji Pinus silvestris i Taxus baceata. Od drugih vrsta ovdje valja istaći Crataegus, Juniperus communis i Vaccinium myrtillus. Na zemljištu obilje mahovine. 2. Šuma »Rakovce«. Nalazi se na sjevernom obronku Ivančice. I ovo je panjača. Od drugih vrsta dolazi Fagus silvatica, Prunus avium, Erica verticiillata, Juniperus communis, Corylus avellana, tu I tamo Pirius silvestris i češće Staphylea pinnata. Zatim dolazi mnogo Pterils aquilinum. 3. Šuma »Osoje«. Ovdje je kesten na masivu, koji je gotovo paralelan sa Ivančicom. Eksposicija NE. Medu kestenom dolazi Quercus sessiliflora, Pinus silvestris, Prunus avium, Fagus silvatica. Ova potonja, panjača, dolazi kao donja sastojiina, pod kestenom. Osim toga ovdje dolazi Acer campestre i naročito obilno Corylus avellana a onda Crataegus i Staphylea pinnata. 4. Šuma »Ravna Gora«. Kesten dolazi na ekspoziciji NE, a dolazi i drugdje, ali slabije. Od drugih vrsta dolazi Abies pectinata, Taxus baceata, Pinus silvestris, Fagus silvatica, Quercus pubescens, Fraxinus ornus, Pirus malus, Viburnum lantana, Viburnum opulus, Sorbus aria, Cornus sanguinea, Populus tremula, Sambucus nigra. Na ovom staništu sabrao sam i drugu, većinom prizemnu floru (10. jula 1937.). Ovamo spada: Pulmonaria officinalis L, Cytisus supinus L., Galium silvaticum L, Gentiana asclepiadea L, Trifolium flexuosum Jacq., Galim verum L, Prunella alba Pall, Chysanthemum corymbosum L, Fragaria collina Ehrh., Bupthalmum salicifolium L, Luzula silvatica (Huds) Gand., Rubus thyrsoideus Wimm., Hieracium sylvaticum auct., Symphytum tuberosum L, Ranunculus Steveni Andrz, Prenanthes purpurea L, Verbascum Austriacum Schrider, Hypericum hirsutum L, Stachys officinalis (L) Trevisan, Achillea setacea Waldst. et Kit., Rubus Bellardii Weihe, Agrostis alba L, Campanula persicifolia L, Festuca silvatica Host, Chrysanthemum Leucanthemum L, Peucedanum Austriacum (Jacq. Koch). IV. O STANIŠNIM ČINIOCIMA U KOJIMA DOLAZI KESTEN. Malo ima biljnih vrsta, za koje su činjeni toliki napori, da se rašire što više, i 2bog ploda i zbog drveta, osobito u sjevernom umjerenom pojasu, kao baš za kesten. Kultura kestena prodrla je sjevernije od kulture vinove loze. U vezi toga je i utvrđeno gledište, da je čovjek mnogo raširio areal kestena u toku vijekova, naročito prema sjeveru. Postoji uvjerenje, da su tome mnogo doprinijeli u svoje vrijeme Rimljani. 681 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Vrlo korisne i interesantne podatke nalazimo u monografiji A. Camu s a.21 Nekoliko navoda iz te monografije držim da neće biti suvišno. Tako, u njoj nalazimo ii ovo: Drži se, da se areal kestena poklapa sa arealom bukve u pogledu geografske širine. Međutim plodovi mu ne dozrijevaju sjevernije od 48°—50°, a to znači sjevernije od linije Cherbourg, Rouen, Reims, Frankfurt- M., Prag, Krakov, Kiev, Harkov. Danas se smatra, da stanište kestenova omeđuje s jedne strane linija sjeverna Afrika — planine Maroka, Alžira i Tunisa, s druge strane linija Atlanski ocean — Kaspijsko more. Brojna su njegova staništa u Francuskoj, i na otocima i u kontinentu. (Korzika, Pirineji, Vogezi, Primorske alpe). Proizvodnja sjemena cijeni se u Francuskoj na preko 2 mil. mtc godišnje. Nisu manje prostrana ni talijanska staništa, koja dolaze od Sicilije pa do Južnoga Tirola i Istarskoga primorja, Proizvodnja sjemena iznosi godišnje il preko 5—6 mil. mtc. Njemačka ima također kestenovih sastojina; drži se, da nisu spontane. Misli! se, da su Rimljani sadili kesten u Elsasu, a kasnije je odanle prenesen u dolinu Reine. Inače dolazi kesten na mnogo mjesta u Njemačkoj (Spessart, Stuttgart, Dresden, Hanover, Bremen, Hamburg itd.). Švicarska je bogata na kestenu. U Belgiju je donesen, a ima ga malo i u Danskoj. U Švedskoj i u Norveškoj je kultiviran, pa mu tu u povoljnijoj godini! i