DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 16 <-- 16 --> PDF |
pošumljavati ono, što se danas devastira, ali! s neuporedivo većim troškovima, nego bi nas danas stajalo sačuvanje ´tih šuma, koje su potrebne ne samo u privatnom nego i u javnom interesu. Zasebno sam zagovarao i´zlučenje zaštitnih šuma zbog olakšice u plaćanju poreza (Šum. List 1938, str. 50—79). Poslije skoro 20 godina pristupa se tom važnom poslu. Od 78% svih šuma na apsolutnom šumskom zemljištu do kraja 1935. god. izdvojeno je bilo zaštitnih šuma samo 3,5%, a od toga u Dravskoj i Savskoj banovini 87%, ali većinom iz vremena prije 1918. god. Prema tomu na tom se važnom poslu vrlo malo´ uradilo, i ako je jedan od prvih naših zadataka trebao biti izdvajanje zaštitnih šuma, naše posljednje, ali čvrste i sigurne kule, na koju će agrarci uzaludno jurišati. Upravo te će šume biti put svojevremenoj kolektivizaciji odnosno etatizaciji tih šuma, a poslije njih dolaze na red šume na apsolutnom šumskom zemljštu. Nije ovakovo gledište posljedica neke ljubavil prema šumi ni posljedica turističkih, etičkih, estetskih, higijenskih il drugih vanekonomskih gledanja na šumu, već je potrebno u najširim slojevima, a nažalost i kod inteligencije djelovati smišljeno i! uporno u pravcu izgrađivanja pravilnoga gledanja na šumu, a prema tomu it uspostaviti normalan odnos čovjeka prema šumi. U urednom šumskom gospodarstvu takove su šume i onako stavljene bile »izvan gospodarstva «. Katastarske su nas vlasti (opet poticaj sa strane, a morao je doći od nas) upozorile na to, da ima vrlo mnogo šuma sa zaštitnim karakterom, koje treba takvima proglasiti, da bi bile´oproštene od plaćanja poreza. Da bi se propušteno naknadilo, u posljednje se vrijeme unašaju izvjesni krediti u državni budžet. Rad se vrši uporedo sa izdvajanjem krševa ii golijeti odnosno sa izrađivanjem katastra. Za krajeve, gdje još nema katastra, očekuje se uskoro načelno riješenje Ministarstva financija po predlogu Ministarstva šuma ii rudnika, kako da se označe i kartiraju površine, koje treba proglasiti zaštitnima. Neuposlenih šum. inžinjera ima nažalost i suviše, tako da se posao na tom može brzo završiti. Ako nam ne uspije naročitim mjerama osloboditi zaštitne šume od utjecaja agraraca (sječa i ispaša), šume će u blizinu naselja neprestano biti ugrožene. U razumnom šumskom gospodarstvu vrlo je ograničena paša, kresanje lista i uzimanje (kupljenje) šušnja. Kod nas se tolerišu koze u šumama, a toleriše se paša čak u prebornim šumama. Dnevno se vodi borba agraraca protiv šumara zbog paše. U krajevima, gdje stočarstvo dolazi jače do izražaja, šume nisu objekt u pravom (užem) ekonomskom smislu riječi (proizvodnja drvne sirovine u prvom redu), već su one kombinovana kultura, služe proizvodnji drva i! ispaše, negdje su samo ispasišta, a negdje su šume popuna agrarnoga zemljišta. U tim se krajevima šumska privreda ne može oteti jakom utjecaju agraraca. Sve dok se šumarstvo u privrednom (a najužem) smislu riječi ne oslobodi, ne može se ono normalno razvijati. Osloboditi od ispaše i sječe treba najprije zaštitne šume, pa ići redom, postepeno. Dakle i tu treba neki red. Kad već agrarci nisu u stanju da porade na uređenju kolektivnih pašnjaka, a mi smo slabi! da zatvorimo šume za svaku pašu, manje štetan izlaz iz toga stanja bio bil taj, da se izdvoje stanovite paši izložene lošije šumske površine u blizini naselja il prepuste za ispašu. Ako sadanje stanje potraje, treba za šumsku pašu i list u šumama naplaćivati veće takse (prema imućtvenom stanju), pa bule šume ma čije vlastništvo, a kod 70 |