DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1940 str. 6 <-- 6 --> PDF |
na predavanja za odrasle. Broj slušača na ova 34 predavanja iznosio jecca 4.300, od čega otpada nešto ispod 3.000 na školsku djecu, a 1.300 na odrasle. Dnevno su održana dva predavanja. Jedno — podnevno predavanje — za školsku djecu i to za starije razrede, a drugo — večernje predavanje — za odrasle. Poslije održanog predavanja — podnevnog i večernjeg — razvila bi se diskusija, u kojoj bi učitelji, seoski gospodari i svećenici uzimali rjieč. Najveći se broj slušača sakupio u mjestu Radoboju (230), Bistranskoj Poljanici (160), Zlataru i Loboru (120). U Krapini, Začretju i Pregradi interes je za predavanja, sudeći po broju sakupljenih ljudi, bio neznatan, pa se najavljena predavanja nisu nil održala. U Oro* slavlju je održano jedno predavanje seljačkim sinovima, učesnicima poljoprivrednog tečaja banske uprave. Vrijeme , kad su se održavala predavanja, kretalo se između .—7 sati na večer, o čemu su odlučivale mjesne prilike. Kada bi se predavanja držala zimi ili u kasnu jesen, a to je najzgodnije vrijeme za seljaka, trebalo bi ih držati u 5 sati. Ljeti uopće nema smisla radnim danom po selima držati predavanja, radi zaposlenosti seljaka na polju i vinogradu, te umora po završenom radu. Nedjelje, blagdani, godišnji godovi i sajmovi su najzgodniji dani za propagandu, bez obzira na godišnju dob. Dvorane , u kojima su se držala predavanja, bile su u glavnom učionice pučkih škola, koje su često puta bile i premalene da prime sve slušače. Za te su svrhe najzgodniji narodni domovi i kino-dvorane. One mogu da prime velik broj slušača, a osim toga su već i udešene za prikazivanje projekcija, te snabdjevene potrebnim namještajjem: stolicama, potrebnom rasvjetom, platnom za projiciranje i zastiračima. Slušač i su na večernjim predavanjima bili sve sami seljaci, upravo oni, kojima su ta predavanja prvenstveno i bila namijenjena. Sve sami stariji i ozbiljniji ljudi sačinjavali su pretežni dio sakupljenog broja slušača. Uz ove bi prisustvovali predavanjima učitelji i po koji svećenik, a u nekim mjestima i žene u prilično velikom broju. Kao što su i popularno pisane knjige o šumskom gospodarstvu, uz časne iznimke, prava rijetkost, isto su tako i predavanja o šumarstvu neke vrsti raritet u grada i na selu.2 Školsk a djec a su bila najbrojnije zastupana. Po nekoliko stotina djece viših razreda prisustvovalo je ovim predavanjima. Poslije održanog predavanja izdali bi upravitelji škola nalog, da djeca pišu školsku zadaću o onome, što su čuli i vidjeli na predavanju. Tema i srž predavanja dala bi se izreći riječima: »Čuvajte i štedite svoje šume«. Odraslima je bilo nesumljivo lakše predočiti važnost šume i šumarstva, nego školskoj djeci, pa se stoga pričom djeci predočila potreba čuvanja šuma i koristi, koje imamo od njih. Kinoprojekcije, i ako malobrojne, bile su sretno izabrane. Za kojih 30—40 minuta se izredalo pred očima slušatelja 50 diapozitiva. 2 Putujući i držeći predavanja po Hrv. Zagorju, posjetio sam mnoge narodne knjižnice, kojima upravljaju mjesni učitelji. Oni su me kao najbolji poznavaoci seljaka i njegove duše uvjerili, da seljaci najrade čitaju gospodarske knjige, koje obiluju poučnim slikama. Prelistao sam mnoge kataloge tih knjižnica, ali knjige o šumskom gospodarstvu nisam našao. 4 |