DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 17 <-- 17 --> PDF |
komunalnih šuma prihod od tih taksa upotrijebiti samo za melioraciju posjeda i ni za što drugo. Sa agrarcima treba tražiti zamjenu za boliu pašu od šumske i! zamjenu koze drugom vrsti blaga. Gledište o regulisanju pitanja paše koza iznijeti! ću uskoro zasebno. Dakle: šuma nestaje sječom i pašom zbog posrednog ili neposrednog podmirenja kućnih i gospodarskih^ potreba kao i krčenjem zbog potrebe na poljoprivrednom zemljištu. Šume se krče i: na apsolutnom i na relativnom šumskom zemljištu, zaštitne šume nisu proglašene zaštitnima, paša se nije mogla zabraniti, šumski požari ni!su prestali1. Država ne prednjači u održanju i sačuvanju svojih šuma, kako bi to po načelima šumarske politike moralo da bude. To je zato jer agrarno-politički odnosi nisu sređeni. Kad se dakle sam imperij u svojem krugu ne pridržava osnovnih principa naše konkretne šumarske politike, nije čudo, ako taj imperij ne može, jer nema moralne snage, zakonskim putem prisiiliti ostale šumovlasnike, da održe i sačuvaju svoje šume. Pogotovo su u nemogućnosti! naše šumarske organizacije (staleške, stručne,) da utječu na regulisanje šumsko-gospodarskih odnosa. B) Kako je sa šumsko-privrednim mjerama? U izvršenju šumsko-privrednih propisa ima se gospodariti šumama s obzirom na njihovu bitnost (supstanciju) tako, da to ne bude štetno ni po interese vlasnika šume ni po interese općenitosti. Po općem građanskom zakoniku (o. g. z.), na čijim je principima izgrađen zakon o šumama, ograničeni su stanoviti šumovlasnici u dva smjera: zbog zaštite općih interesa i zbog trajnosti svrhe gospodarstva. Inače je gospodarenje šumom po o. g. z. slobodno, u koliko tu slobodu ne ograničavaju propisi zakona o šumama. Ta se ograničenja opet ravnaju prema tomu, kakav je posjedovni oblik, tko je vlasnik šume, je li to lice, koje mora sa šumom strogo potrajno ili potrajno gazdovati, ili privatno lice, čije šume nisu opterećene stvarnim pravima drugoga lica, zatim koliko dolaze u obzir javni interesi i koji. Po podacima, koji su prikupljeni prilikom 20-godišnjice opstanka naše države, šumsko-privredno stanje u državni m šumama bilo je u vremenu od 1918. do 1938. ovakovo: Godišnje se iskorišćavalo oko 5,600.000 m3 u vrijednosti od 93 milijuna dinara. Od toga se prodavalo: po cjeniku 10%, licitacijom 12%, po dugoročnim ugovorima 24%, malopilanarima 8%, u režiji! 18%, besplatno 10%. Unišli novčani prihodi državnih šuma iznosili su u godinama 1924/25—1936/37 prosječno godišnje oko 120,000.000 Din. Sistem dugoročnih ugovora nalazi se u likvidaciji i prelazi se na režijsko poslovanje. Radi se u režiji u direkcijama Ljubljana, Zagreb, Sušak, Vinkovci, Apatin (Novi Sad). U god. 1922/23. režijsko je poslovanje zavedeno u direkcijama Sarajevo, Čačak, Aleksinac. U god. 1927/28. izrađeno 306.000 m3, u 1935/36—718.000 m\ a u 1936/37—1,150.000 m3. Režijski se rad pojačava, ali analizirajući financijski efekat toga rada treba imati u vidu, da se u r.ežiji ne iiskorišćuju oni šumski! objekti, na koje šum. industrija ima manje interesa, već objekti bliži komunikacijama i vrijedniji, zatim da država gubi mnogo na porezu i raznim taksama i da je u tomu radu angažovan znatan broj lica. Tzv. režijske visoke prorede (francuske) na više mjesta znače uzimanje glavnoga sječivoga prihoda. Radeći u svojoj režiji poneka je šumska uprava smetnula s uma ne samo šumsko-uzgojne 71 |