DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1940 str. 9 <-- 9 --> PDF |
4. Trebalo bi izdati brošuru o šumskom gospodarstvu, popularno pisanu, koja bi obilovala poučnim slikama. Prvi bi dio te brošure govorio općenito o važnosti šuma i šumskog gospodarstva, a drugi bi se dio odnosio na niske seljačke šume. Te bi se brošure razaslale svima narodnim knjižnicama svakog pojedinog sreza. 5. Najjača privredna organizacija sela bivše Savske banovine je ogranak Gospodarske Sloge. Preko nje bi se moglo najuspješnije poraditi na propagandi šumarstva: na održanju šuma, koje postoje, i na poštivanju prava vlasništva. Zaključak. Uništavanje i nestajanje šuma u Hrvatskom Zagorju je usko povezano sa množenjem pučanstva i rastenjem potreba Zagoraca. Zagoraca je sve više, a zemlje nema dovoljno i potrebe su na drvetu sve veće. Potrebe na zemlji namiruju se krčenjem, a potrebe na drvetu sječom nedozrelih i mladih sastojina. Spašavanje šuma u Hrvatskom Zagorju povezano je sa pitanjem kolonizacije odnosno industrijalizacije toga kraja. Stoga je mjerodavnim šumarskim faktorima dužnost da uzmu učešća u rješavanju toga pitanja i da ga požure, žele li da spase posljednje ostatke šuma u Hrvatskom Zagorju. RĆSUME Apres avoir decrit l´organisatiou d´un cours de la propagande forestiere faite par lui le printemps precedent dans les masses du peuple d´une des contrees le plus peuplees en Yougo-Slavie (ce cours consistait de conferences et de diverses demonstrations) l´auteur expose les mesures ä prendre pourque l´effet de semblables actions dans le peuple soit encore agrandi. Prof. Dr. ]. BALEN (Zemun): PRILOG ODREĐIVANJU SJETVE KOD ČETINARA (SUR LA PROFONDEUR DES SEMAILLES CHEZ LES CONIFERES) Povodom interesantne publikacije prof. Mulopulosa. Prilikom sjetve šumskoga sjemena od važnosti su razni momenti. Redovno je jednima posvećivana veća pažnja nego drugima. Jedni su smatrani manje važnima nego drugi. Izlazi to već i iz činjenice, što se uspjeh ili neuspjeh sjetve u mnogo slučajeva pripisuje samo vremenskim prilikama. Kažemo, da je sjetva u jednom slučaju uspjela, a u drugom nije i — pretpostavivši, da je upotrijebljeno sjeme bilo dobro — tražimo uzroke neuspjeha najčešće u vremenskim prilikama i prije svega u suši. Ovoj tvrdnji ide u prilog i to, da se sjetva kao i mnogi drugi radovi, naročito uzgojne prirode, prepuštaju vrlo često pomoćnom osoblju, a ponekad i samim radnicima, da ih obave. Često se pri tom pušta iz vida, da će nedovoljna obavještenost o samoj stvari, pa onda i nepažnja imati 7 |