DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1940 str. 30 <-- 30 --> PDF |
komade stene, a možda i koji! veći komad kamena, dok bi: bujica sa područja, gde je bilo pre toga šume, nosila sve od reda, počev od sitnog peska do čitavih blokova stena, razdrobljenih u komade različite veličine ... U čemu je ova razlika? U delovanju šume svakako, jer je ona prethodno ceo površinski sloj ispunila raznim pukotinama, u kojima su bile smeštene žile (korenje) bilo odraslih stabala ili pak džbunastih podstojnih vrsta (si. 4). U uskoj vezi sa ovom pripremom za spiranje, koju šuma vrši na površini zemlje, a naročito na strmijim terenima, javlja se i jedna druga karakteristika. Količina materijala, koju takva bujica nosi sobom, ili bolje rečeno, intenzitet spiranja mnogo je veći kod bujica, koje su postale na terenima nekada pokrivenim šumom. Kod bujica, koje su postale na golim terenima, obraslim travom, korovom ili sitnim džbunastim vrstama, ne možemo naći toliko materijala, a on je i po svojoj krupnoći znatno ispod onog materijala kod bujica u prvom slučaju. Ova sama konstatacija objašnjava pojavu jako aktivnih bujica baš na terenima, gde je nedavno bilo šume. Usled toga se i javila ona veza između pošumljavanja i stvaranja bujica. Iz svega već iznetog izlazi, da pošumljenost bujičnog područja u vezi sa opsežnim građevinskim radovima na uređenju bujica moramo shvatati veoma pažljivo. Takva pošumljavanja moramo vršiti veoma oprezno, jer je nesumnjivo, da će takve mere dati povoljne rezultate u samome zaustavljanju spiranja, ali samo u izvesnom vremenu i pri datim povoljnim okolnostima. Kada takva šuma odraste, javljaće se gotovo uvek svi oni procesi spiranja i oburvavanja, samo u mnogo jačoj meri. Ova će pojava biti neminovna u svim onim bujicama, u kojima se prilikom uređenja išlo samo za pošumljavanjem, dok su građevinski radovi izvršavani delimično i provizorno. Sve dok se efikasnim građevinskim objektima ne zaustavi proces spiranja, erozije i korozije u samome koritu, šuma neće biti u stanju da se održi na takvim bujičnim terenima. U bujicama u okolini Uzica ima nekoliko očiglednih primera, iz kojih se može videti razlika, koja postoji između bujica u jednom istom slivu, od kojih je jedna na području, koje je šuma pripremila za rad vode, dok je druga bila izložena samo neposrednom uticaju atmosferilija, na inače golom ili slabo obraslom zemljištu. Mehanički odnos šume prema bujici. Snaga vode u jednoj navali bujice dostiže takve razmere, da je teško i zamisliti takvu silu, koja bi bila u stanju da joj pruži ozbiljan otpor. U takvim prilikama nemožemo zahtevati, da se šuma odupre ovakvoj neobuzdanoj sili, kakva je jedna navala bujice. Pri udarcima jedne ozbiljne bujice ne treba očekivati da će šuma bilo kakve gustüne ili starosti biti u mogućnosti da se održi pred navalom ove stihijske snage, a još manje da će je uspeti da zadrži. Jedna ozbiljna bujica obara i izvaljuje stabla još pre nego što uopšte dođe do njih. Usled ogromnog vazdušnog pritiska, koji se javlja ispred prvog vala bujice, stabla se izvaljuju i! obaraju, iz čega se odmah može zaključiti, kolika je nesrazmernost u snagama. Bujica, koja je u stanju da sobom povuče toliku količinu materijala, za koji bi bilo potrebno nekoliko stotina železničkih 28 |