plod dozrijeva. U Englesku ga uvode i obraćaju mu mnogo pažnje. H i c k e 1 navodi, da kesten dolazi u umjerenom pojasu sjeverne hemisfere, u južnoj Evropi, Alžiru, istočnoj Aziji, Japanu i Sjevernoj Americi. Specijalno za C. Sativa (C. vesca, C. vulgaris) kaže, da je danas gotovo nemoguće odrediti, gdje mu je prirodno rasprostiranje. Ali, u svakom slučaju, ovo je vrsta južna, mediteranska, koja u sjevernoj Africi dolazi! samo na masivu Edough." Radi prostranoga raširenja nije čudo, što mu se obraća i velika pažnja. Raširenje kesetena kod nas, bez obzira da li je svuda spontan ili nije, daje nam, u malome, sliku njegova raširenja uopće. Jer i kod nas dolazi i na primorskim staništima i na staništima koja su izrazito kontinentalna. Pomenuti podaci svjedoče da je tako. Prirodna vegetacija, koja dolazi kod nas sa kestenom, daje nam izvjesna obavještenja bez obzira na geografski smještaj. Prema navedenim biljnim vrstama sa raznih staništa, možemo naša pomenuta kestenova nalazišta ovako svrstati: 1) mediteranska, 2) kontinentalna. Mediteranska opet dolaze: a) u zimzelenoj zoni, b) u zoni mješovitih lišćara, c) u zoni hrasta i bukve. Kontinentalna dolaze: a) u zoni hrasta i bukve, b) u zoni hrasta, bukve i jele. Ovako prostrano raširenje kestena upućuje, da on u odnosu prema klimatskim činiocima ni izdaleka ne pokazuje onu osjetljivost, na koju smo inače redovno naviknuti kod većine vrsta drveća u šumskom gospodarstvu. 21 V. op. c. pod 10. 22 Hickel , Dendrologie forestiere, Paris 1932. 682 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Odnos prema temperaturi je svakako jedan od najvažnijih uslova i za postojanje biljne zajednice kao šume i za samo odvijanje šumskoga gospodarstva. Međutim činjenica, da kesten dolazi u toliko raznim geografskim širinama, važna je naročito zbog toga, što on i na tom svome prostranom arealu dolazi kao vrsta, koja daje dobro drvo, a do vrlo velike geografske širine i dobar plod. To prostrano raširenje daje mu osobito mjesto medu ostalim biljnim vrstama, koje biljni geografi ubrojiiše među mediteransko-atlantske vrste, a kuda svrstaše i kesten.23 Sva naša napomenuta staništa kestena imaju nesumnjivo dug vegetacionil period. To im je zajednička osobina il pored razmjerno vrlo velike međusobne teritorijalne udaljenosti, koja naročito upada u oči, jer je povezana i sa razmjerno velikim geografskim širinama. Ali, da pustimo iz vida klimatske osobine kestenovih staništa. Daleko više pažnje obraća se zemljištu na kome dolazi! kesten. Upravo težnja, da se što više raširi, i neuspjesi, koji su često puta pratili taj rad u blizini! uspjelih kestenovih sastojina, uputili su kultivatore, da je potrebno obratiti mnogo pažnje zemljištu. Hempe l i! Wilhel m ističu, da kestenu najbolje odgovara zemljište, u kome ima mnogo glinastih sastojaka, a u kome nije suviše mala količina kalija i ii vapna. Iz razloga, što mineralne sastojke crpi većim dijelom iz dubljih slojeva, nije od naročite važnosti, da li je najgornji sloj povoljan ili ne. Izbjegava plitka vapnena i vlažna zemljišta.24 Rube l kaže, da je zemljište, na kome dolaze kestenove sastojine, duboko i sa velikom količinom kalija; pored toga treba da je sipko, da bi jako kestenovo žilje moglo prodirati što dublje. Mislilo se je prvotno, kaže dalje R., da kesten traži silicija, ali se je pokazalo, da uspijeva i na vapnenim zemljištima, ako sadrže lako rastvorljivi kalij.25 Što se tiče biljnih zajednica, navodi R. kao karakteristične vrste Luzula nivea, Festuca capillaris, Calluna, Sarothamnus seoparius, i naročito Corvlus avellana. Walte r ubraja kesten među vrste, koje dolaze na zemljištu, gdje ilma ili malo vapna ili! ga uopće nema.20 S u k a č e v daje o kestenovim osobinama ove podatke: Dobro se pomlađuje pod krošnjama matičnih stabala i! tu izdrži obično šest godina, a onda ili ugine ili zakržlja. U dovoljnoj mjeri podnosi zasjenu il u tome svakako prelazi hrast a zaostaje za bukvom i grabom. Na Kavkazu, po pravilu zauzima osojne strane. Kesten je drvo vlažnoga toploga primorskoga podneblja. Zauzima razmjerno sipka, duboka, svježa kisela zemljišta. Iako se susreće na vapnenom zemljištu, rijetko tu činil šumu. S tih staništa ga brzo potiskuje grab i bukva. 