DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Prilikom obilaženja ovih staništa imao sam pred očima prije svega biljne vrste s kojima tu dolazi kesten, a onda sam obratio pažnju i na prilike u zemljištu. Da bi nam slika o nalazištima kestena bila jasnija, uporedit ćemo njegova pomenuta primorska staništa sa kontinentalnim. U tu sam svrhu izabrao naša, možda najsjevernija staništa, u okolini Lepoglave. Razumljivo je, da su biljne vrste, pratilice kestena, sasvim druge na primorskim staništima, a druge opet na staništima kontinentalnim, na kojima inače dolazi gros naših kestenovih šuma. Vidjeti ćemo, da je kesten u tom pogledu svakako jedna od rijetkih vrsta, koja pokazuje, mogli bismo kazati, pravi kozmopolitski karakter. S njim bi se u tom pogledu možda mogao uporediti jedino crni bor. S obzirom na prilike u zemljištu, pitomi kesten je, po mišljenju i po rezultatima istraživanja mnogih, takode veoma interesantan. Najobičnija mu je oznaka, da je c a 1 c i f u g a, dakle vrsta koja ne dolazi na zemljištu, gdje ima vapna u išta većoj količini!.13 Govoreći o kestenovim staništima A d a m o v i ć ističe silikatna zemljišta, na kojima on uspijeva odlično.11 Camu s navodi vrlo mnogo podataka, koji bacaju određeno svjetlo na njegovo rasprostiranje, a prije svega na odnos između njega i zemljišta.15 Rezultat ispitivanja zemljišta sa naših primorskih staništa i njihovo upoređenje sa rezultatima iz kontinenta, daje izvjesno obavještenje u tom pogledu s obzirom na naše prilike i naš rad oko podizanja kestenovih sastojina. U vezi navedenoga naša će razmatranja obuhvatiti: I. »Kestenove dubrave« u Boci Kotorskoj; II. Kesten kod Gornjega Jelenja iznad Sušaka; III. Kesten u okolici Lepoglave; IV. Izvjesne stanišne činioce u kojima dolazi kesten. Ovome radu pridružena je i karta o položaju pomenutih staništa. I. »(KESTENOVE DUBRAVE« U BOCI KOTORSKOJ. Da bi dobio što jasniju sliku o kestenu na primorskim staništima, obišao sam sva njegova staništa u Boci Kotorskoj, za koja sam čuo. V i s i a n i, opisujući floru Dalmacije, kaže ovo:111 Castanea sativa Mili. gard. diet. ed. VIII (1768) sp. 1. Kostanj. Hab. forte eulta, in insulis circa Žara et in insula Solta; sylvulam vero constltut loco ex ipsa Kostanjcza dicto, et supra Stolivo in Canale di Cattaro. Floret Junio. Usus . Fructus edules; lignum ad opera varia adhibetur turn a fabris lignariis turn a doliariis. 13 V. op. c. pod 8. 14 V. op. c. pod 6. 15 V. op. c. pod 10. 16 V. op. c. pod 11. 676 |