DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2-3/1940 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Beograd. U novoj su državi odlučujuća mjesta u ministarstvu odmah
zauzeli ljudi, koje se nije moglo smatrati najboljim stručnjacima, a nekoji
od njih nisu imali potrebne stručne kvalifikacije, dok su bolji ostalu podređeni!
da budu dobri radnici. S 1 a p n i č a r se protivi! diobi imovnih
općina na sela i općine, predlaže da se potrebne šume kupe od države,
a uprava podržavi.


Kao najvažniji i prvi! zadatak smatrao sam u ono vrijeme,8 da se
ima regulisati odnos seljaka zemljoradnika prema šumi ülil drugim riječima,
organilzovati i izgraditi narodno, seljačko šumsko gospodarstvo.
Imao sam u vidu nesređeno stanje seljačkoga šumskoga i pašnjačkog
gospodarstva: zemljišne zajednice sa šumama, drvljem obraslim pašnjacima
i posve zapuštenim pašnjacima, pa imovne općine, velike privatne
šume, državne, u kojima se taj narod na razne načine i od zgode do
zgode koristio prema volji! vlasnika. Znao sam, da seljak gotovo svuda
u državi pored drveta iz svoje šume treba i! pašu, a prema potrebi i
zemlju za obrađivanje, dakle da narod očekuje u novoj državi takovo
gospodarenje svojim i ostalim šumama, kako će on uz njih primati ono,
što mu neophodno treba kao popuna u svojem gospodarstvu. Tomu
cilju treba da posluže u prvom redu državne, pa crkvene i konačno
privatne šume. To općinsko, narodno šumarstvo imalo je biti u državnoj
stručnoj upravi. Preostale državne, crkvene i privatne šume ima da
služe obrtu, industriji i trgovini.


Bosanski šumari i šumarski! inžinjeril na svojoj skupštini 2. februara
1919. god.4 zatražili su prije svega privredno jedinstvo, a po tom il jedinstveno
šumarstvo i smatrajuć ga jednom od najvažnijih grana narodne
privrede u Bosni i Herceeovini postavili su ove principe:


1) Mali se šumski posjed izlučuje iz pojma šume.
2) Velike šumske površine moraju biti! javno vlasništvo, državno
ili općinsko. Treba priznati! ograničeno pravo odštete za oduzetu šumu.
Sve općinske šume treba izlučiti iz državnih, ali zadržati upravu u
državnim rukama, dok općine budu sposobne za samoupravu.
3) Šume na apsolutnom šumskom zemljištu treba trajno sačuvati
za šumsku produkciju.
4) Postepeno treba prelaziti na iskorišćavanje šuma u državnoj
režiji, inače država ima participirati! i pravo kontrolisati preduzeće. Čisti


dobitak ima se dijeliti i! radnicima.


5) Sve koncesije i ugovore treba proglasiti spornima.


6) Ima se zavesti! kolegijalni! sistem u upravi.


7) Ima se vršiti selekcija službenika po sposobnosti, radinosti


moralu.


8) U jedinstvenu stručnu organizaciju treba uzeti i sve radnike i


građane, koji se interesuju šumskim poslovima.


9) Ima se pojačati niži personal i oboružati. Sačuvati! treba naj


prije šume.


3 Prilog organizaciji šumskoga gospodarstva u našoj državi. Jugosl. njiva 1919.


br. 33 i 34. Šum. List 10—12 (1919.)


4 Vidi: Projekt za organizaciju šumarstva u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca


i nacrt za uređenje šumske službe u Bosni, i Hercegovini.


60