DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 36 <-- 36 --> PDF |
nadraslih i potisnutih stabala, nego na pretpostavci, da svako stablo s obzirom na raznodobnost okoline uživa čitav stajališni prostor i tako proizvede najveću masu u najkraćem vremenu. U takovoj strukturi, gdje je isključeno svako zastiiranje, naravno da mora biti drvni kapital niži od onoga u konkretnoj šumi. Od ostalih prigovora kritike branim se ovako: 1 Što se tiče sastava lokalnih tabela, ja sam naglasio, da mil na žalost nije poznata dendrometrljska metoda, na temelju koje su sastavljene. To, kako se vidi, ne zna ni gosp. kritičar. Ali zato on zna za po budu , od koje su te tabele potekle. Za mene je pobuda irelevantna, a glavno je, da su lokalne tabele postavile taksatorske norme za konkretne raznodobne šume, kojima se je prebirno gospodarilo. Za normalnost tih naših kraških šuma ne mora biiti idealom Lorey-eva klasična šuma, ali ne mora biti ni švajcarska prebirna šuma. 2) Kritika tvrdi!, da ove tabele »nisu nii upotrebljavane, jer nisu niti mogle biti upotrijebljene«. Kad bi gosp. kritičar znao za obrazloženje etata u elaboratima Male revizije, onda nikako ne bi postavio ovakovu tvrdnju. Druga je stvar, da li su tabele u tim elaboratima ispravn o primijenjene, ali to ovamo ne spada. 3) Ja sam be z obzir a na lokalne tabele učinio u raspravi jednu dizgresiju i postavio tezu, da u slučaju jednakosti kružne plohe po Hufnaglovoj normali nizovi temeljnica odnosno kružno-plošne progresije imaju jednake kvocijente gibanja kao i nizovi stajališnog prostora odnosno stajališne progresije. Računski predstavljeno izlazi: Ova je jednadžba nemoguća, a potom i Hufnaglova normala, jer u prebirnoj, a donekle i u jednodobnoj šumi nastaje izlučivanje i mortalitet stabala u nižim debljinskim razredima zbog razvijanja većeg prostora nadraslih na štetu potisnutih stabala. Postojati može samo formula odnosno kvocijenat stajališne progresije uvijek je niži od kvocijenta kružno-plošne progresije. To može biti jedino u slučaju, ako je kružna ploha progresivna. Iz lokalnih se tabela može ova okolnost lako ustanoviti pomoću kvocijenata temeljnica dvaju susjednih srednjih stabala i kvocijenata dvaju odnosnih stajališnih prostora. Primjećujem, da se ova relacija jasno vidi i u konkretnim tipičnim prebirnim šumama. 4) Ja sam kod lokalnih tabela pokušao logičnim, a ne zaobilaznim putem protumačiti, kako je provedeno generalisanje gibanja produktivnih faktora na jedinicu površine. Utvrdio sam, da je u tu svrhu uzet kao podloga stajališni prostor srednjeg stabla i to sam označio kao tačniju i prihvatljiviju metodu za preblrne šume našega Krasa. Tu sam okolnost pobliže objasnio, a nisam odmah prešao na upoređenje s Lorey-evlm tabelama. 706 |