DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Nije mi poznato, da smo godine 1918. u svoju zajedničku državu ušli! spremni, sa izgrađenim šumsko-političkim i! šumsko-privrednim programom. Zbog ratne cenzure nije se moglo o tome da piše. Istom pod kraj 1918 godine počeli su se u našem Šumarskom Listu javljati prvi glasovi o šumsko-posjedovnim odnosima i organizaciji šumarstva i šumske privrede. Dr. Gjuro N e n a d i ć govoreći prije 1. XII. 1918. g. o »Zadaći i ciljevima našega šumskoga gospodarstva« ističe, da je uporedo sa pošumljavanjem krša potrebno raseljavati narod sa krša u Slavoniju, a upravu racionalizirati, da latifundijä treba da nestane, jer gdje se ona prostoru, tu siromaštvo vlada. Citira Dimitza, koji je rekao, da u planinskim krajevima na granama šumskoga drveća vise livade i oranice. (Vidi Šumarski list 1918. br. 11 i 12). Dr. A. P e t r a č i ć izražava nadu, da će se u zajedničkoj državi1, u kojoj su šumsko-gospodarske prilike raznovrsne, raditi udvostručenim snagama po jednom stalnom sistemu oko podizanja i unapređenja šuma i šumskog gospodarstva (Š. L. 1918. br. 11 i 12). Po Srećku Maj eru (Mađarević) treba sve šume uzeti u državnu upravu s konačnim ciljom da se podržavi vlasništvo šuma. (Š. L. 1919. br. 1 i 2) Na sjednici! odbora Šumarskoga društva od 8-H-1919. vladalo je mišljenje, da svako selo treba da dobije dovoljno šume, a sa šumama da upravlia država po svojim stručnim šumarskim organima. Ta dotacija sela šumom da se izvrši na račun vlastelinskih i crkvenih šuma, imovne općine da se kompletiraju na račun državnih šuma, a ostatak vlastelinskih i crkvenih šuma da uz oštetu preuzme država. Nekoji su se odbornici izjavili protiv postojećega kapitalističkog poretka, jer se »danas sve očekuje od državnoga i kolektivnoga rada«. N e n a d i ć je zagovarao ne reorganizaciju, nego dezorganizaciju odnosno diobu imovnih općina na općine i sela. Ante Abramovi ć smatra potrebnim da se izvrši segregacija šuma vlastelinskih i državnih u korist zemljišnih zajednica i imovnih općina. (Š. L. 1919 br. 3 i 4), a Mihovil M a r k i ć, da se s obzirom na prilike gornje krajine izvrši revizija segregacije šumskih služnosti, urede šume i izvrši kolonizacija tamošnjega prenapučenoga stanovništva (Š. L. 1919. br. 7 i 8), Dragutin N a n i c i n i prikazao je 1898. god., kako su imovne općine prikraćene diobom i zato predlagao reviziju segregacije, a 1914 god. zagovarao sam njihovu radikalnu reorganizaciju.2 Vilim D o j k o v i ć protivi se podržavljenju šuma, ali je za podržavljenje stručne uprave svih šuma. Ako se privatni veliki! posjedi podržave, treba vlasnike za to premjereno odštetiti. Protivi se reviziji segregacije (Š. L. 1919. br. 7 i! 8). Anonimni jedan pisac protestuje zbog loše organizacije Ministarstva šuma i rudnika. Državne šume u Hrvat-´ skoj trebalo je vratiti narodu kao zemaljske šume i staviti ih pod pokrajinsku upravu, a ne upravu državnih šuma prenijeti iz Pešte u 2 imovne Drag. Nanjcini : Krajiške općine hrv. slav. Vojnoj Krajini. Zagreb u1898. god. Andr. Perušić : Krajiške imovne općine i pitanje njihove reorganizacije. Hrv. Pokret, Zagreb 1914. god. 59 |