23 Walter , Einführung in die allgemeine Pflanzengeographie Deutschlands, Jena 1927. 24 Hempel i Wilhelm, Die Bäume und Sträucher des Waldes, II. Abtheilung, Wien. \ 25 Rubel , Pflanzengesellschaften der Erde, Bern-Berlin, 1930. 26 V. op. c. pod 23, *7 S u k a če v, Dendrologija, Leningrad 1938 (rus.) 683 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Kesten je nađen u Dauphine-u na zemljištu, gdje je pH blizu 6, a korijenje mu je u dodiru sa zemljištem, koje sadrži 15%: vapna. Među proučavanim zemljištima u Ardech-u ima i takvih, gdje je pH = 7,25, sa dosta vapna, a gdje se kesten razvija normalno. Što na mnogim staništima kesten slabo uspijeva, nalazi! se razlog u tome, da je stabalje Tabela 1. Profil zemljišta cm. Stanište 0—30 30-60 60-90 90—120 Opaska pH Stoliv 1) 7—6 2) 6 5—6 6 5 6-5 5 5 Na dva staništaispitivanje. obavljeno Rudine (Kamenare) 6 6—5 6 5 Kostanjica 6 6—5 6 5 iscrpio zemljište a suša i jaka kiša su tome pomogle. Nagle kiše ispiru i odnose hranljive sastojke: humus, azot, fosfor, kalij. Na takvom zemljištu kesten slabo uspijeva, jer je i gladan i žedan.29 Ustanovljenje Ca C03 Tabela 2. Profil zemljišta u c/m Stanište 0-3 0 30-6 0 60—90 90—120 Opaska Ca C03 u % Stoliv 0,022 0,067 0,908 0,022 Rudine 0,067 0,408 0,022 0,022 Kostanjica 0,022 0,227 0,249 0,181 Boka Kotorska Lepetane 0,172 0,022 0.32 0,067 Savina 0,011 0,067 0,022 0,022 Burija 0,022 0,022 0,067 1,158 Rakovce 0,011 0,022 0,022 0,045 / Kod Lepoglave Osoje 0,022 0,091 0,189 0,045 Prema navedenim podacima ne postoji baš u svim pravcima podjednako gledište o zemljištu, koje bi bilo podesno za kesten. Ali ipak možemo kazati, da se istraživači kestena u glavnom slažu u ovome: 29 R i g o t a r d, Terros ä chätaignier de l´Ardeche. Congres meditcrraneen du Chätaignier Aubenas, 25—27 octobre 1935. Memoires et rapports presentes par la Di, rection des Services agrieoles de l´Ardeche. I. vol. illustre, 256 p. 686 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Kesten izbjegava: a) plitka zemljišta, b) barska i suviše kisela zemljišta, c) zemljište koje sadrži vapna iznad izvjesne količine. Za njegovo uspijevanje potrebno je: a) zemljište duboko, b) svježe i sipko, c) zemljište, koje sadrži dovoljnu količinu kalija. S obzirom na upoznavanje kestena uopće, a naročito na upoznavanje njegovih mediteranskih staništa kod nas, uzeti ćemo u razmatranje rezultate ispitivanja zemljišta sa pomenutih staništa, a to je: a) ispitivanje kiselosti na samim staništima; b) ispitivanja izvjesnih osobina u Zavodu za agrikulturnu kemiju, c) ispitivanje izvjesnih osobina u Zavodu za pedologiju. Ispitivanje kiselosti na samim staništima obavio sam sa Helligeovim pehametrom. Iako se ne može govoriti o potpunoj točnosti, ipak će i ovi podaci dati stanovita obavještenja za upoznavanje naših kestenovih staništa. Ustanovljenje K20 Tabela 3. Profil zemljišta u om Stanište 0—30 30-60 60—90 90—120 Opaska K2 . u miligramama na 100 gr zemlje Stoliv 8,0 7,83 5,5 5,7 Rudine (Kamenara) 12,5 10,5 12,5 12,2 Kostanjica . 10,0 7,2 5,0 10,0 Boka Kotorska Lepetane . 11,3 14,1 10,0 9,4 Savina . . 4,8 4,5 4,9 5,0 Gornje Jelnje 8,2 7,5 6,9 6,5 Iznad Sušaka Burij a . . 5,25 3,7 5,2 3,6 Kakovce 7,00 5,5 4 8 5,0 f Kod Lepoglave Osoje . . . 