DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1940 str. 9     <-- 9 -->        PDF

4. Trebalo bi izdati brošuru o šumskom gospodarstvu, popularno
pisanu, koja bi obilovala poučnim slikama. Prvi bi dio te brošure govorio
općenito o važnosti šuma i šumskog gospodarstva, a drugi bi se dio odnosio
na niske seljačke šume. Te bi se brošure razaslale svima narodnim
knjižnicama svakog pojedinog sreza.
5. Najjača privredna organizacija sela bivše Savske banovine je
ogranak Gospodarske Sloge. Preko nje bi se moglo najuspješnije poraditi
na propagandi šumarstva: na održanju šuma, koje postoje, i na poštivanju
prava vlasništva.
Zaključak. Uništavanje i nestajanje šuma u Hrvatskom Zagorju je
usko povezano sa množenjem pučanstva i rastenjem potreba Zagoraca.
Zagoraca je sve više, a zemlje nema dovoljno i potrebe su na drvetu sve
veće. Potrebe na zemlji namiruju se krčenjem, a potrebe na drvetu
sječom nedozrelih i mladih sastojina.


Spašavanje šuma u Hrvatskom Zagorju povezano je sa pitanjem
kolonizacije odnosno industrijalizacije toga kraja. Stoga je mjerodavnim
šumarskim faktorima dužnost da uzmu učešća u rješavanju toga pitanja
i da ga požure, žele li da spase posljednje ostatke šuma u Hrvatskom
Zagorju.


RĆSUME


Apres avoir decrit l´organisatiou d´un cours de la propagande forestiere faite
par lui le printemps precedent dans les masses du peuple d´une des contrees le plus
peuplees en Yougo-Slavie (ce cours consistait de conferences et de diverses demonstrations)
l´auteur expose les mesures ä prendre pourque l´effet de semblables actions
dans le peuple soit encore agrandi.


Prof. Dr. ]. BALEN (Zemun):


PRILOG ODREĐIVANJU SJETVE KOD
ČETINARA


(SUR LA PROFONDEUR DES SEMAILLES CHEZ LES CONIFERES)
Povodom interesantne publikacije prof. Mulopulosa.


Prilikom sjetve šumskoga sjemena od važnosti su razni momenti.
Redovno je jednima posvećivana veća pažnja nego drugima. Jedni su
smatrani manje važnima nego drugi. Izlazi to već i iz činjenice, što se
uspjeh ili neuspjeh sjetve u mnogo slučajeva pripisuje samo vremenskim
prilikama. Kažemo, da je sjetva u jednom slučaju uspjela, a u drugom
nije i — pretpostavivši, da je upotrijebljeno sjeme bilo dobro — tražimo
uzroke neuspjeha najčešće u vremenskim prilikama i prije svega u suši.


Ovoj tvrdnji ide u prilog i to, da se sjetva kao i mnogi drugi radovi,
naročito uzgojne prirode, prepuštaju vrlo često pomoćnom osoblju, a
ponekad i samim radnicima, da ih obave. Često se pri tom pušta iz vida,
da će nedovoljna obavještenost o samoj stvari, pa onda i nepažnja imati


7