DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1940 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Sjeverni dio bivše Savske banovine, koji je obuhvaćen Zagrebačkom gorom, Kosteljom, Ivančicom, Strahinšćicom, Kalnikom, Maceljom, Kolosom i Topličkom gorom, naziva se Hrvatsko Zagorje. Političko-upravno njega sačinjavaju slijedeći srezovi: Donja Stubica, Zlatar, Ivanec, Novi Marof, Krapina, Klanjec, Pregrada, Sv. Ivan Zelina, te dijelovi srezova Varaždin i! Ludbreg. U orografskom smislu je Hrvatsko Zagorje kraj sa stotinama brežuljaka i humaka, kojima se visina kreće između 200—400 m, dok najviši vrhunci gora dosižu visinu od nešto preko 1000 m. To su vrhunci Ivančice (1061 m) i Zagrebačke Gore (Sljeme 1035 m). Na površini od cea 2.600 km2, koji! prostor zauzima Hrvatsko Zagorje, živi 420.000 ljudi. To je jedan od najnapučenijih krajeva naše domovine i na jedan knr otpada prosječno 160 ljudi. Cijela površina Hrv. Zagorja je gotovo sva produktivna. Na šumska tla otpada 920 km2, što znači, da šume zauzimaju 7» cjelokupne površine. Šumska površina je većim dijelom relativno šumsko tlo. Šuma privatnih ima cea 75%, a šuma zemljišnih zajednica 15%. Hrvatsko je Zagorje prenapučeno i posljedica te prenapučenosti je pomanjkanje obradive zemlje. Poprečno na svakog stanovnika bivše Savske banovine otpada 0,80 ha, a na Zagorca samo 0,60 ha, što je osjetljivo manje.1 Daljnja posljedica prenapučenosti je ništenje i haranje šuma. Uslijed sve većih potreba na drvetu i sječe starijih sastojina preostale su danas u glavnom mlađe sastojine, tako da gotovo i nema za sječu zrelog drveta. Eto, takove su prilike Hrvatskog Zagorja, kraja, gdje se vršila po pularizacija šumarstva i propaganda za očuvanje šuma. Organizacija propagande. Banovinski odbor u Zagrebu kao organi zator ove propagandne turneje obavijestio je sreske pododbore za pro pagandu pošumljavanja i čuvanja šuma Hrvatskog Zagorja o predava njima. Njihova je dužnost bila da organizuju svaki u svome srezu pro vedbu te propagande i s reski šumarski referenti kao tajnici tih sreskih podobora pozvali su pučanstvo putem reklamnih plakata, općina, crkve nih propovijedaonica i lično, da posjeti ova »predavanja o šumskom go spodarstvu sa kino-slikama«. Odbor je dao izraditi potrebne diapozitive iz šumarstva, a projekcioni je aparat posuđen od Higijenskog zavoda u Zagrebu. Odabrano je 19 mjesta Hrv. Zagorja, gdje su se imala održati pre davanja, što je svakako premalen broj. Izvedba propagande. Dne 6. marta pr. g. započela je ta propagandna turneja, a 31. marta je završena. Počela je u Donjoj Stubici, a nastavila se u O. Stubici, Mariji Bistrici, Bistranskoj Poljanici, Oroslavlju, Zlataru, Loboru, Mihovljanu, Ivancu, Lepoglavi, Krapini, Radoboju, Začretju, Tuhelju, Vel. Trgovištu, Pregradi, Desiniću, Sv. Ivan Zelini i Kašini. Od ovih mjesta neka su sjedišta srezova, a neka općinska sjedišta i veća sela. Održana su ukupno 34 predavanja u tih 19 mjesta u 26 dana. Od ta 34 predavanja 19 ih otpada na predavanja održana školskoj djeci i 15 1 »Gospon, kaj moremo, kad nas je preveć, a zemle malo« bio je odgovor Zagoraca na apel, da čuvaju svoje šume. 3 |