11,6 6,3 6,4 5,4 Ispitivao sam kiselost iz ovih slojeva: 0—30 cm, 30—60 cm, 60—90 cm, 90—120 cm. Kad je iskopan profil, izmiješao sam zemlju svakoga pojedinoga sloja, da bih dobio podatke, koji će biti što približniji prosječnima. Na nekim mjestima ustanovio sam kiselost i 2—3 puta. Rezultat ispitivanja sadržan je u tabeli 1. Ispitivanja u Zavodu za agrikulturnu kemiju odnosila su se na ustanovljenje Ca .... Rezultati ispitivanja sadržani su u tabeli 2. Ispitivanja u Zavodu za pedologiju imala su za cilj ustanovljenje K^O i P2O5. Rezultati ispitivanja sadržani su u tabelama 3 i 4. Osim toga su izvedene neke mehaničke analize, čiji su rezultati sadržani u tabeli 5. U vezi pomenutih opažanja možemo izlaganja 0 kestenu na pomenutim staništima sažeti u ovome: 687 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 18 <-- 18 --> PDF |
1) Kesten dolazi kod nas i u užoj mediteranskoj zoni, pa i do same morske obale, i tu se smatra veoma korisnom vrstom. U užoj mediteranskoj zoni dolazi s njime u zajednici Laurus nobilis kao i druge mediteranske vrste. Staništa lovorova, na kojima dolazi kesten, nisu široka i: brzo prelaze u zonu mješovitih lišćara, u koju onda i kesten zalazi. Izvan uže mediteranske zone kesten dolazi u našem Mediteranu sve do zone hrasta ii bukve. 2) Najčešće dolazi na osojnim položajima. 3) Mehanička analiza pokazuje da je odnos između krupnoga pijeska, sitnoga pijeska ii gline sa koloidima različan. Razlike su negdje i vrlo velike: ponegdje imamo u gornjem sloju, do 30 cm, i preko 60% krupnoga pijeska (Kostanjica) a ponegdje 6,57° (Burija). Ta je razlika i Ustanovljenje P2 05 Tabela 4. Profll zemljišta u c/m Stanište 0—30 30—60 60—90 90—120 Opaska P2 0-u miligramima na 100 gr. zemlje Stoliv 2,5 5,0 3,5 2,0 Rudine ispod 1 mg Kostanjica ipod 1 mg 1,25 ispod 1 mg Boka Kotorska Lepetane ispod 1 mg Savina 1,0 ispod 1 mg Burija ispod 1 mg Rakovce ispod 1 mg Kod Lepoglave Osoje ispod 1 mg Gornje Jelenje ispod 1 mg Iznad Sušaka u drugim slojevima. U dubini od 90—120 cm nalazimo negdje 12´3% gline (Kostaniica), drugdje gline i koloida 28,907c (Gornje Jelenje) pa još i viiše, 43,47« (Burija). 4) pH u gornjem sloju u dubini do 30 cm kreće se oko 6 i 7, idući dalje prema rizosferi, pH je 5 i 6; u dubini od 90—120 cm iznosi pH = 5. 5) Sadržaj vapna, ....., razmjerno je malen: u gornjem sloju, do 30 cm, na pet staništa iznosi najviše 0,172%", u dubini od 30—60 cm najviše 0,408%´, u dubini od 60—90 cm najviše 0,908% a u dubini od 90—120 cm najviše 0,1817c 6) Sadržaj mobilnoga kalija, K20, na raznim staništima nije isti´.: u sloju do 30 cm ima ga najviše u Rudinama a najmanje u Savini: u prvom slučaju na 100 g zemlje dolazi 12,5 mg. a u drugom 4,8 mg; u sloju 30—60 sm. najviše ga ima u Lepetanama, 14,1 mg. a najmanje m Savini 4,5 mg.; 688 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Mehaničke analize: Tabela 5. 1. Stanište Kostanjica (Boka Kotorska). Profil: Krupan pijesak: Sitan pijesak Glina: ./. L > 0,25 m/m 0,25 — 0,015 m/ m < 0,015 m/m /o % % 0— 30 60,0 32,6 7,4 30— 60 52,8 36,8 10,4 60— 90 42,5 46,3 11,2 90— 120 46,4 41,3 12,3 2. Stanište Gornje Jelenje (Iznad Sušaka). Profil: Krupan pij esak: Sitan pijesak: Glina: Koloidi; c/m > 0,25 . ´m },25 - 0.015 m/m 0,015 — 0,00] m/m < 0,001 0/ Vt 7o u/o /0 0— 30 26,4 41,5 17,2 14,9 30— 60 13,6 38,9 22,7 24,8 60— 90 11,2 43,5 20,3 25,0 90—120 26,2 40,3 19,2 14,3 120—150 32,0 39,1 28,90 150—180 54,8 36,2 9,0 180 i dalje stijena 3. Stanište Burija. Profil: Krupan pijesak Sitan pijesak Glina: c/m > 0,2ö m/m 0,25 - 0,015 m /m < 0,015 m/m 0/ 0/ /0 / 0 / 0 0— 30 5,6 64,3 20,1 30— 60 12,0 51,0 37,0 60— 90 10,0 50,3 39,7 90 -120 5,2 51,4 43,4 u sloju 60—90 cm najviše ga je u Rudinama 12,5 mg, a najmanje u Savini 4,9 mg; u sloju 90—120 cm najviše ga je opet u Rudinama 12,2 mg. a najmanje u Savini 5,0 mg. Vidimo da je sadržaj kalija vrlo obilan, kao na pšeničnim zemljištima. 