DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Marko vić ing. Dragoljub, čin. pripravnik 8 pol. grupe kod sreskog načelstva u Zenici k sreskom načelstvu u Biogradu n/M. Postavljeni su: T e o f i 1 o v i ć inž. M i o d r a g, šum. pristav 8 grupe kod Šumske uprave u Golupcu. Unapređeni su: Z a č i r a n i . Luka, za tehnič. inspektora 5 grupe kod Šumarskog odsjeka Kr. banske uprave na Cetinju. M i 1 j u š inž. Nikola , za direktora šuma 3 pol. grupe 2 stepena kod Direkcije šuma u Banjaluci. Umirovljeni su: Urba s inž. Janko , viši šumarski savjetnik 4 grupe kod Banske uprave Dravske banovine u Ljubljani; Milan o vi ć Blažo , tehnički inspektor 5 grupe kod šum. odsjeka Kr. Banske uprave na Cetinju; B u r ii i k Rafael , ipodšumar I kl. 7 grupe kod sreskog načelstva u Litiji. KNJIŽEVNOST DR. STJ. HORVATIĆ: PREGLED VEGETACIJE OTOKA RABA SA GLEDIŠTA BILJNE SOCIOLOGIJE. Zagreb 1939. Izd. Jug. akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu: Prirodoslovna istraživanja, sv. 22; str. 96. U ovoj studiji prikazani su rezultati autorovih istraživanja vegetacije otoka Raba. God. 1927 prikazao je autor floru i vegetaciju otoka Plavnika (Acta Bot. inst., Zagreb), a 1934 floru i vegetaciju otoka Paga (Prirod, istraž. Jug. akad., Zagreb, sv. 19). Posljednjih godina istražuje u istome pogledu otok Krk. Kad to bude završeno, imat ćemo obrađeno s fitosooiološkog gledišta gotovo sve otočje Hrvatskog Primorja. Istraživanja vegetacije otoka Raba i Paga zaslužuju naročit interes. Njima je. autor pokazao, da je na Pagu vrlo dobro, a na Rabu slabo razvijena vegetacija vlažnih livada, košanica, te halofina vegetacija niskih poplavnih obala. Na Rabu je razmjerno dobro, a na Pagu slabo sačuvana prvobitna šumska vegetacija crnike (Quercus ilex). Studija je razdijeljena na dva dijela. U prvome dijelu prikazane su s biljnosociološkog gledišta vegetacijske jedinice. U drugom dijelu ukratko je opisana cjelokupna vegetacija pojedinih predjela otoka Raba, te provedena u tome pogledu kratka usporedba s otokom Pagom. Glavne vegetacijske jedinice otoka Raba razdijelio je autor i opisao u 20 asocijacija i S´ubasocijacija, koje pripadaju u 16 sveza i 12 redova. Nas ovdje specijalno interesuje prikaz šuma, jer je na otoku Rabu šumska vegetacija razmjerno dosta rasprostranjena, a osim toga ona je obzirom na floristički sastav vrlo dobro razvijena. Prema autoru cjelokupna današnj a vegetacija šuma i šikara (makija) na otoku Rabu pripada isključivo svezi Quer´ c io n i Lie i 3 (Br.nBl. 1936) iz reda Q u e r c e t a 1 i a i 1 i c i s (Br.-Bl. 1936). Autor je ustanovio da zadruga hrasta crnike na otoku Rabu pokazuje najbližu srodnost s asocijacijom, koju je Braun-BIanque t utvrdio u Zapadnom Medi 715 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 46 <-- 46 --> PDF |
teranu i opisao pod imenom Ouercetum ilicis galloprovincialis. Na Rabu je, međutim, razvijena posebn a varijanta ove asocijacije, zapravo samo stalna sub asocijacija, koju autor zove po jednoj od njenih najglavnijih diferencijalnih vrsta Ouercetum ilicis galloprovincialis if r a . i n e t o s u m orni. Floristički sastav zadruge crnikove šume na Rabu prikazan je na 8 snimaka. Odatle je autor našao da od općenito karakterističkih vrsta spomenute asocijacije ondje rastu: Ouercus ilex, Ruscus aculeatus, Phillyrea latifolia, Arbutus