DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 51 <-- 51 --> PDF |
zamahom, što ga je dao načelnik Ministarstva šuma i rudnika g. ing. Sava Vučetič, a pravcem g. ing. Sretena Rosica, šefa otsjeka istog Ministarstva. U djelcu, štampanom na 64 stranice autor je iznio nekoliko predloga za riješenje pitanja čuvanja šuma, zatim ravnoteže između proizvodnje i potrošnje drveta i pošumljavanja golijeti. Kao aktuelne probleme čuvanja šuma autor napominje naročito obezbjeđenje bespravnih gorosječa i pitanje koza. Kao što je rečeno, glavna je svrha ovoj brošuri propagandistička, pa je zato i izišla iz štampe u jesenjoj »propagandnoj nedjelji pošumljavanja«. Uredništvo. Dr. AXEL S. SABROE: ROEDQRANENS FORM OG FORMTAL — Sammenstillinger efter Tor Jonsons Metoder. (Oblik i oblični brojevi za smreku u Danskoj. Ispitivanje metoda Tor Jonsona). Radnja obasiže 152 stranice. Publikovana je u danskom glasilu za šumarska istraživanja, svezak XIV (1939), a i kao separatni otisak. U Švedskoj je zadnjih 30 godina izašloi više studija o obliku borovih i smrekovih stabala. Pitanjem se naročito bavio profesor Visoke škole za šumarstvo u Stockholmu To r Jo n SO´.. Plod tih istraživanja su njegove tablice i metode taksiranja, koje se u Švedskoj mnogo upotrebljavaju (vidi članak: »O šumarstvu Švedske«, Šum. List 1932). Danski šumar Axe l Sabro e u svojoj radnji pod gornjim naslovom ispituje, da li i u koliko švedske tablice odgovaraju danskoj smreci. Materijal za ispitivanje obasiže 2015 stabala iz raznih krajeva zemlje. Sva su ta stabla izmjerena sekcionisanjem. Dio ispod prsne visine izmjeren je u 4, a iznad 1,3 m u 10 jednako dugačkih (1/10) sekcija. Pod obličnim kvocijentom razumijeva se odnos između promjera u sredini debaonog dijela iznad 1,3 m i prsnog promjera. Materijal je pokazao, da u Danskoj nije praktički potrebno upotrebljavati t. zv. »Formpunktmethode« (vidi citirani članak u Šum. Listu), kako se u Švedskoj upotrebljava. Jonsonove tablice baziraju na Höjer-Jonsonovoj formuli za oblik krivulje debla. Sabroeva istraživanja su pokazala, da te tablice dobro odgovaraju za slabija stabla spomenutog danskog materijala, dočim za deblja stabla daju veća odstupanja. Ojačanje donjeg dijela debla (panj) siže naime kod debljih stabala preko 1,3 m iznad zemlje, tako da konkretna stabla naročito iz prorijeđenih sastojina daju u svojim donjim dijelovima veće promjere, nego što odgovara Höjer-Jonsonovoj krivulji. Smreka ima plitko korijenje, pa je ojačanje vjerojatno i time uslovljeno. U radnji je istraženo značenje ojačanja i dadene redukcije za oblične kvocijente. Osim toga je sastavljena i drvnogromadna skrižavljka za smreku u Danskoj. Dr. Nikola Neidhardt MOROZOV U NAŠEM PRIJEVODU. Pripremio sam i za koji dan dajem u štampu prijevod čuvenoga djela ruskoga naučnjaka prof. G. F. Morozova »Nauka o šumi«. Veliki renome, koji uživaju radovi prof. Morozova, a naročito pomenuti njegov kapitalni rad, govori, bez svakog drugog obrazlaganja, jasno, koliko je potrebno poznavanje toga rada i u našim stručnim krugovima. Biologij a šume — kako je izlaže Morozov, smatra se fundamentalnim radom o ovom predmetu, koji je za svaki stručni posao u šumi, upravo za razumijevanje šume, neophodno potreban svakome stručnom čovjeku. Djelo izlazi u dvije knjige. Prva knjiga sadrži: Uvod u biologiju šume i Biologiju šumskih vrsta drveća. Ona će obuhvatiti oko 13 štampanih araka običajnoga 8° formata, sa više slika u tekstu. Ako ne bude kakvih nenadanih zapreka, knjiga će izaći do kraja decembra ove godine. 721 |