7) Sadržaj fosfora, P205, pokazuje interesantne raznolikosti: najviše ga ima u Stolivu, u sloju 30—60 cm., gdje ga na 100 g zemlje dolazi 5 mg.; inače ga ima u većini slučajeva ispod 1 mg. na 100 g zemlje. 8) Uporcdivši podatke kemijske analize, koji! su dobiveni za zemljište sa primorskih staništa, sa podacima iz okoline Lepogiave, vidimo: a) sadržaj ..... ne pokazuje velikih razlika pa su staništa primorska i kontinentalna vrlo blizu, ponekad indentična; b) s obzirom na sadržaj K2O primorska su staništa, osim Savine, razmjerno bogatija; c) izuzevši Stoliv, sadržaj P2O5, koji je općenito uzevši vrlo malen, jednak je i na primorskim i na kontinentalnim staništima. Svakako je i prema ovim analizama pitomi kesten prvenstveno calcifuga: naprotiv zemljište na kome je kesten nađen, sadrži razmjerno vrlo veliku količinu kalija. 689 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 21 <-- 21 --> PDF |
8° En comparant ces donnees de l´analyse chimique obtenues dans les stations ´littorales avec les resultats, obtenus dans la region de Lepoglava, nous avons ipu .constater: a) La presence de la chaux ne peut pas servir d´un indicateur sür pour differencier les stations etudiees, done il´ est evident que les stations rnediterraneennes et contmentales sont ä ce point presque identiques; b) Quant´ ä la potasse (K2 O), les regions rnediterraneennes, exceptee Savina, :sont relativement peu riches en cet element; c) L´acide phosphorique (P2 05), exceptee Savina, est generalement reprćsente par la toute petite quantite dans toutes les deux sortes de stations — rnediterraneennes et continentales; d) II n´y a aucun doute que le chätaignier sur les stations etudiees est an arbre calcifuge; quant ä la potasse, on voit que toutes les stations etudiees en sont riches. L´auteur Dr Ing. ZLATKO VAJDA (Ogulin): NEKI PODACI O ZNANSTVENIM ŠUMARSKIM INSTITUTIMA U NJEMAČKO] I ČEHOSLOVAČKOJ* (QUELQUES DONNEES SUR LES INSTITUTS SCIENTIF. FORESTIERS EN ALLEMAGNE ET EN TCHECOSLOVAQUIE D´ HIER) Svaka kulturna i moderna država nastoji svim sredstvima da orgalizuje i omogući; rad istraživačkih znanstvenih instituta, jer je svjesna neprocjenjive koristi od rada takovih instituta ne samo za čistu znanost, već i! za njen´ nacionalno-ekonomski napredak. Rad tih instituta je strogo znanstven ilii se pak bave prvenstveno rješavanjem savremenih nacionalno- ekonomskiih problema. Svrha isključivo znanstvenih instituta je strogi istraživački i naučni rad u cilju unapređenja one znanosti:, kojoj je taj institut namijenjen. Općenito se istraživački! instituti mogu podijeliti u tri grupe: 1. instituti za unapređivanje idealnih dobara (umjetnički instituti), 2. instituti: za unapređivanje znanosti (istraživački, instituti), 3. instituti za unapređivanje sadašnje produkcije i! njezino pojeftinjenje. * Općeniti prikaz 0 ciljevima šumarskih znanstvenih instituta, te specijalne podatke o radu pruske pokusne postaje za šumsko gospodarstvo u Eberswalde-u dao mi je prof. Dr. Wiedemann , direktor te postaje. Statističke podatke o vrsti znanstvenih šumarskih instituta u Njemačkoj pružio mi je »Institut« za svjetsko šumsko gospodarstvo (Institut für vVeltforstwirtschaft) u Tharaiidtu. Organizacija šumarskih istraživanja instituta u Cehoslovačkoj prikazana je po knjizi »Das forstliche Versuchswesen der Tschechoslowakei (izdana po čehoslovačkom poljoprivrednom institutu za istraživanja). 691 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 20 <-- 20 --> PDF |