unedo, Viburnum tinus, Rosa sempervirens i Lonicera implexa. Od vrsta koje su u asocijaciji samo lokalno svojstvene rastu na Rabu: Cyclamen repandum, Asplenium adiantum nigrum ssp. onopteris, Carex distachya, Luzula Forsten i Epipactis microphylla, od kojih su potonje tri vrlo rijetke. Od svojstvenih vrsta sveze Quereion ilicis imaju u šumi crnike na Rabu razmjerno najveću važnost upravo one koje su najčešće i najstalnije i u asocijaciji Quercetum ilicis galloprovincialis u Zap. Mediteranu. Od svojstvenih vrsta sveze Quercion ilicis rastu na Rabu: Asparagus acutifolius, Smilax aspera, Clematis flammula, Pistacia terebinthus i Lonicera etrusca, a od karakterističnih elemenata reda Qucreetalia ilicis: Rubia peregrina, Pistacia lentiscus i Rhamnus alatermus. Obzirom na to zadrugu crnikove šume na Rabu autor uvrštava pod asocijaciju Ouercetum ilicis galloprovincialis. Šuma crnike čini ondje posebnu subasocijaciju, koja se od spomenute asocijacije razlikuje manjim brojem vrsta. U toj, naime, subasocijaciji nije nazočno više vrsta asocijacije, sveze (Rhamnus infeetoria) i reda (Quercus coceifera, Phillyrea angustifolia, Jasminum fruticans, Daphne gnidium), te pratilica (Buxus sempervirens, Coronilla emerus i dr.). To se ima pripisati činjenici, što se zadruga Ouercetum ilicis galloprovincialis nalazi ovdje na krajnjoj sjevernoj granici svoga cjelokupnog areala. Međutim, u šumi crnike na Rabu rastu neke vrste kojih nema, ili su male stalnosti u Zap. Mediteranu, kao: Erica arborea, Tamus communis, Fraxinus ornus, Coronilla emeroides, Paliurus spina-Christi i dr. Ove vrste upućuju na mezofilniji karakter zadruge crnike na Rabu prema zadruzi iste vrste u Zap. Mediteranu. Subasocijacija Ouercetum ilicis galloprovincialis fraxinetosum orni živi na Rabu u nešto drugačiji m klimatskim i edafskim prilikama nego asocijacija Quercetum ilicis galloprovincialis. Potonja se nalazi u području pravog Mediterana, gdje je srednja godišnja temperatura oko 15° C, a prosječna količina godišnjih oborina 500— 1900 mm. Kvarnerska šuma crnike .živi zapravo u semihumidno j klimi; tu je srednja godišnja temperatura ca 15° C, a oborine su znatno veće. Prema Prof. G r ačanin u na Rabu su za period od 1926—1932 god. iznosile oborine prosječno 1133 mm. Obzirom na to Rab se prema Zap. Mediteranu odlikuje većom humidnošću. Osim toga asocijacija u Zap. Mediteranu vezana je na pravu crljenicu, a zadruga crnikove šume na Rabu raste na smeđoj zemlji. Prema autorovim opažanjima do razvitk a zadruge Quercetum ilicis galloprovincialis fraxinetosum orni, koja na Rabu čini v e g e t a c i j s k i klimaks, vodi na kvarnerskim otocima viš e serija progresivni h sukcesija. Tako, na pr., na izrazito kamenoj vapnenjačkoj podlozi izvan direktnog upliva morske vode dolazi do razvitka vegetaeijskog klimaksa putom ove progresije: Stadij Salvia officinalis—Cytisus spinescens —> (Brometo-Chrysopogonetum grylli) -> stadij Juniperus phoenieea— J. oxycedrus -> Quercetum ilicis galloprovincialis fraxinetosum orni. Na Rabu vrlo često se vide d e g r a d a c i j sk i stadiji tipične zadruge crnikove šume. Njena degradacija nastaje djelovanjem antropo-zooičkih faktora (neracionalna sječa i paša). Takve stadije opisao je 1915 g. Morto n pod imenom »Macchie« i »Garrigue«. Makij e su zimzelene šikare nastale nakon sječe crnikovih 716 |