DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Oštećeniku treba stvarno pribaviti odštetu za pretrpljenu štetu u njegovoj šumi. Šumovlasnici treba da izvršnim vlastima pomognu izvršiti: njihove odluke (kaznene odredbe, sudske presude) kreditirajući im troškove izvršenja. U koliko se sadanje bezauktoritetno stanje produži1, treba uputiti šumovlasnike oštećenike, da za pričinjenu im šumsku štetu ne traže kazneni progon upravne ili sudske vlasti, već da za štetu potraže naknadu kod građanskoga sudca. Zato je potrebna izmjena zakona o šumama (§ 178) i propisa s tim u vezi. Šumovlasnici će se rado odreći kažnjavanja napadača, ako budu sigurni, da će građanskim putem doći makar i! do manje naknade štete. 3) Nosioci šumarstva treba da se bore protiv predlaganja amnestija kazni i abolicije postupaka kod upravnih vlasti zbog šumskih šteta, inače su ostale preventivne mjere uzaludne. G) Prelazni poslovi. 1) Treba donijeti specijalne zakone, čije donošenje predviđa z. š., a obnoviti i revidirati postojeće specijalne zakone i zakonske propise, koji se odnose na razne vrsti šumskoga vlasništva, i saobraziti ih sadanjim odnosima (zakon o općinama, o imovnim općinama, plemenskim šumama ...) Uporedo sa dosad rečenim treba uklanjati uzroke sadanjirn poteškoćama u boljoj izgradnji našega šumarstva. Detalja ima vrlo mnogo, jer svaki kraj ima svojih potreba. Nadam se, da će drugovi iznijeti sve, što se iznijeti mora. Za tehničku provedbu tako skiciranoga programa preduslov je, da šumarski stručnjaci bez razlike usvoje skicu konačno izrađenoga programa. Prema sadanjem stanju stvari´, prema raznim utjecajima spolja i iznutra, prema silama, koje djeluju pozitivno ili negativno, prema poteškoćama, s kojima se bore nosioci šumarstva, prema uzrocima, koji objašnjavaju sadanje stanje, potrebno je zamišljenu akciju oko sprovođenja toga programa podijeliti na etape s obzirom na vrijeme, u kojem se pojedine odredbe programa mogu izvršiti, zatim s obzirom na vrst radnja, koje možemo sami izvršiti i koje zavise od faktora izvan nas. Da bismo na pr. mogli izgrađivati narodnu pravnu svijest o šumama, treba za to vremena. Nekoje se radnje mogu odmah početi izvoditi (podizanje vrijednosti šuma, uređivanje šuma, pošumljavanje), nekoje opet možemo da izvodimo samo u kolaboraciji sa drugim javnim činiocima: Podizanje kulturnoga stepena naroda sa prosvjetnim ustanovama, regulisanje odnosa polja prema šumi1, koji je u vezi sa sprečavanjeme rasparčavanja narodnoga šumarstva, može se vršiti! samo sa poljoprivrednicima. Obrazovanje Privrednoga savjeta zavisi o aktuelnoj političkoj situaciji. Na »društvenu sredinu« i njezin sadanji štetni odnos prema´ upravi! i gospodarenju sa šumama, na njezin utjecaj na izbor i kretanje šumarskoga osoblja ne mogu danas još utjecati šumarski krugovi, sve kad bi imali jaku il solidnu stalešku organizaciju. Iz rečenoga vidimo, da nam je ostalo dosta ograničeno polje rada i to, objektivno rečeno, sporedno, a tako ograničeno polje rada ne može zagarantovati mirnoću samoga objekta, šume, jer prvi i gorući zadatak (sačuvati šume od daljnjega satiranja) nije u našoj vlasti. Izvođenje ostalih točaka programa znači gubiti vrijeme, novac il energiju. 109 |