RESUME. Le chätaignier oceupc dans la Yougoslavie unc tres grande superfieie. On le trouve dans les stations mediterraneennes ainsi que dans les stations continentales. Ces stations mediterraneennes proprement dites sont situees dans une zone littoraie aupres de Kotor et sont plus au moins petites et persemees cä et lä. Au eontraire, les stations continentales sont tres varices. En continuant ses recherches dans les forets mediterraneennes, l´auteur donne par cette etude la troisietne contribution ä la connaissance de chätaignier dans la zone mediterraneenne, plus specialement dans les environs de Kotor et aupres de Sušak. Pour montrer les conditions phytogeographiques actuelles dans les stations de chätaignier, l´auteur cite les elements floristiques appartenant ä la plus grande station dans la zone littorale yuogoslave, denommee Stoliv, pres de Kotor (16 ha), ainsi que les elements floristiques, originaires de Lepoglava, qui occupent une position la plus septentrionale iparmi les regions appropiees au chätaignier en Yougoslavie. Quant aux conditions de developpement de chätaignier dans la zone littoraie, on peut les resumer de la facon suivante: 1° Le chätaignier se developpe en Yougoslavie meme dans la zone des arbres ä feuilles persistantes. Pourtant ces stations sont tres etroites et passent assez brusquement en zone de Quercetum et d´ici s´etendent dans la zone de Fagctum (Sušak). 2" Le chätaignier vien-t le plus souvent aux endroits quii ne sont pas exposes an soleil. 3° L´analyse mecanique du sol dans ces stations montre tres nettement une large variation dans le rapport entre le sable grossier et le sable fin ainsi bien qu´entre l´ui´gile et les matieres colloidales. Ainsi on trouve quelquefois dans la couche super ficielle (30 cm) 60% de sable grossier (Kostanjica), tandisque dans une autre station la meme couche n´en contient que 5,6% (Burya). Une difference "analogue se manifeste aussi dans d´autres couches (30—60, 60—90, 901—120 cm). Dans la profondeur de 90— 120 cm on a constate 12,3% d´argile (Kostanjica) et drautre part 28,90% (Gornje Je lenje), meme d´avantage 43,4% (Burija). 4° Le pH dans la couche superficielle (30 cm) atteint; 6—7; en s´approchaut ä la ryzosphere, p H varie de 5—6, tandiqu´il est dans la profondeur de 901—120 cm pH = 5. 5" La chaux (.....) est generalement reppresentee par le petits quantites: dans la couche superficielle (30 cm) sa conte.nance dans les cinque stations n´est que 0,172%; dans la profondeur de 30—60 cm est constate la plus grande quantite, 0.408%; plus iprofondement (60—90; cm) la chaux ne depasse 0,908%, et enfin plus profondement (90(—120 cm) on n´y trouve d´avantage que 0,181%. 6° La contenance de la potasse mobile (K2 O) est aussi differente dans les dites stations: la couche superficielle (30 cm) dans la station Rudine (aupres de Kotor) en contient 12,2 mg par 100 g de terre et dans Fautre cas, ä Savina, 4,8 mg; plus profondement (30´—60 cm) ä Lepetane la potasse est representee par 14,1 mg et ä Savina par 4.5 mg; dans la couche suivante (601—90 cm) ä Rudine par 12.5 mg et ä Savina par 4,9 mg; et dernierement dans la couche de 90´—120 cm ä Rudine par 12,5 mg et ä Savina par 5,0 mg. On voit done que ces terraines disposent d´une quantite de la potasse semblable au sol cultive. 7° L´acide phosphorique (P2 O5) presente les quantites tres interessentes: Stoliv dispose de la plus grande quantite dans la couche de 30—60 cm de profondeur, c´est ä dire 5 mg par 100 g de terre, d´ailleurs on en trouve habituellement moins qu´ 1 mg par 10O g de terre. 