DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 33 <-- 33 --> PDF |
jer sam i na početku i na kraju svojih razmatranja u ovom poglavlju jasno Maknuo, kako sam tim upoređenjem imao namjeru utvrditi, d a li su u taksacionim elementima lokalnih tabela našla uvaženja sva tipična svojstva prebirne šume , koja su ili općenito znanstveno prihvaćena ili se daju logično objasniti specijalnim uslovima života. A to je nešto sasvim drugo, nego što mi g. kritičar pripisuje. Priznajem, da je u raspravi trebalo o tome nešto više reći. Nisam to učinio, jer bih stvar bio suviše oduljio i odalečio od glavnog cilja. Kad bih htio uporedivati prihode obaju uzgojnih tipova, onda u najmanju ruku ne bih upotrijebio nikakove tabele prihoda i prirasta. Pogotovo ne lokalne, koje nikako ne smatram definitivnim radom. Jedno je ispitivati, koliko su u nekojim tabelama izražena tipična svojstva prebirne šume, a drugo je ispitivati i donositi zaključke o poređenju prihodnih snaga prebirne i jednodobne šume. Po G e h r h a r d t u "(spom. djelo) jedna se odluka u ovom pitanju ne može uopće očekivati u dogledno vrijeme, a na bazi običnih metoda t. j . pomoću pribavljanja brojnih podataka. Kod zamisli jednog ovakovog poredbenog pokusa trebalo bi uzeti jedan pravilan prebirni tip sa svim debljinskim razredima kao jedan poredbeni faktor naprama poznatoj veličini! prihoda jednodobne šume, pa onda do dovršetka pokusa sače kati punu ophodnju jednodobne šume istog boniteta . A s tom se šumom za vrijeme trajanja pokusa ima uvijek tako gospodariti, da pruža najveći mogući prihod. Koliko bi se ovakovih pokusa trebalo preduzeti, da se dobije definitivno riješenje, pita prof. Gehrhardt. Nastavljajući dalje podvlači, da dok toga nema, moramo se poslužiti drugim pomoćnim sredstvima, a to su mišljenj a poznatih stručnjaka i podaci o prihodima, u koliko su naravski dopustivo i jednomjerno uporediti. Da se pomoću primjene ovakovih postupaka razjasni ovaj problem, uvijek je posao riskantan, jer nije moguće donijeti strog o naučn i doka z unatoč svih domišljatosti; prikazivanja. Značajno je, da ni odličan istraživalac prihoda i poznavalac švajcarskih prebirnih šuma F 1 u r . nije na sebe preuzeo dužnost, da na temelju svoje izdašne grade provede uporedenje gromadnog prirasta obaju gospodarskih oblika. Dakle, po mišljenju gosp. kritičara ja sam preuzeo ovaj posao unatoč toga, što se ni najveći autoriteti to ne usuđuju. I to ni više ni manje nego na bazi oskudnih podataka prihodnih tabela Gorskoga Kotara. b) Reduciranje podataka. Vratimo se na fatalnu zabunu oko zamjenjivanja jutara i hektara, što g. kritičaru služi kao dokaz mojeg površnog proučavanja. Na prilike prebirnih šuma, razumljivo, ne mogu se primijeniti u svom čitavom iznosu podaci Lorev-evih tabela nego tek reducirani. To u ostalom priznaje i sam g. kritičar, kada tvrdi, da se te tabele na tamošnje šume ne mogu primjeniti bez veliki h korekcija. A to baš zato, »jer su naši boniteti slabiji«. Problem dakle leži u odabiranju reduktivnog faktora. Iz navedene konstatacije prof. Gehrhardt a slijedi, da se prebirna il jednodobna sastojina mogu uporediti samo na jednakom bonitetu. S tom 703 |