DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1940 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Od novijih eksperimentalnih istraživanja zaslužuju naročitu pažnju Denglerova. 8 On je ispitivao dubinu sjetve bijeloga bora. Njegova su ispitivanja zasvjedočila između ostaloga ovo: 1) Plitko --.% cm pokriveno — borovo sjeme izbilo je u najviše slučajeva najprije iz zemlje, a pri tom je najčešće vrat hypokotila bio savijen gotovo u pravom uglu, pa je ponik izgledao kao mala kukica, zabodena u zemlju. Taj tip ponika može se nazvati »kukasti tip«. (V. na slici broj 1 i 2.) 2) Dublje zasijano sjeme (1 cm) izbilo je iz zemlje najprije s vratom, dok mu je glavica isprva ostala još u zemlji. Na taj način je ponik poprimio oblik luka, ili bolje oblik kvačice, pa možemo kazati, da je to ponik tilpa luka odnosno tipa kvačice. I čim glavica izbije iz zemljje, počinje se kvačica ispravljati. Ponik postepeno uzima oblik kukast i ne razlikuje se više od prvoga tipa (V. na slici broj 3 i 4). Tipovi klijanja odnosno ponika. 3) Sasvim drugi tip pokazuje ponik, kad je sjeme znatno dublje posijano (oko 2 cm). Ponik u tom slučaju izbija najčešće bez sjemenoga ovoja. On se je već za vrijeme prodiranja kroz zemlju odvojio, pa ponik izbiia u pruženom luku iz zemlje. Supke izbijaju često vrlo polagano, pojedinačno; ostaju dugo žućkasto-bliijedo-zelene, medu sobom isprepletene. To je tip slabića. Jače biljčice izbiju nešto bolje, polagano razviju svoje supke i konačno dobiju normalnu zelenu boju (V. na slici broj 5 i 6). 4) Ako je sjeme pokriveno 3 cm i više, po pravilu se ne može vidjeti razvitak ponika. Jedino prilikom kopanja možemo ustanoviti, kako su se klice razvijale pod površinom. To je tip mrtvorođenčadi (V. na slici broj 7 i 8). On dolazi često pored pomenutih tipova: gdje je sjetva plića, sjeme je niklo, gdje je sjetva dublja (ovoga tipa), sjeme nije niklo. Razumljivo je, da pri klijanju imaju mnogo utjecaja individualne osobine. Tragom Denglerovim išao je R u b n e r ispitujući klijanje sjemena smrče.9 Upoređujući rezultate svojih istraživanja sa rezultatima istraživanja Denglerovih došao je Rubner (pored do ostalih) i do ovih zaključaka: 8 D e n g 1 e r, Über die Wirkung der Bedeckungstiefe auf das Auflaufen und die erste Entwicklung des Kiefernsamens. Z. f. F. u. J. 1925. Rarbner , Bedeckungstiefe und Keimung des Fichtensamens. F-w. Z. 1927. 9 |