690 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GOD. 63. DECEMBAR i939. Dr JOSIP BALEN (Zemun) t TREĆI PRILOG POZNAVANJU NAŠIH MEDITERANSKIH ŠUMA* (TROISIEME CONTRIBUTION X LA CONNAISSANCE DE NOS FORETS MEDITERRANEENNES) UVOD Dajući priloge za upoznavanje naših mediteranskih šuma, u dosadašnjim svojim radovima imao sam pred očima U prvom redu tipične vrste drveća, koje pružaju naročito obilježje našim mediteranskim staništima. To obilježje dolazi do izražaja ne samo u pogledu biljnih zajednica nego, što je za nas od osobite važnosti, i u gospodarskom odnosu između njih i čovjeka.1-´´8 Kad govorimo 0 lišćarima u našem užem Mediteranu, redovno ne poklanjamo mnogo pažnje pitomom kestenu, premda on s pravom zaslužuje da se s njime pozabavimo i više i intenzivnije. Pitomi kesten zaslužuje to ako već i ne zbog svojega areala, a ono zbog svoje važnosti koju ima i kao vrsta koja daje odlično i vrlo korisno drvo, i kao vrsta koja zbog svoga ploda ima upravo neocjenjivu vrijednost za ishranu. I u našoj starijoj stručnoj literaturi ističu važnost kestena uopće, ali ne nalazimo da mu je obraćana zasebna pažnja s obzirom na njegovo uzgajanje u primorskim krajevima.4 Pisci, koji! su se iscrpnije bavili našim Primorjem i njegovom florom, redovno samo ukratko napominju pitomi kesten kao vrstu, koja zauzima pojedina omanja primorska staništa. Ne nalazimo u tim radovima detaljnijih obavještenja 0 staništu kestena il 0 njegovim osebinama, ne nalazimo ni podrobnijih podataka 0 biljnim vrstama s kojima on do * Ministarstvu šuma i rudnika, koje mi je dalo mogućnosti da sam obišao kestenova staništa u Primorju, i na ovom mjestu najljepše zahvaljujem. Iskrena hvala g. prof. Univ. Dr. Lj. Glišiću za određivanje flore, a g. g. prof. Univ. Dr. St. Nikoliću i asistentu Ing. O. Štokeru za izvršene analize u Zavodu za agrikulturnu herniju i u Zavodu za pedologiju. Pisac. 1 Balen , Naš goli Krš, Zagreb 1931. 2 Balen , Prilog poznavanju naših mediteranskih šuma, S. L. 1935. 8 Bal e n, Drugi prilog poznavanju naših mediteranskih šuma, Š. L. 1937. 4 Šulek , Korist i gojenje šumah, osobito u trojednoj Kraljevini, Zagreb 1866. 673 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 15 <-- 15 --> PDF |
doli-j a kesten brzo propada na zemljištu, koje sadrži više od 8% vapna; otprilike 6% kalija čini snošljivom i veću količinu vapna. Samo tako je mogao da se u roku od deset godina uveća prirast kestena na zemljištu, koje je sadržavalo 22% kalcium-karbonata. Po iskustvu P i c c i o 1 i - j a, kalij mora biti u zajednici sa silicijem, da bi se kesten mogao razvijati. Fliehe i Grandeau drže, da je suvišak vapna ubitačan za vegetaciju kestena, jer sprečava apsorpciju kalijevih soli, koje su mu potrebne. Pepeo kestena, što je rastao na vapnenastom zemljištu, sadrži 7,51% vapna-a onoga na laporovütom zemljištu 4,74%; količina kalija stoji u obrnutom razmjeru. Tamar o smatra kesten kao kalcifugni; on vene, ako zemljište sadrži više od 6% vapna. Izvjesni autori ipak usvajaju, da- kesten može podnijeti veću proporciju kalcijumkarbonata i da bi ova mogla doseći prema Engleru i do 20%. Konstantovano je međutim, da dodavanje vapna ispod kestena ne škodi. Po Marti n-Rosset-upH spušta se izuzetno na 4.5 u rizosferi kestena, čija akcija kiselosti je utvrđena. Prema Camus - ovim navodima utjecaj vapna ne može se zanijekati ni na mediteranskim staništima. I za to navodi kao primjere krajeve južne Francuske, pa Italiju, Španiju, Hrvatsku. Kesten je nađen na vapnenom zemljištu između Nimesä i Alais-a, zatim na eocenskom i miocenskom vapnencu pa na liasu. Prema ispitivanjima F 1 a h a u 11 - ovim, ako kesten dolazi u mediteranskoj zoni ponekad i na vapnencu, to je zbog toga, što su vapnenci ovih krajeva kompaktni. Gol a ističe, da je u suhom podneblju, gdje je isparavanje jako, slabija koncentracija rastvorljivih soli nego u podneblju u kome su kiše česte. U vezi toga se drži, da izvjesna vapnena zemljišta imaju gotovo osobine silikatnih zemljišta. To bi davalo objašnjenje, zašto kesten ponekad dolazi na vapnencu na jugu Evrope. U vezi navedenih opažanja, koja nalazimo u C a m u s - a, moglo bi se dometnuti i! to, da u mediteranskim krajevima vapnenac ponekad može biti neškodljiv, jer je neaktivan zbog suše za vrijeme vegetacionoga perioda. A nije isključeno da možda ima i vrsta, koje su adaptirane na vapneno