DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 29 <-- 29 --> PDF |
poštenim čak i boljim. Ovo se psihološko stanje pogoršava još s tim, što je u državnoj šumarskoj službi izčezla tačno određena odgovornost. Strah od afera i averzija prema računskim kontrolama, a naročito međusobno nepovjerenje činovnika parališe aktivan i konstruktivan rad. Danas, osobito poslije 6. I. 1929. godine, Šumarsko društvo životari paralizovano, jer se pored svega naprezanja uprave, pored svih prcdloga i sugestija vlastima ne zapaža nikakva znatnija reakcija. Godišnje se skupštine jedva mogu održavati zbog maloga broja učesnika. Nosioci šumarske politike najbolja su propaganda šumarstva. Zato ti nosioci, počam od načelnika sve do čuvara šuma, treba da su pravi apostoli1. Mnogi nosioci šumarstva kroz ova dva decenija nisu mogli ni u čemu poslužiti toj misiji i! propagandi. I doklegod se lični odnosi ne izmijene, šumarstvo će stalno ići samo unatrag, pa ma kakva se propaganda organizovala. Bez obzira na to kod nas ne postoji smišljena propaganda šumarstva. Ali treba da budemo spremni za bolja vremena, kad će propaganda bitil is te kako potrebna, ali i korisna. U centralnom nadleštvu treba da postoji poseban ured za propagandu sa naročito spremnim personalom za štampu, film, radio i predavanja. Šumarstvo je mlada struka, koja probija led ulazeći u život. U sklopu narodne privrede ima mnogo neprijatelja, jer zadire u njihovu interesnu sferu. Zato je neprestano u borbi. Borci treba da su birani, najbolji između dobrih. Osim toga ti i takovi borci treba da udu u sve političke partije, u svaku važniju društvenu organizaciju, treba da budu o svemu točno obaviješteni, da rade i! brane se, a po potrebi i da napadaju. Treba ulaziti i u protivnički tabor. To znači, treba da se iziđe iz poznate naše šumarske izolovanosti! i treba se povezati sa ostalim svijetom. Za sadanji naš dosta niski stepen šumarske privrede potrebnije su niže šumarske i dobre lugarske škole nego dva fakulteta. Pitanje dvaju Hi čak ii trećega fakulteta pitanje je više lične nego stvarne potrebe. Čast Nijemcima, ali mi imamo svoje odnose i svoje potrebe. Prema Njemačkoj, za nas su ii dva fakulteta nepotrebna. Pitanje diobe (parcelacije ii atomiziranja) šuma još se uvijek raspravlja, jer nisu doneseni specijalni zakonski propisi predviđeni u § 106 z. š., i ako su til propisi za krš prijeko potrebni. Šumsko se zadrugarstvo ne nalazi nii u počecima. Zakon o privrednim zadrugama donesen je, a da nije uopće tangirao šumske zadruge (§ 160 z. š.). Velik broj selskih šuma i zemljišnih zajednica mogao bi se koristiti barem zadružnim čuvanjem šuma (§ 107—111). Nije donesen ni! poseban zakon o načinu arondacije, o otkupu enklava i šumskih službenosti kao i o komasaciji raštrkanih šumskih parcela nedržavnih šuma (§ 112). Potrebno je otvoriti srednju šumarsku školu s javnim karakterom, čiji bi pitomci radili! na pošumljavanju krševa i golijeti (§ 117 z. š.). D) Šumska uprava. Danas je već i kod nas dosta iskristalizirano mišljenje, da se u kulturi! šuma ima posao podijeliti na dvije osnovne akcije: na skrb vlasti oko stvaranja i unapređenja kulture šuma, pravilne raspodjele unutrašnjeg i vanjskog prometa sa šumskim proizvodima, a s druge strane na neposredno staranje oko proizvodnje i iskorišćavanja zrelih produkata, ali izvan organizacionoga sklopa javne državne uprave, pod nadzorom države. Prva spada u opću ekonomsku politiku 83 |