DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Za područje gdje ima crnoborovih šuma, dobro je došao i članak Ing. H. Ehma


o smolarenju borovih šuma, jer smolarenje, u koliko ne daje vlasniku šume pažnje
vrijedan prihod, daje zaradu mjesnom žiteljstvu, koja je zarada u predjelima crnoborovih
šuma i neophodno potrebna. To isto važi i za prikaz o gljivama, na kojem
je surađivao i J. Šugh.
Dvije konstatacije u ovoj publikaciji valja podvući: U prvom redu gledom na
naše bogatstvo u šumama dobro je podvučeno, da smo »rđavo ubedeni, da imamo
šume u izobilju«; druga je konstatacija, da kod nas još nema onog straha pred oskudicom
drveta, koji je u raznim zemljama blagotvorno djelovao na čuvanje i podizanje
šume (u članku »Koristi od šume« str. 7.). Istu misao iznio je i Ing. Ružić (str. ..)
braneći se »prevelikog pesimizma«, ali samo u toliko u koliko »odmah pristupimo ...
najintenzivnijem provođenju gornjeg programa, odnosno zakona o šumama«. Zatim
valja podvući najaktuelniji problem bosanskog šumarstva odnosno uređenje servitutnih
prava (mera i baltalika) u državnim šumama, a naglašenom po Ing. Ružicu. To uređenje
iznosi utor među glavnim zadaćama našeg šumarstva (str. 6.), jer »uređenje i
otkup servituta u Bosni životno je pitanje za tamošnje šume neposredno, a za narod
posredno« (str. 50.), a »što brži otkup (uređenje) službenosti u vezi sa strogim provođenjem
zakona još jedino mogu da spase negdašnje bogate bosanske šume« (str. 49.).
A na koji način da se izvrši uređenje servituta, lako ćemo zaključiti iz usporedbi
šumskih šteta u zajedničkim šumama (imovnih općina, zemljišnih zajednica, bosanskih
šuma) i privatnih. Tako na pr. banjalučka Direkcija drž. šuma u 1938. god. iskazuje
presuđenih šteta za 17,133.828 din., a naplaćenih svega 85.824,80 din. Ljubljanska Direkcija
imala je na 923 din. zaduženja, a 1.948 din. naplate. Ili dok tri sreza karlovačke
referade iskazuju 4.000 ŠK prijava, dotle dva susjedna slovenačka sreza iskazala
su iste god. 395 narudžbi za preko 3,000.000 biljki unaprijed plaćenih. Pa i ing. A.
Perušić2 naglašava, da su u Lici male šumske parcele seljačkog privatnog posjeda


(t. zv. gajići) vrlo dobro sačuvane, a da ima i slučajeva da pojedinci (i zaseoci) iz
vlastite pobude čuvaju šumu, koja se nalazi povrh njihovog zaseoka ili posjeda. Analogna
je pojava i u Bosni.
Brojne slike čine publikaciju privlačivom, a uzrečice daju kratke pouke, koje
se lako pamte.


Ing. O. Piškorić.


IZ UDRUŽENJA


UPLATA ČLANARINE REDOVITIH ČLANOVA U MJESECU LISTOPADU G. 1939.


Babić Vladimir, Zagreb Din. 60.— za I. polg. 1939; Bula M. Konstantin, Đurđenovac
Din. 25.— za 4/4 god. 1939; Dumendžić Adolf, Zagreb Din. 50.— za I. polg. 1934;
Heim Jovan, Oriovac Din. 100.— za god. 1940; Jozić Josip, Bjelovar Din. 100.— za
god. 1939; Oraš Igo, Split Din. 100.— za god. 1939; Stivičević Nikola, Zagreb Din.
550.— od god. 1934/2—1939; Štiglmajer Gustav, Brinje Din. 50.— za .. polg. 1939;
Vučković Dušan, Cetinje Din. 1O0.— za god. 1939; Petrak Jure, Zagreb Din. 100.— za
god. 1938; Bestal Vilim, Zagreb Din. 100.— za god. 1939.


Uplata članarine sa područja podružnice Beograd. Belanović Sava, Srem. Mitrovica
Din. 100.— za god. 1939; Gradojević Dr. M. Zemun, Din. 18.— (od-honorara);


2 Ing. A. Perušić : »Oko kreiranja ličke imovne općine« (»Šumarski list« br. 6.
iz 1939. god.).


711