DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1940 str. 30     <-- 30 -->        PDF

komade stene, a možda i koji! veći komad kamena, dok bi: bujica sa
područja, gde je bilo pre toga šume, nosila sve od reda, počev od sitnog
peska do čitavih blokova stena, razdrobljenih u komade različite veličine
... U čemu je ova razlika? U delovanju šume svakako, jer je ona
prethodno ceo površinski sloj ispunila raznim pukotinama, u kojima su
bile smeštene žile (korenje) bilo odraslih stabala ili pak džbunastih podstojnih
vrsta (si. 4).


U uskoj vezi sa ovom pripremom za spiranje, koju šuma vrši na
površini zemlje, a naročito na strmijim terenima, javlja se i jedna druga
karakteristika. Količina materijala, koju takva bujica nosi sobom, ili bolje
rečeno, intenzitet spiranja mnogo je veći kod bujica, koje su postale na
terenima nekada pokrivenim šumom. Kod bujica, koje su postale na
golim terenima, obraslim travom, korovom ili sitnim džbunastim vrstama,
ne možemo naći toliko materijala, a on je i po svojoj krupnoći znatno
ispod onog materijala kod bujica u prvom slučaju. Ova sama konstatacija
objašnjava pojavu jako aktivnih bujica baš na terenima, gde je
nedavno bilo šume. Usled toga se i javila ona veza između pošumljavanja
i stvaranja bujica.


Iz svega već iznetog izlazi, da pošumljenost bujičnog područja u
vezi sa opsežnim građevinskim radovima na uređenju bujica moramo
shvatati veoma pažljivo. Takva pošumljavanja moramo vršiti veoma
oprezno, jer je nesumnjivo, da će takve mere dati povoljne rezultate u
samome zaustavljanju spiranja, ali samo u izvesnom vremenu i pri
datim povoljnim okolnostima. Kada takva šuma odraste, javljaće se
gotovo uvek svi oni procesi spiranja i oburvavanja, samo u mnogo jačoj
meri. Ova će pojava biti neminovna u svim onim bujicama, u kojima se
prilikom uređenja išlo samo za pošumljavanjem, dok su građevinski
radovi izvršavani delimično i provizorno. Sve dok se efikasnim građevinskim
objektima ne zaustavi proces spiranja, erozije i korozije u samome
koritu, šuma neće biti u stanju da se održi na takvim bujičnim
terenima.


U bujicama u okolini Uzica ima nekoliko očiglednih primera, iz
kojih se može videti razlika, koja postoji između bujica u jednom istom
slivu, od kojih je jedna na području, koje je šuma pripremila za rad
vode, dok je druga bila izložena samo neposrednom uticaju atmosferilija,
na inače golom ili slabo obraslom zemljištu.


Mehanički odnos šume prema bujici.


Snaga vode u jednoj navali bujice dostiže takve razmere, da je
teško i zamisliti takvu silu, koja bi bila u stanju da joj pruži ozbiljan
otpor. U takvim prilikama nemožemo zahtevati, da se šuma odupre
ovakvoj neobuzdanoj sili, kakva je jedna navala bujice. Pri udarcima
jedne ozbiljne bujice ne treba očekivati da će šuma bilo kakve gustüne
ili starosti biti u mogućnosti da se održi pred navalom ove stihijske
snage, a još manje da će je uspeti da zadrži. Jedna ozbiljna bujica obara
i izvaljuje stabla još pre nego što uopšte dođe do njih. Usled ogromnog
vazdušnog pritiska, koji se javlja ispred prvog vala bujice, stabla se
izvaljuju i! obaraju, iz čega se odmah može zaključiti, kolika je nesrazmernost
u snagama. Bujica, koja je u stanju da sobom povuče toliku
količinu materijala, za koji bi bilo potrebno nekoliko stotina železničkih


28