DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Ing. ANDRE PERUŠIĆ (Zagreb):


ŠUMARSTVO U BANOVINI HRVATSKO)


(NECESSITES DE I/ ECONOMIE FORESTIERE DANS
LA BANOVINE DE CROAT1E)


Uredbom o Banovini! Hrvatskoj od 26 kolovoza 1939 god. zajamčen
je toj Banovini samostalan gospodarski život u granicama zajedničke
države, a puna autonomija u poslovima šumarstva (član II, stav. I). Posebnom
uredbom prenaša se nadležnost u poslovima šumarstva, dakle i
državnoga šumarstva, na bansku vlast, dok će se po članu 11 stav 3
»posebnom uredbom riješiti! i! putanje pripadnosti i podjele državnih fondova,
imovine i dugova«, dakle i vlasništva državnih šuma.


Površinu i vrst šuma u Banovini! Hrvatskoj prikazao sam u Hrvatskom
dnevniku od 6 IX o. g. Od preko 2,723.359 hektara ili; 4,711.107 kat.
jutara šuma i šumskoga zemljišta (sa kršem) otpada na državne šume
24.3%, na komunalne 42.1%, na privatne 33.6%. Na jednoga (od pp.
4,400.000) stanovnika otpada 0.93 kat. jutafa ili na jedan dom od 5 duša
oko 4.65 kat. jutara. Da je ta površina idealno razmještena prema selima,
svaki bi se dom mogao neposredno koristiti! šumskim proizvodima za
svoju kućnu i gospodarsku potrebu.


Ali sa sadanjim stanjem ne možemo biti! zadovoljni, jer neki krajevi
obiluju šumama, drugi! — osobito kraški! — oskudijevaju. K tome najveći
dio šumskoga zemljišta nije pokriven ni izdaleka onolikim drvnim masama,
koje odgovaraju staništu, a gospodarenje šumama u znatnom je
dijelu dosta ekstenzivno. Osim toga odavna smo baštinili dezintegraciju
šumsko-vlasničkih odnosa, a novija je baština dezorganizovana uprava i
početak likvidacije šumarstva.


Zato nosioci naše šumske politike stoje pred brojnim i dosta zamršenim
zadacima, o kojima smo odavno vodili brigu u stručnoj i dnevnoj
štampi očekujući njihovo ostvarenje.


Ti! su glavnu zadaci između ostalih ovi:
1) sačuvati! pod svaku cijenu postojeće šume od daljnjega uništavanja
i propadanja;
2) podizati nove šume na kršu, zatim u ostalim bezšumnim
krajevima;


3) pristupiti reviziji postojećih šumsko-vlasničkih odnosa;


4) intenzivirati postojeće šumsko gospodarstvo;


5) starati se o tomu, da se po podmirenju opravdanih potreba stanovništva,
obrta, industrije i trgovine što više može izvoziti u druge
krajeve države odnosno u inostranstvo, a suvišcima prihoda šuma podizati
ostale grane narodne privrede i narodnoga života.


Konkretni je rečeno, ti! zadaci dali: bi se raščlaniti ovako:


A) u vlasničkom pogledu:


1) pristupiti predradnjama za postepeno izgrađivanje narodnoga
šumarstva u jedan tip šumskoga vlasništva, jer sadanje razne agrarne
asocijacije, šumske i) pašnjačke seljačke narodne ustanove (čiji su uži-


708