DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 47 <-- 47 --> PDF |
šuma. Prema autoru u pravim tipični m makijama na Rabu, na pr. u Kalifrontu, dominiraju obično Erica arborea i Arbutus unedo, a mjestimice i Myrtus communis. Jači stepen degradacije pašom i sječom očituje se u tome što makija postaje sve rjeđom, nižom i kržljavijom; sklop joj je sve više prekinut. Ona se napokon toliko prorijedi da na čistinama poraste travnata vegetacija zadruge Brometo - Chrysopogonetum grylli. Takav stadij zove Morto n »Garrigue«. Gari g stoji po srijedi između makije i prave kamenjare. U njemu su najvažniji grmovi od: Pistacia lentiscus, Quercus ilex, Juniperus oxycedrus, J. macrocarpa, Myrtus communis, Paliurus, Crataegus monogyna, Spartium junceum, Phillyrea latifolia, Erica arborea, Coronilla erneroides, Rubus ulmi´folius, Cistus villosus i dr. U mnogim predjelima sjeverozapadnog dijela Raba ovakav garig je danas veoma rasprostranjen i služi kao pašnjak. Ondje su i u zadnje dotoa veće površine općinske šume sječom i pašom pretvorene u garig. Regresij a prirodne crnikove šume na Rabu nastaje djelovanjem sječe i paše, te klimatskih nepogoda (bure) ovim smjerom: Ouercetum ilicis galloprovincialis fraxinetosum orni (optimum) -^ makija Erica arborea—Arbutus unedo —. garig: asocijacija Brometo—Chrysopogonetum grylli sa šikarom posve prekinuta sklopa —> stadij Salvia officinalis—Cytisus spinescens —> (Drypetum Jacquinianae). Područje zadruge šume crnike stere se na pretežnom dijelu otoka Raba. Međutim, iz radnje nije nam jasno pitanje zadruge šume hrasta medu n c a. U tome pogledu mogli bi se, držim, i ovdje primijeniti zaključci koje je autor utvrdio za otok Pag. Na pretežnom dijelu Pag a čini isto tako šuma crnike klimaksnu zadrugu. Ondje postoji, iako u manjoj mjeri, i tip šume hrasta medunca. Na Pagu našao je autor da su prirodne sastojine hrasta medunca razvijene u nešto većem opsegu jedino u području zvanom Dubrava, na istočnom podnožju brda Sv. Vid. Tu dolaze tipične vrste: Quercus putoescens, Fraxinus ornus, Prunus Mahalcb i dr. Od familije Betulaceae zabilježio je autor na Pagu samo Carpinus orientalis. Elementi sveze Quercion pubeseentis-sessiliflorae na Pagu upućuju da je ta vegetacija ondje razvijena tek fragmentarno, odnosno da je lokalizirana uglavnom samo na posebnim staništima (obronci izloženi prema sjeveroistoku i si.). Poznato nam je da je otok Kr k obrastao na pretežnom svom dijelu šumama hrasta medunca i b j e 1 o g r a b i ć a, dakle zadrugom iz sveze Ouercion pubescentis-sessiliflorae. Imamo li u vidu ovo što smo spomenuli za Pag i Krk, onda moramo očekivati da bi se i na Ra to u, u predjelu Kamenjak , posve prirodnim razvojem vegetacije bez dvojbe razvila, Ibar lokalno, klimaksn a zadrug a šume koja pripada svezi Quercion pubescentis-sessiliflorae. To je u toliko opravdanije, što je Kamenjak (Tinjaruša 408 m) razmjerno mnogo viši od Sv. Vida (348 m) i drugih predjela otoka Paga gdje se od prirode nalaze fragmenti spomenute zadruge. Obzirom na prostranu pustoš kamenjara na Kamenjaku, koja je posljedica vjekovnog uništavanja elemenata tamošnje prirodne šume: sječom, pašom i lošim klimatskim faktorima, trebat će u ovome pitanju prethodno raščistiti stadije progresije i regresije zadruga iz sveze Quercion pubescentis-sessiliflorae. Pored toga, držim da Rab leži isto tako kao — prema autoru — i Pag na granici između dvaju različnih klimatskih i vegetacijskih područja, od kojih jedno, i to veće, pripada u pogledu vegetacijskog klimaksa zoni sveze Quercion ilicis, a drugo (dio Kamenjaka) zoni sveze Quercion pubescentis-sessiliflorae. ´ill! Dr. Milan Anić. 717 |