DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 18 <-- 18 --> PDF |
nego i socijalno-ekonomske momente, a imala pred očima samo spekulativni momenat, što veću čistu dobit i! došla u sukob s narodom, kojemu je jedno od glavnih vrela prihoda bilo prevoz drveta vlastitim snagama. Neznani zašto, osim ako nije zbog te nesretne režijske nagrade. Čitava je režija dovedena u pitanje. Taj prelaz od dosadanjega transporta drva domaćom voznom snagom na motorizovani trebalo je izvesti sa što manje poteškoća za narod, makar to bilo u tom prelaznom vremenu i na štetu šumske takse, pogotovo na račun čiste poduzetničke dobiti Dok mi ne riješimo pitanje trajnoga zaposlenja naroda na drugoj strani, prisiljeni smo naš rad u šumama povezati sa ishranom naroda do krajnjih granica mogućnosti t. j . dok se ne počne gubiti odnosno nadoplaćivati. Nabaviti teretni auto za preko 700.000 din., pa da taj auto negdje miruje, nije koristan posao ni za šumovlasnika ni za narod. Prema tomu centralna šumska vlast odrediti će, da se rad u režiji upravlja po stanovitim principima, koji! ne smiju biti posvuda samo fiskalne prirode i da za razne krajeve odredi i razne postupke. Ne može postupati jednako direkcija u Apatinu i ona na Sušaku, dok inače i jedna i druga kao i ma koja imovna općina ili zemljišna zajednica treba da se rukovode jedinstvenim tehničkim i komercijalnim principima. Mora se znati, kad, koji! produkt, na kojem mjestu, po kojoj cijeni i u kojoj količini treba proizvoditi i donijeti na tržište. Dakle osim tehničkog potrebno je i naročito komercijalno znanje, ali i socijalno shvatanje. ne ulazeći inače pri tomu u vlasničke dispozicije pojedinoga šumovlasnika. Prestati treba laički bilo što proizvoditi i čekati kupca, ako dođe, već treba dobro poznavati tržišta robom. Zato je potreban naročit organ u središnjem nadleštvu, da daje općenite direktive za takav posao. Gdje su zemljoradnici upućeni na djelomično podmirenje svojih potreba iz državnih šuma, treba voditi računa i o tim potrebama 1 11 ne iskoristiti u režiji najednom čitave površine tako, da zemljoradnici ostanu bez te pomoći iz državnih šuma i navaljuju na svoje često nedozrele ili mlade šume. Sa suvatima i planinskim pašnjacima koristi se oko 3 do 4 milijuna komada blaga. Donesena je Uredba o uređenju suvata i planinskih pašnjaka, izrađuju se planovi, vrše melioracijom rdovi. Smolarenje počelo je 1933. U vardarskoj banovini koristi se u režiji 100.000 stabala. Proizvodi se oko 160.000 kg godišnje smole. Počelo se s time i u Bosni. Od ostalih sporednih šumskih produkata iskorišćavalo se ljekovito bilje, gljive, čega je izvezeno u vrijednosti od oko 120,000.000 dinara, zatim mineralni kamen. U pogledu uređivanja šuma stojimo ovako: godine 1918. od 2,984.000 ha bilo je uređeno 37% i! najbolje u Slovenačkoj. U Hrvatskoj uređeno je oko 67% u Bosni oko 800.000 ha, u Srbiji samo rudarske koncesije, u Južnoj Srbiji ništa. U Hrvatskoj se počelo intenzivnije s radom u 1923. god. a u cijeloj državi 1936. Po utvrđenom programu treba: privrednih planova za 227.000 ha, privremenih privrednih planova za 1,538.620 ha, inventarizacije sa programom sječa za 380.153 ha ili svega za 2,145.769 ha, a revizija za 182.064 ha. sve sa troškom od 26,654.884 Din. Neuređenih šuma krajem 1936. god. bilo je 2,145.769 ha, uređenih 810.302 ha. Prije 1918. god. bilo je uređenih 24.500 ha (?), poslije 1918. 785.802 ha. Do kraja 1938. uređeno je 1,238.603 ha, a za 8 narednih godina imale bi biti uređene sve državne šume. 72 |