DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 4 <-- 4 --> PDF |
laži, ponekad i uz samu morsku obalu. A to je važno, sa uzgojnoga gledišta bez obzira na to, da. li je tu kesten autohton ili nije.5, "7 Ni u novijim radovima nemamo detaljnijih podataka o primorskim nalazištima pitomoga kestena kod nas. Ta su nalazišta samo napomenuta.8 Daleko je obilnija i potpunija strana literatura o pitomom kestenu. Dovoljno je napomenuti samo odlične monografije na talijanskom jeziku ii u njima iscrpljenu literaturu, pa da se dođe do zaključka, koliko je tu pažnje poklonjeno ovoj zaista korisnoj i interesantnoj vrsti.9-10 Međutim i nas treba da interesuje ova vrsta, a naročito na primorskim staništima. Za to joj je i posvećen ovaj rad. Pitomu kesten je poznat kao vrsta koja u određenim uslovima vanredno brzo raste, koja daje vrlo brzo dobar prihod, prije svega dobar plod, a onda i odlično drvo, podesno već rano za seljačku građu; poznat je kao vrsta, koja se lagano i brzo pomlađuje izbojcima iz panja, ponekad i toliko intenzivno, da ga je gotovo nemoguće iskorijeniti, gdje se je jednom raskopitio. Imajući te osobine pred očima, naročito na primorskim staništima, gdje je šuma jedan od glavnih uslova života, pitanje pitomoga kestena javlja se kao jedno od onih, koja su usko vezana na narodno gospodarski život. S druge strane znajući, da ima na kontinentalnim staništima obilje kestena (u t. zv. Banijskom području, na potezu Karlovac—Glina—Petrinja— Dvor, zatim u Hrvatskom Zagorju, u Hercegovini iznad Konjica, u Makedoniji u okolini Tetova, blizu manastira Kalište, blizu Strumice i drugdje) dolazak ove vrste i njezino uspijevanje baš na primorskim staništima interesuje nas i s biljno geografskoga gledišta. U vezi toga je svakako interesantno baciti pogled na naša mediteranska staništa pitomoga kestena nastojeći, da i na taj način pridonesemo ma i ii najskromniji prilog rješavanju pitanja o pošumljavanju i uopće o kultiviranju goleti na Kršu, a onda i upoznavanju ove vrste kod nas. Kao primorska staništa pitomoga kestena spominju se najčešće kod nas izvjesna staništa u Boci Kotorskoj, a onda u blizini Sušaka. Ta ćemo staništa i razmatrati. Druga staništa u Primorju pustićemo ovaj put iz vida. Boko-Kotorska staništa spominju se najčešće. I s pravom. Tu ima zaista pitomoga kestena, o kojemu nalazimo pisane podatke ii u starijojliteraturi.11 O kestenovim šumama, koje bi dolazile diljem čitave naše obale, kako to navodi Camus , nema govora.12 Vjerojajtno je da kesten ni 5 Adamo v i ć, Die Wälder Dalmatians, C. f. d. g. F. 1911, Heft. 11 0 Adamović , Die Pflanzenwelt der Adrialänder, Jena 1929. 7 Adamović , Führer durch die Natur der nördlichen Adria, Wien, Leipzig, 1915. 8 Koš an in, Pitomi kesten u nas. Pola stoljeća šumarstva, Zagreb 1926, uredio A. Ugrenović. *Piccioli , Monografia del castagno, 1922. 10 Ca m u s, Les chätaigniers, Paris 1929. 11 V i s i a n i, Flora Đalmatica sive Enumeratio stirpium vascularium etc. Vol. I. pag. 207. Lipsiae, apud Fredericum Hofmeister, 1842. 12 Op. cit. pod 10. 674 |