zemljište. Međutim, iako se ponekad, prema pomenutim navodima, nađe kesten na vapnenastom zemljištu, na osnovu dosadašnjih opažanja u šumarskoj praksi nećemo po pravilu podizati! kestenike na vapnencima. Za kulturu kestena mogle bi služiti izvjesne vrste kao indikatori: u mediteranskim krajevima poglavito staništa u kojima dolazi ili može dolaziti hrast plutnjak, Qbercus suber, a na sjevernijim krajevima tamo gdje dolazi Sarothamnus, Pteris, Calluna. Od osobitoga su interesa rezultati novijih proučavanja kestena francuskih mediteranskih staništa. Tu nalazimo ova konstatovanja: I ako je kesten mnogo više raširen na kristalinskim zemljištima, priča je, da je kesten isključivo calcifuga. U najmanju ruku vrijedi to za određene varijetete. 685 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Veoma interesantne podatke o zemljištu, na kome dolazi kesten, daje A. Čamu s.28 Kesten voli jaka zemljišta, koja su nastala od sililcijjskih pijeskova, granitskih šljunkova, produkata raspadanja škrilljaca, granita, gnajsa, pješčara; traži prvenstveno duboka zemljišta i bogata organskim materijama. Dolazi na najstarijim terenima, na paleozojiku, tercijeru ii kvarteru. Izbjegava glinovita, kompaktna il plitka te barska i kisela zemljišta kao i ona, koja sadrže izvjesnu količinu vapna. Uspijeva dobro na silikatno-glinovitom zemljištu, na granitima, bazaltima, feldspatskim stijenama, na kvarcnim, vulkanskim zemljama, koje su bogate vulkanskim pepelom, a to znači da su bogate na kaliju; zatim uspijeva dobro na gnajsu, na zemljištu, koje je postalo od njegovih produkata raspadanja; dobro ide na silurskim i na trijaskim šarenim pješčarima, na najmlađim aluvionima, kojil su obrazovani iz silicijskih pijeskova, a siromašni su na vapnu, na lakom zemljištu, više rastresitom, dubokom, sa podlogom trošnom i propustljivom, svježom ali ne suviše hladnom. Žile su mu veoma osjetljive prema hladnoći: i kako prodiru duboko; podloga odnosno supstrat igra značajniju ulogu, nego periferijski slojevit. Uslijed toga kesten uspijeva katkad na terenu po izgledu siromašnom i dosta suhom, samo ako je podloga svježa i malo propustljiva. Ako je zemljište vlažnije, kesten raste brzo, ali! drvo gubi od svojih kvaliteta, daje mnogo lišća, a malo ploda. Ne podnosi suviše vlažne terene. Dolazi il na zemljištu, koje se sastoji! od vrlo fine gline, u kojoj ima gvozda i malo kvarenoga pijeska. Sadržaj gline može biti katkad dosta velik. Ponegdje zemljište pod kestenom sadrži 13% silicija i 83% gline. Dalje nalazimo kod istoga autora: Kesten voli kalij, jer mu on dozvoljava da podnosi veću količinu vapna. Zato se razvija dobro na vulkanskim zemljištima ili na zemlji štima, koja su bogata materijama što sadrže kalij. Mnoga kestenova nalazišta u Italiji, u okolinu Rima i Napulja, nalaze u tome svoje objašnjenje. Izgleda, da u pogledu zemljišta ima skoro iste zahtjeve kao Sa rothamnus, Calluna i Quercus suber. Samo plutnjak podnosi bolje sušu. Camu s navodi mnoga staništa kestenova. Iz tih se navoda vidi1, da kesten dolazi: 1) na malim oazama pješčara, koji su uklopljeni! u vapnenac; 2) na omotaču pješčara, koji pokriva kredu; 3) na aluvionim ravnicama; 4) na dolomütskom zemljištu, usred tipične kalcikolne vegetacije, gdje je međutim zemlja između korijenja dala po Bernardovom kalcirnetru negativan rezultat; 5) na dekalcifikovanim uklopcima usred vapnenastih zemljišta; 6) na silicijskim zemljištima; 7) na zemljištu gdje nema vapna. Dalje nalazimo kod C a mu sa ove interesantne podatke: Po C h a t i n - u kesten se ne može održati u zemljištu, koje sadrži više od 3% vapna, odnosno 5,35% vapnenca; ako se održi ,u takvim se prilikama rdavo razvija. PoWeise u i Kailsing-u kesten raste na krečnjaku pod uslovom da ima dosta kalija. Prema iskustvu P i c 28 V. op. c. pod 10. 684 |