DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 35 <-- 35 --> PDF |
posao nije racionalno organiziran i podijeljen i radne su sile porazbacane uzduž i poprijeko bez ikakovoga sistema. Svojim sam izlaganjem to dovoljno ilustrirao. Naša je kulturna zaostalost još dosta velika, radna snaga i suviše jeftina, a ogromni mrtvi kapitali leže neiskorišćeni. Mi smo još dobrim dijelom zemlja stočara, a stočar ne može da bude nego stočar. U državnu službu ulaziti će sve lošije i zavisnije osoblje, jer će privatna poduzeća apsorbirati! najbolje radništvo, koje će biti bolje plaćeno i mirnije u svojem radu, a svakako manje zavisno od partijskih utjecaja. Opsežni prikaz nauke o upravi šumama vidi u knjizi Dr. M. Marinovića. 17a E) Razni, zakoni kao krivični i građanski, zatim upravni i specijalni za neke vrste ekonomskih organizacija, naročito pak zakon o šumama, čija kaznena naređenja propisuju vrst i opseg kazne i visinu odštete, štite šumu kao stvarno dobro i od napada samoga vlasnika šume i od napada sa strane (trećih lica i prirode). Kaznena naređenja (§§ 141—179) većim su dijelom bez efekta, jer se šume sve više upropašćuju, a česte amnestije i abolicije to stanje pogoršavaju u velikoj mjeri, jer i upravne i sudske vlasti u krajevima, gdje se šume mnogo satiru, ne žure se sa postupkom čekajući ukaz o amnestiji, da likvidira zaostatke. Kaznene sankcije jednake su za cijelu državu, za sve odnose. Držim, da se ne bi protivilo duhu krivičnoga zakonika, kad bi zakon o šumama činio razliku u postupku sa šumama na kršu, sa šumama zaštitnim, sa šumama na apsolutnom šumskom tlu i sa onima na relativnom. Ne može se jednakom mjerom mjeriti i kopanje živoga korjena (iz kojega još tjeraju izbojci) krampom na kršu i isto takav rad u ravnoj Posavini. Objekte treba rajonirati i u tu svrhu treba donijeti zaseban šumsko-policijski zakon. Šume na kršu, zaštitne šume, pa i šume na apsolutnom šumskom tlu (dakle i državne) nisu samo privatna svojina, već služe i javnim interesima, a kazne za oštećivanje tih dobara treba da se i vrše. Općenito uzeto, kazne su previsoke i treba ih sniziti, pa će se lakše i vršiti, a šume manje napadati. Vršeći! nadzornu službu opazio sam, da se upravno-krivični referent i sudac upuštaju u ocjenu i ostalih elemenata potrebnih za dono^šenje osude, jer se često ravnaju i prema stanju čitave šumske privrede, prema ljudima, koji ju predstavljaju, prema ugledu struke i ljudi u dotičnoj sredini, osobito pak prema moralnim kvalifikacijama šumarskoga i čuvarskoga osoblja, koje istupa u svojstvu svjedoka. U Srbiji su mi se mlađi kolege žalili na teške prilike, u kojima rade, na mlitav rad vlasti i sudova kod rasprava o šumskim štetama. Govorio sam i sa krivičnim referentima i sudcima o tome, ali se nisam mogao uvjeriti, da će se njihovo mišljenje skoro promijeniti na bolje. I sam postupak šumarskih organa treba podvrći čestoj il strogoj reviziji. Kako ćemo podići ugled našoj struci i šumarstvu u zemlji, kad se i pored toga neke šum. uprave služe upravo drakonskim sredstvima. Tako uprava parka Topčider primjenjuje zakon o šumama, i ako šume u tom parku nisu namijenjene uzgoju šumskog drveća. Prema tomu l5a Vidi i Henr y Fayol : Administration industrielle et genćrale, odnosno Dr. M. Mar in ovi ć: Osnovi nauke o upravi sa šumama, Beograd 1939. 89 |