DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1940 str. 10 <-- 10 --> PDF |
svoje redove posljedice — ponekad sjeme illi uopće neće klijati ili će klijati veoma slabo. Dubina sjetve ili debljina pokrova sjemena pripada svakako medu one momente, kojima valja obratiti mnogo pažnje. Prof. Mulopulos iz Soluna podvrgao je ispitivanju u tom pogledu sjeme četinara, koji: najviše interesuju staništa Grčke.1 Ova ispitivanja imaju važnost i za naša primorska staništa, pa su već radi toga za nas od velikoga interesa. No prije nego se osvrnem na ovaj interesantan rad, koji će dobro poslužiti u šumskom gospodarstvu mediteranskih zemalja uopće, bacit ću pogled na izvjesna druga istraživanja odnosno mišljenja u ovom pravcu. Na taj način će nam ispitivanja prof. Mulopulosa biti potpunija, činit će sa drugima jaču cjelinu, koja neće biti od važnosti samo za šumsko gospodarstvo u užem Mediteranu nego i za gospodarstvo na drugim staništima. Može se reći, da su i stariji autori radova iz uzgoja šuma redovno davali mišljenje i o dubini sjetve. Ali sistematska eksperimentalna istraživanja vezana su ipak na novije vrijeme sve i pored činjenica, da se tu radi! o običnom poslu, o sjetvi sjemena odnosno o dubini sjetve, za što bi se moglo pretpostaviti, da je već istraženo odavna. Stari majstori, G. L. H a r t i g, C o 11 a, pa B u r c k h a r d t, Borggrev e i drugi davali su u svojim radovima savjeta o dubini sjetve. H a r t i g preporučuje za sjetvu borovog sjemena dubinu od 0,4—0,7 cm.2 C o 11 a predlaže za istu vrstu 0,3—0,7 cm.8 Burek h a r d t preporučuje za bor dubinu od 0,5 cm na pjeskovitom zemljištu, a na glinovitom traži još pliću sjetvu/ Borggrev e daje općeniti savjet, da dubina sjetve odnosno debljina pokrivača bude u izravnom odnosu prema volumenu sjemena, pa se dubina mijenja, ide sve do 6, pa i do 8 cm.5 M a . r preporučuje za smrčevo i borovo sjeme dubinu od 10—15 mm.6 I tako redom. Imajući pred očima dugogodišnja opažanja u radu sa proizvodnjom biljka u rasadnicima, pa računajući da će se s j e t v a p o v a 1 j a t i, preporučio sam za naša, često suši izložena staništa, da .sjetva sjemena bijeloga bora bude duboka oko 1 cm.7 Razlog da se u praksi ne obraća dovoljno pažnje sjetvi, a onda naročito dubini sjetve, bit će poglavito u tome, što smo navikli, da je sjeme naših domaćih vrsta, prije svega smrče i bora, najčešće razmjerno jeftino. U vezi toga su naše sjetve redovno vrlo guste — držeći se one narodne »bolje da je gusto, nego da je pusto«. Prema tome se i kod slabije provedene sjetve očekuje, da će izbijati! odnosno iznići dovoljan broj biljki. 1 Prof. Mulopulos , Istraživanja o dubini sjetve i klijanju sjemena P. halepensis, P. brutia, P. nigra, C. sempervirens i Abies cephalonica X alba. Thessaloniki, 1939. (Štampano na grčkom sa izvodom na njemačkom). 2 H a r t i g, Lehrbuch für Förster 1808. 3 C o 11 a, Anweisung zum Waldbau, 1835. 4 Burckhardt , Säen und Pflanzen. Sechste Auflage. Trier, 1893. 5 Borggreve, Die Holzzucht, 1891. 6 Mayr , Waldbau auf naturgesetzlicher Grundlage. Berlin, 1909. 7 Baien , Šumski rasadnici, Zemun, 1938. 8 |