DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Oštećeniku treba stvarno pribaviti odštetu za pretrpljenu štetu u
njegovoj šumi. Šumovlasnici treba da izvršnim vlastima pomognu izvršiti:
njihove odluke (kaznene odredbe, sudske presude) kreditirajući im
troškove izvršenja. U koliko se sadanje bezauktoritetno stanje produži1,
treba uputiti šumovlasnike oštećenike, da za pričinjenu im šumsku štetu
ne traže kazneni progon upravne ili sudske vlasti, već da za štetu potraže
naknadu kod građanskoga sudca. Zato je potrebna izmjena zakona


o šumama (§ 178) i propisa s tim u vezi. Šumovlasnici će se rado odreći
kažnjavanja napadača, ako budu sigurni, da će građanskim putem doći
makar i! do manje naknade štete.
3) Nosioci šumarstva treba da se bore protiv predlaganja amnestija
kazni i abolicije postupaka kod upravnih vlasti zbog šumskih šteta, inače
su ostale preventivne mjere uzaludne.


G) Prelazni poslovi.


1) Treba donijeti specijalne zakone, čije donošenje predviđa z. š.,
a obnoviti i revidirati postojeće specijalne zakone i zakonske propise,
koji se odnose na razne vrsti šumskoga vlasništva, i saobraziti ih sadanjim
odnosima (zakon o općinama, o imovnim općinama, plemenskim
šumama ...)


Uporedo sa dosad rečenim treba uklanjati uzroke sadanjirn poteškoćama
u boljoj izgradnji našega šumarstva. Detalja ima vrlo mnogo,
jer svaki kraj ima svojih potreba. Nadam se, da će drugovi iznijeti sve,
što se iznijeti mora. Za tehničku provedbu tako skiciranoga programa
preduslov je, da šumarski stručnjaci bez razlike usvoje skicu konačno
izrađenoga programa. Prema sadanjem stanju stvari´, prema raznim utjecajima
spolja i iznutra, prema silama, koje djeluju pozitivno ili negativno,
prema poteškoćama, s kojima se bore nosioci šumarstva, prema uzrocima,
koji objašnjavaju sadanje stanje, potrebno je zamišljenu akciju oko
sprovođenja toga programa podijeliti na etape s obzirom na vrijeme,
u kojem se pojedine odredbe programa mogu izvršiti, zatim s obzirom
na vrst radnja, koje možemo sami izvršiti i koje zavise od faktora izvan
nas. Da bismo na pr. mogli izgrađivati narodnu pravnu svijest o šumama,
treba za to vremena. Nekoje se radnje mogu odmah početi izvoditi (podizanje
vrijednosti šuma, uređivanje šuma, pošumljavanje), nekoje opet
možemo da izvodimo samo u kolaboraciji sa drugim javnim činiocima:
Podizanje kulturnoga stepena naroda sa prosvjetnim ustanovama, regulisanje
odnosa polja prema šumi1, koji je u vezi sa sprečavanjeme rasparčavanja
narodnoga šumarstva, može se vršiti! samo sa poljoprivrednicima.
Obrazovanje Privrednoga savjeta zavisi o aktuelnoj političkoj
situaciji. Na »društvenu sredinu« i njezin sadanji štetni odnos prema´
upravi! i gospodarenju sa šumama, na njezin utjecaj na izbor i kretanje
šumarskoga osoblja ne mogu danas još utjecati šumarski krugovi, sve
kad bi imali jaku il solidnu stalešku organizaciju.


Iz rečenoga vidimo, da nam je ostalo dosta ograničeno polje rada
i to, objektivno rečeno, sporedno, a tako ograničeno polje rada ne može
zagarantovati mirnoću samoga objekta, šume, jer prvi i gorući zadatak
(sačuvati šume od daljnjega satiranja) nije u našoj vlasti. Izvođenje
ostalih točaka programa znači gubiti vrijeme, novac il energiju.


109