DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1940 str. 7 <-- 7 --> PDF |
;Svaki je diapozitiv bio popraćen potrebnim tumačenjem. Kinoprojekcije su prikazivale ispravno njegovane šume, korist i važnost šumarstva, te posljedice uništenja šuma: oskudicu na drvetu, nestajanje i sapiranje plodne zemlje, poplave, utjecaj vjetra i vode, te ostvarenje krša i golijetii. Nadalje nekoliko snimaka ogoljelih planina Hrvatskog Primorja Dalmacije. Kinoprojekcije su najviše pridonijele, da je odaziv slušača bio tako brojan. Šumarska bi predavanja bila bez njih suhoparna, a utisak bi samih riječi brzo izblijedio. Mnogi diapozitivi popraćeni potrebnim tumačenjem ostavljali bi na slušače tako velik dojam, da bi seljaci prekidali prikazivanje i glasno izražavali svoje zgražanje nad posljedicama haranja.3 Diskusija , koja se obično razvila poslije predavanja, bila je prilično burna.* U njoj bi sudjelovali i uzimali riječ uz učitelje i svećenike sve sami ozbiljni gospodari, te se njihovim primjedbama mora da pokloni što veća pažnja i važnost. Seljaci bi se tužili na mlitavost i sporost vlasti u provođenju odredaba zakona o šumama, pogotovo što se tiče šumskih krađa, koje su tamo, gdje su šume zajedničke i seljačke, prava rak-rana našeg sela i uzrok mnogim diobama i svađama. Nadalje bi zahtijevali, da vlasti šumske kazne odmah utjeruju, jer će se samo tako postići poštivanje zajedničkog i privatnog vlasništva. Mnogi su se gospodari tužili na čestu tuču (gräd), koja da je po njihovom uvjerenju posljedica prekomjernog ništenja šuma.5 Zbog istog su razloga njihove niive i livade poslije veće kiše za čas pod vodom. U diskusiji je gotovo najčešće padalo pitanje, kako to da vlasti na jednoj strani propagiraju čuvanje šuma, a na drugoj dozvoljavaju da se šume sijeku i nište. Mnogi se obaraju na amnestiju šumskih prekršaja. Vele, da se ne isplati ni podnositi prijavu, jer se ona mora biljegovati, a šumoposjednik ne samo da trpi štetu, nego uslijed amnestije gubi i 10 Din po svakoj prijavi. Potražnja za sadnicama je bila veoma velika, pogotovo kad se doznalo, da se one izdaju besplatno odnosno uz minimalnu naknadu prevoznih troškova. Osobito su bile tražene bagremove i kestenove sadnice. Iz pitanja, koja su padala u diskusiji, neće biti teško izvesti zaključak o potrebi izdavanja malene brošure o šumskom gospodarstvu, napose o niskim šumama. Evo pitanja, koja su najčešće dolazila u diskusiju: Kako se sije bagrem, a kako žir? Kako se sadi bagrem? Kako se sadi ostalo drveće? Kako se čuva sjeme od miševa? Kako se iskorjenjuje bagrem? Da li bagrem iscrpe zemlju? Kakovu zemlju voli bagrem? Kako se pomaže kestenu u bagremovoj šumici? Zašto je bagrem kriv i grbav na nekim tlima? Kako nastaje vjetar i kiša? Kako se i kada siječe 8 Gotovo svuda, gdjegod sam držao predavanja, seljaci bi zahtijevali, da se već jednom prestane sa tradicionalnom amnestijom šumskih prekršaja. Jedan je slušatelj išao tako daleko, da je za vrijeme prikazivanja diapozitiva, užasnut golim planinama Primorja, tražio, da se ljudi, koji nište šume, kazne ne samo novčano, nego i zatvorom. 4 Na samom predavanju bi dolazilo do rječkanja medu slušateljima radi šumskih krađa, jer su se među publikom nalazili i počinitelji tih prekršaja. 5 Svakako bi bilo veoma korisno, kada bi se naučno ustanovilo, u koliko su njihove tvrdnje u tom pogledu ispravne. 5 |