DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 52 <-- 52 --> PDF |
gdje to dozvoljavaju privredne prilike,« treba nastojati, da se one ne otkupljuju u slučajevima, kad su ovlaštenici zemljoradnicu, s razloga jer su šume opterećene servitutima u najvećem dijelu ili skoro isključivo opterećene u korist zemljoradnika seljaka. To su šume ili državne ili crkvene (manje) i šume privatnika (vrlo malo). Nije u trajnom interesu seljačkih domova, da se vlasnik šume oslobađa tih servituta. To oslobođenje ide samo vlasniku šume u korist, a dokazano je, da je na štetu naroda. Ali sadanje većinom nesređeno stanje, koje je danas više na korist ovlaštenika nego vlasnika, ne smije da ostane. Zato sadanji servitutnil odnos treba regulirati zakonskim putem na osnovu odredbi iz §§ 67—73 zakona o šumama bez obzira na prava stečena specijalnim zakonima. 3) Treba izvršiti reviziju svih branjevina i mladih sastojina. One objekte, čije formiranje u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu ne odgovara konkretnim faktorima proizvodnje, treba odmah kasirati odnosno što prije iskoristiti na račun normalnih i dozrelih sastojina. Ovo treba izvršiti u prvom redu u šumama državnim, ali i u šumama velikog privatnog šumskog posjeda. D) Unapređivanje šumarstva i kulture zemljišta. 1) Uporedo sa rečenim pod 3) treba nastaviti sa što intenzivnijim radom na podizanju šuma na kršu, golijetima i živomu pijesku. Rad na pošumljavanju krša treba kvalifikovati kao javni rad i osigurati jača novčana sredstva. Da se to može uspješno i provoditi, potrebno je izvršiti ove neophodno potrebne predranje: a) Socijalna će skrb zaposliti trajno narod javnim radovima, da se ne hrani šumom, zatim će početi rad agronoma uporedo sa socijalnom skrbi. Šumari imaju samo da pomažu agronome po sporazumno utvrđenom programu o podizanju gospodarskoga života na kršu. b) Treba donijeti zakon o diobi komunalnoga pustoga šumskoga zemljišta u individualno vlasništvo (§ 106. z. š.), poseban zakon o izuzetnoj diobi općinskih i selskih šuma i utrina kao i zakon o olakšanju diobe šuma zemljišnih zajednica na kršu u individualno vlasništvo. c) S nadležnim agrarnim vlastima (raseljavanje), poljoprivrednim vlastima (hrana ljudima i stoci), građevinskim vlastima (voda i putevi) treba izraditi program rada za svaku banovinu i predložiti zakonski projekat za podizanje gospodarskoga života na kršu. Kad su te predradnje gotove, ima se prijeći na konkretan rad i to: a) U granicama općega gospodarskoga plana treba izraditi program za pošumljavanje s obzirom na vrijeme i prostor (krajeve kategorisati), početi sa radom n. pr. ondje, gdje to javni interes traži, zatim ondje, gdje će biti manje otpora. b) Nove kulture šuma na kršu u blizini naselja treba podizati samo na apsolutnom šumskom tlu, kulturu šuma treba kombinovati sa ostalim kulturama u saradnji sa agronomima, a s obzirom na zaštitni karakter tih šuma u širem (§§ 15—27 z. š.) i u užem smislu, n. pr. da zaštićuju poljoprivredne kulture od vjetrova, od odnašanja i ispiranja zemljišta. U koliko to nije na smetnju rečenom programu, podizati treba nove šume ondje, gdje su one najvrednije. 106 |