DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 36     <-- 36 -->        PDF

nadraslih i potisnutih stabala, nego na pretpostavci, da svako stablo
s obzirom na raznodobnost okoline uživa čitav stajališni prostor i tako
proizvede najveću masu u najkraćem vremenu. U takovoj
strukturi, gdje je isključeno svako zastiiranje, naravno da mora biti
drvni kapital niži od onoga u konkretnoj šumi.


Od ostalih prigovora kritike branim se ovako:
1 Što se tiče sastava lokalnih tabela, ja sam naglasio, da mil na
žalost nije poznata dendrometrljska metoda, na temelju koje su sastavljene.
To, kako se vidi, ne zna ni gosp. kritičar. Ali zato on zna za po budu
, od koje su te tabele potekle. Za mene je pobuda irelevantna, a
glavno je, da su lokalne tabele postavile taksatorske norme za konkretne
raznodobne šume, kojima se je prebirno gospodarilo. Za normalnost tih
naših kraških šuma ne mora biiti idealom Lorey-eva klasična šuma, ali
ne mora biti ni švajcarska prebirna šuma.


2) Kritika tvrdi!, da ove tabele »nisu nii upotrebljavane, jer nisu
niti mogle biti upotrijebljene«. Kad bi gosp. kritičar znao za obrazloženje
etata u elaboratima Male revizije, onda nikako ne bi postavio ovakovu
tvrdnju. Druga je stvar, da li su tabele u tim elaboratima ispravn o
primijenjene, ali to ovamo ne spada.


3) Ja sam be z obzir a na lokalne tabele učinio u raspravi jednu
dizgresiju i postavio tezu, da u slučaju jednakosti kružne plohe po Hufnaglovoj
normali nizovi temeljnica odnosno kružno-plošne progresije
imaju jednake kvocijente gibanja kao i nizovi stajališnog prostora
odnosno stajališne progresije.


Računski predstavljeno izlazi:






Ova je jednadžba nemoguća, a potom i Hufnaglova normala, jer u
prebirnoj, a donekle i u jednodobnoj šumi nastaje izlučivanje i mortalitet
stabala u nižim debljinskim razredima zbog razvijanja većeg prostora
nadraslih na štetu potisnutih stabala. Postojati može samo formula




odnosno kvocijenat stajališne progresije uvijek je niži od kvocijenta
kružno-plošne progresije. To može biti jedino u slučaju, ako je kružna
ploha progresivna. Iz lokalnih se tabela može ova okolnost lako ustanoviti
pomoću kvocijenata temeljnica dvaju susjednih srednjih stabala i
kvocijenata dvaju odnosnih stajališnih prostora. Primjećujem, da se ova
relacija jasno vidi i u konkretnim tipičnim prebirnim šumama.


4) Ja sam kod lokalnih tabela pokušao logičnim, a ne zaobilaznim
putem protumačiti, kako je provedeno generalisanje gibanja produktivnih
faktora na jedinicu površine. Utvrdio sam, da je u tu svrhu uzet kao
podloga stajališni prostor srednjeg stabla i to sam označio kao tačniju i
prihvatljiviju metodu za preblrne šume našega Krasa. Tu sam okolnost
pobliže objasnio, a nisam odmah prešao na upoređenje s Lorey-evlm
tabelama.


706