DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1940 str. 18 <-- 18 --> PDF |
se dve kišne i jedna suha perioda. U njoj kiše padaju vrlo kratko vreme. dok je inače ostali deo godine potpuno suh. Treća oblast su Monsunske zemlje, u koje dolazi Indija, Indokina, Malajski arhipelag, Kina i Japan. U ovoj oblasti je i mesto najbogatije kišom, tako da u dolini Bramaputre u Asamu godišnji talog dostiže i 12.000 m. m. Posle ovako obilnih kiša u Monsunskim oblastima nastupa suša. Zatim dolazi oblast Pasata. Ona je vrlo oskudna u vodenim talozima, pa tako po dvadeset i više godina ne padne ni kap kiše u pojedinim delovima ove oblasti, kao što je Sahara ili unutrašnji krajevi Australije. Peta oblast je umerena. Ova ima vodenih taloga u dovoljnoj količini, a isto tako su raspoređeni dosta pravilno preko ćele godjne. Godišnji talog iznosi oko 700 m. m. Najzad imamo oblasti, koje su u višim geografskim širinama, sa oštrom kontinentalnom klimom. Ove su oblasti oskudne u vodenim talozima, tako da u Sibiru bude svega 400 m. m. godišnje, a u Turkestanu dolazi samo 120 m. m. godišnjeg taloga. Podaci meteoroloških merenja vodenih taloga preko godine jako variraju kako za pojedina mesta tako i za pojedine već pomenute oblasti. Na osnovu ovih zapažene su i izvesne periode, koje su obilnije vodenim talogom, nego inače, dok su druge oskudnije. Uopšte posmatranjem klimatskih faktora zaključuje se, da ovakve periode traju oko 35 godina. Ove su periode izražene sa vlažnijim i hladnijim godinama, posle kojih dolaze suvlje i toplije. Za vreme ovakvih vlažnih perioda vodeni talog bude za nekih 20% viši nego inače, dok je prosečna temperatura za oko 1° C niža. Tačne podatke o količini godišnjih vodenih taloga na našoj zemlji nije moguće skupiti. Ali je ipak moguće dati bar približne podatke o tome. Statistički prikupljeni podatci za duži period godina daju izvesne mogućnosti za određivanje jedne prosečne količine godišnjih taloga, koji padnu na zemlju. U ovakvim razmatranjima može nas zadovoljiti i! približna tačnost. Najtačnije statistike, a ujedno i iz brojno najvećih merenja, postoje za Švajcarsku. Tamo je naime utvrđen prosečni godišnji vodeni talog u iznosu od 3800 mm. Ako bismo potražili prosečan godišnji talog za ćelu površinu naše zemlje odnosno za površinu od 510,000.000 kvadratnih kilometara, morali bismo uzeti aritmetičku sredinu svih godišnjih taloga iz karakterističiih kišnih oblasti, a pored toga i izvestan k´oeficijenat ekstremiteta. Pod današnjim okolnostima meteoroloških merenja dobili bismo jedan prosečan talog od nekih 1000 mm godišnje. Prema tome računali bismo, da ova količina vodenih taloga padne svake godine na zemlju, a iz toga bismo došli do ukupne količine vodenih taloga u jednoj godini, ;! što bi iznelo 510 000.000 X 1,000.000 Xlm s = 510,„ooo„ooo,ooo,ooo mili 510.000 kubičnih kilometara vode. Kako .celokupna količina vode na zemlji iznosi 1284,000.000 kub. kilometara, to izlazi da preko godine u obliku vodenih taloga padne na zemlju samo 0.04% od ove količine. Drugim recima vidi se, da vode na zemlji ima za 2500 godišnjih vodenih taloga. I pored sve moguće netačnosti i nepouzdanosti podataka o prosečnim godišnjim vodenim talozima na zemlji, ipak ovaj račun pokazuje nesumnjivo, da preko jedne godine padne na zemlju jedan relativno vrlo malen postotak od 0,04% celokupne vodene mase na zemlji. Znači, 16 |