DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1940 str. 3 <-- 3 --> PDF |
............ .... 64. ...... 1940 Ing. RUD. ANTOLJAK (Zagreb): PROPAGANDA ŠUMARSTVA U PRAKSI (LA PROPAGANDE FORESTIERE DANS LA PRATIQUE) Angažiran od Banovinskog odbora za propagandu pošumljavanja u zagrebu, održao sam u mnogim mjestima Hrvatskog Zagorja niz popularnih predavanja s projekcijama o šumarstvu naše domovine. Ova propagandna turneja ü svrhu popularizacije šumarstva prvi je pokušaj ovakove vrsti kod nas, pa smatram korisnim da iznesem svoja opažanja i utiske o ovome načinu propagande. Gosp. Ing. Vladislav Beltram napisao je još 1934 godine u Šumarskom Listu br. 1. članak pod naslovom »Za unapređenje našeg šumarstva«. U današnje vrijeme, kad se ne shvaća važnost šuma i šumarstva, kad se još uvijek vjeruje i misli, da šuma izraste preko noći, kad se šumske štete penju na 15—20 milijuna dinara godišnje (samo na području bivše Savske banovine), taj je članak više nego ikada aktuelan. Stoga razloga smatram najzgonijim da na mjesto uvoda citiram neke pasuse iz navedenog članka: »Odnos našeg čovjeka prema vlastitoj šumi uslijed nepoznavanja pojmova njenog uzgoja, njege i iskorišćavanja nije onakav, kakav bi trebao da bude. Neuporedivo gori je odnos našeg naroda prema šumama zajedničkog i državnog vlasništva, gdje vlada psihoza, da je šuma dar božju, kojim čovjek može neograničeno da se služi, neiscrpivo blago, kojega ne može nestati, blago, kojega korišćenje nema niko pravo da mu brani, ni zajednica, ni država kao vlasnica. U to bajno bogatstvo naših šuma vjeruje i naša laička javnost. Sedam milijuna hektara šume u državi, s kojom brojkom naša statistika tako sigurno operiše, mogla je da nas uvjeri o našem neizmjernom bogatstvu na šumama. Koliko je od tih milijuna još netaknute šume, a kako izgleda ostali dio, u kojem se gospodari? Kolik je postotak od ovoga dijela šuma, koje su otvorene iskorišćavanju po čovjeku, još šuma, a koliki postotak tek šumom obraslo zemljište?« »Šume i šumarstvo, čiji proizvodi u najboljim godinama konjunkture učestvuju sa preko 30% vrijednosti cjelokupnog našeg izvoza, vode očajnu borbu za svoj opstanak na bezbroj frontova sa jednim jedinim neprijateljem: neshvaćanjem važnosti šuma i šumarstva.« »Ako je naš neprijatelj neznanje i neshvaćanje, što iz neznanja proizlazi, onda postoji za njegovo suzbijanje samo jedno oružje: prosvjeta. Sredstvo prosvjete je propaganda i popularizacija šumarstva.« 1 |