DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Iišćara (Cornus mas, Fraxinus ornus, Prunus mahaleb). To nas upućuje na činjenicu, da je to stanište dobrim dijelom izišlo iz tipične zimzelene zone i zašlo u zonu mješovitih Iišćara. Sudeći po raspodjeljenoj vegetaciji, malogdje kao baš u Boci Kotorskoj dolazi toliko nagla promjena stanišnih prilika. Ponekad, kao baš na ovome staništu, dolazi zimzelena zona u nevelikom, uskom pojaščiću, koji je jedva širok koji metar, uz more, pa se na njega brzo nadovezuje pojas mješovitih Iišćara. Nedaleko, na zaklonjenom staništu u Tivtu, zimzeleni pojas je daleko širi. U drugim opet slučajevima u Primorju i nema izrazitoga zimzelenoga pojasa, jer se uz obalu morsku odmah javlja zona mješovitih Iišćara (Takova je većina staništa na sjevernom dijelu Hrvatskoga primorja). 2. Kestenova dubrava »Rudine«. Ona je smještena iznad Kamenara, na S. W. ekspoziciji. Uspinjući se od morske obale do ove dubrave, može se lako ustanoviti ove karakteristične pojaseve: a) zimzeleni mediteranski s elementima makije; b) zemljište pod poljoprivrednom obradom, »baštine« pod maslinjacima; c) pojas u kome dolazi u obilju Erica verticillata, Salvia officinalis, Punica granatum i Paliurus aculeatus — a onda dolazi d) pojas pitomoga kestena. Iznad ove dubrave dolaze mješoviti lišćari, naročito Carpinus duinensis, Juniperus oxycedrus, Quercus lanuginosa, Paliurus aculeatus, a sa ostale je tril strane obilna Erica verticillata, Salvia officinalis, Spartilum junceum, Punica granatum, Paliurus aculeatus. U pogledu donje sastojine odnosno etaže šiblja, i ovaj kestenik pokazuje osobine kao onaj iznad Stoliva: gdje je sastojina sklopljena, nema pod njom uopće jače vegetacije, a gdje je sklop narušen, dolazi Erica verticillata, Pistacia terebinthus, Cistus, Spartium junceum, Ruscus aculeatus, Juniperus oxycedrus, Fraxinus ornus, Rubus. I ovdje, kao i kod Stoliva, izgleda da je zemljište duboko i dobro. Kesten pokazuje jaku izdanačku snagu i na starijim panjevima. Kažu, da dobro rodi svake godine i računaju da svako odraslije stablo, »svaki korijen«, može donijeti godišnje 100 do 150 kg kestena. U Boci razlikuju kesten po slatkoću. Kažu, da je baš iz ove dubrave najslađi i da ga narod najvoli od svih kestena u Bocil. Pod kestenom se vidi obilna prostirka. Narod kaže, da kesten iima velika »pera«, koja dobro pokrivaju ii zemljišta i sjeme kad padne u »šišaricama«, odnosno u ježovkama. 3) Kestenova dubrava u Kostanjici. Iz kestenove dubrave Rudine prešao sam u Kostanjicu. Na prelazu iz Rudina prema Kostanjici nalazi se obilna formacija Salvia officinalis, medu njom dolazi Spartium junceum, Paliurus aculeatus, Juniperus oxycedrus. Tu i tamo dolaze maslinjaci, a onda jača sastojina, »jači korenii« duba, Quercus lanuginosa. Ova dubrava dobila je ime po kestenu. I Vilsiani je spominje.20 Nalazi! se na N-W ekspoziciji. Spušta se prema moru mnogo niže nego ona u Rudinama. Po rubovima kestenove sastojine nalazimo na nižim V. Otp. c. pod 11. 678 |